Avanoa Meafaigaluega

+ 1 (302) 703 9859
Faaliliuga a Tagata
AI Faaliliuga

Fa'ato'aga Ao Pa'epa'e

Le Fati o le Tulafono a le Atua

 

Ua oo atu i lona tumutumuga le finauga tele i le va o Keriso ma Satani. O lea la o le a faailoa mai ai po o fea itu e tutu ai tagata uma. Seʻia oo ina matuā lē fiafia Satani i ala o le Atua e ala i le taʻu ane e lē tonu ma sauā o Ia, sa iai se filemu i le lagi. Na finau le agelu pa'ū mo le sa'olotoga mai le tulafono a le Atua ina ia sili atu i mea na ia manatu i ai o ona tapulaa lē tonu, ma le lē tonu.

O tagata soifua o le a avea ma jury e filifili po o ai le mafuaaga e tonu. Na amata o ni tagata paia e aunoa ma se faanaunauga e se ese mai le pulega a le Atua pe fesiligia Lona poto, o Atamu ma Eva o le palealii o le foafoaga, na faia faatasi i le faatusa o le Atua ma le DNA mama.

Ona o le gaoioi e tusa ai ma le faanaunauga faagaeeina e gata ina ia pei o le Atua ma ʻai i le laau faasāina, ua saunia ai nei e tagata faamaoniga uma e manaʻomia e faia ai le faaiuga o le mataupu. Ua faatumuina e le lalolagi la latou ipu o le amioletonu, ina ia mafai ona iloa manino e tagata uma le i'uga mata'utia o le ala o le faamaualuga ma le faamaualuga o le tagata lava ia. Sa i ai Iesu faʻamaonia e Ana faamasino faamauina ma ua saunia e faaalia Lona mana o le Tupu o le lalolagi. Ua faailoa mai nei e le faailoga o le Atalii o le tagata ua oo mai le aso o Ieova. Ua oo i le taimi e faapotopoto ai le au paia i Lona malo.

Ae e lei uma le faamasinoga. O loo faia e Satani mea uma na te mafaia e taofia ai le au faamasino e 144,000 mai la latou filifiliga autasi mo Iesu. O le tuufaatasia o mana o le lalolagi, o loo faia ai e le ua molia se osofaiga malosi i luga o fanau a le Atua o ē ua tusia Lana tulafono i o latou loto. Ua oo mai le taimi mo molimau faamaoni a le Atua faʻamaonia O Lana amio, Lana tulafono, i luma o le atulaulau, po o le a lava le tau.

E amiotonu le Atua ma e tuuina atu i tagata taʻitoʻatasi se filifiliga e ofo fua, e fai mo O ia pe faasaga i O Ia. Peitaʻi, o loo faaauau pea ona usuina e Satani se pese o feeseeseaʻiga ma taulaʻi atu i le taufaaʻoleʻole, le faapologaina, ma le fai faamalosi, e faaaogā ai manaʻoga faaletagata mo le pule ma le faamaualugaina o tagata e uunaʻia ai tagata e tapuaʻi atu iā te ia ma le lē iloa po o le lē loto i ai.

I nei aso e gata ai, pe e lē talafeagai ea ona faaataina i le lagi le pese a ē popoto, lea o se puipuiga mai togafiti a le fili?

Ona ou vaai ai lea, faauta, o le Tamai Mamoe ua tu i luga o le mauga o Siona, ua ia te ia foi le selau e fagafulu ma le fa o afe, ua tusia le suafa o lona Tamā io latou muaulu. ‘Ona ‘ou fa‘alogoina lea o le si‘ufofoga mai le lagi, e pei o le leo o vai e tele, e pei fo‘i o le leo o le faititili tele; na ‘ou fa‘alogo atu fo‘i i le leo o ē tā kitara ‘ua latou kitara ma a latou kitara; (Faaaliga 14: 1-2)

I te mataupu tenei, ka lavea ne koe a te ‵malu o te tulafono a te Atua māfai e ‵kilo atu tatou ki te fakailoga o te Tama a te tagata kae ‵kati ne tatou a kitala. O le a e iloa ai le faatinoina e Iesu o Lana tulafono, ma o loo usuina e Lana ekalesia i aso uma le pese o le usiusitai i Lona Foafoa e ala i le amiotonu na tuuina mai e le taulaga a Iesu na maua i o tatou olaga ma o loo faaalia atoatoa i le faailoga.

Tu'u le Pese Fou

O fanau uma a le Atua, o e ola i le usiusitai faamaoni i Ana poloaiga, e tatau ona pepese i le pese fou i le Alii.

Pepese atu ia i le aliʻi le pese fou: pepese atu i le aliʻi, le lalolagi uma. ( Salamo 96:1 )

O se fa'atagata tele i fafo e pei o se ata va'aia o le Mazzaroth, na fausia i fa'avaa u'amea tafatolu o lo'o uuina ai uaea fa'aloloa, o lo'o nofo i totonu o se paka fa'afanua ma moli auala ma fugalaau i le afiafi. E mafai faapefea e se tasi ona aoao e usu lenei pese? O le faaaliga mai le faailoga o le Atalii o le tagata o le a e faitauina i lenei tusiga o le a tuuina atu ai lenei fati o viiga e tafe i le toto o fanau uma a le Atua. O le a tatou mulimuli i le faaaʻoaʻoga a le tupu o Tavita, o lē na fiafia e siʻi atu lona leo i leo o viiga ma le faafetai i Lē na Foafoaina o ia i le kitara.

O Tavita, o se tagata e fiafia i ai le finagalo o le Atua, sa fai ma faatusa mo Iesu, ma o le tupulaga mulimuli o le vaega totoe na aoao e taina la latou pese i le kitara e pei ona faia e Tavita. Maʻeu le talafeagai o lea, o le atunuu na filifilia e le Atua e faasalalau atu Lona malamalama e uiga i lena pese, ua avea ma ana meafaigaluega faaleatunuu, e leai se isi le kitara![1] 

Ina ia faamamafa atu o le taimi lenei e aʻoaʻoina ai le pese, iā Me 28, 2023, o le Penetekoso mo le tele o le Faa-Kerisiano, o tala nei na avea ma ulutala i le lotoifale i Paraguay:

Fa'amaualuga kitara mata'ina na fa'apipi'iina i le gataifale o Asuncion

O le faapipiiina o lenei maa faamanatu kitara i le Penetekoso i Parakuei o se faatinoga faafaatusa lea e tosina atu ai o tatou mafaufau i se tasi o faaaliga silisili a le Atua ua faaalia mai.

Faalogo mai ia i lenei, outou tagata uma; fa‘alogo mai ia ‘outou uma o ē nonofo i le lalolagi; O le aumaua ma le maualuga, o le mauoa ma le mativa, faatasi. E tautala lo'u gutu i le poto; ma o le manatunatu loloto o loʻu loto o le a malamalama. Ou te uaʻi atu oʻu taliga i le faataoto; Ou te tatalaina laʻu upu pogisa i luga o le kitara. ( Salamo 49:1-4 ).

Matau le mea na faamoemoe i ai tagata na faia le maafaamanatu mo lona faaaliga:

E ala i le Tulafono Numera 4001/2010, na taʻua ai le kitara Paraguayan o le faailoga meafaigaluega o le aganuu faamusika a le atunuu; ma o Asunción, o le laumua o le atunuu, na filifilia se maafaamanatu na faapaiaina mo lenei tagavai e faaali atu ona fofoga i le lalolagi. O le faʻatagata faʻapipiʻi talu ai nei e mafai ona faamemelo i le eleele, vai ma le ea, e pei ona manaʻo i ai ona foafoa… [faaliliuina][2] 

Na filifili le Atua e faamatala Lana tupua i luga o le kitara, ma o lenei maa faamanatu faafaatusa na mamanuina ina ia iloa atu i le laueleele (lalolagi), vai, ma le ea. Pau lava le elemene o loo misi o le afi, aua o le a molimauina le kitara a o savavali faatasi le nuu o le Atua ma Iesu i totonu o le ogaumu aasa, o loo i ai le Agaga Paia e pei o se afi i luga o o latou ulu e pei o le Penetekoso, lea na faatuina ai le maa faamanatu. O le a iai le kitara i o latou loto, ma o le pese fou malie o le a tatagi mai i o latou olaga. O le kitara i le Tusi Paia o se meafaifaaili e fai ai valoaga.

O ata tu'ufa'atasi o lo'o fa'aalia ai fa'aputuga fetu fa'alelesitila o lo'o ufiufi i se fa'ata'ita'iga semi-manino o se kitara anamua. O le kitara o lo'o si'osi'omia se vaega i se ellipse lanu meamata, fa'atasi ai ma se li'o lanumoana e fa'alautele atu i luga i fa'aputuga fetu. O le talaaga e aofia ai fetu ma paneta, e faaleleia ai se autu o faaputuga fetu o Mazzaroth.

‘Ua vavae‘eseina fo‘i e Tavita ma ali‘i o ‘au i le ‘au‘auna a le fānauga a Asafo, ma Hemana, ma Iutana; o ai e tatau ona vavalo i kitara, i napeli, ma sumepalo:… (1 Nofoaiga a Tupu 25:1)

O le mea moni, o le kitara i taimi o le Tusi Paia e lē pei o kitara faaonapōnei, ae e faasino atu i le kitara, o se meafaifaaili e uu e lima e itiiti lava ona manoa. Ua taʻu mai e le Tusi Paia le aofaʻi o manoa sa iai:

Ia outou vivii atu i le Alii i le kitara; Usu viiga ia te Ia ma o le kitara e sefulu manoa. ( Salamo 33:2 ).

Ma o iina e amata ai ona manaia, aua afai o tupua o valoaga e fesootai ma le kitara, e tatau la ona tatou faamoemoe e maua se kitara i faailoga faalelagi lea tatou te vaaia ai na tupua ua tatalaina mai ia i tatou! O le mea moni, o loʻo i ai le faʻaputuga o le Lyre, o loʻo i ai sina uiga faʻaperofeta e pei ona matou faamatalaina muamua, ae e lē o le nofoaga o loo faamatala mai ai tupua silisili a le Atua. Pe faamata o le faailoga o le Atalii o le tagata e fai ma faatusa o se kitara?

O i inā o loʻo faʻaalia ai ekalesia uma o Faaaliga, e pei ona tatou faia ua uma ona faamatalaina. O lea, ua faaalia ai e le Atua e tatau i lotu uma ona aʻoaʻoina le pese o lo latou aafiaga faavaloaga i le kitara a o latou avatu le viiga i le Tupu faʻamatalaina i le fa‘aputuga o Orion, e ‘ese mai le kitara. Afai o se faʻaoga saʻo, e tatau la ona tatou malamalama pe faʻapefea ona faʻatusalia manoa e sefulu i le faʻailoga. O inei e sau ai le fati, o lea e tatau ona avea ma faaputuga fetu e ui atu ai kometa e lua (e pei o le faavaa o le kitara e pei ona faaalia i le ata i luga). E sefulu fa'aputuga fetu e fetaui ma manoa e sefulu? Tatou faitau i latou:

O se fa'ata'ita'iga fa'akomepiuta o lo'o fa'aalia ai fa'aputuga fetu eseese, fa'atulaga i vaega faanumera mai le 1 i le 10, fa'asaga i le vateatea fetū. E feso'ota'i fa'aputuga fetu i laina fa'atusa fa'atusa, fa'atasi ai ma laina lanu meamata ma laina lanumoana e fa'ailoa mai ai ala fa'aleselesitila eseese.

E mautinoa lava, i le va o ala o kometa o loʻo faʻatusalia ai le kitara, o loʻo i ai tonu manoa faʻaputuga e sefulu e saunia ai fati mo le viiga o le Atua i ekalesia. O le ā foʻi le pese o viiga o le a faalogoina? Pe o le a pei ea o le Salamo 119, lea na tusia e Tavita e faailoa atu ai Lona loto i le faaeaina ma le talisapaia o le tulafono a le Atua? E pei ona matou faamatalaina i mataupu eseese muamua,[3] E tatau ona tutu manumalo le nuu o le Atua ma Lana tulafono ua tusia i o latou loto, o le faavae lea o le pese o lo latou oo i le taulaga.

Ia e faapupula mai o'u mata, ina ia ou vaai i mea ofoofogia i lau tulafono. O a‘u o le tagata ‘ese i le lalolagi; ‘aua ne‘i natia au poloa‘iga ‘iā te a‘u. ( Salamo 119:18-19 ).

O lea la, o musika e tāina i le kitara e mai i le usiusitai faamaoni i le tulafono a le Atua, lea e tino mai ai Lona uiga o le alofa faataulagaina. O le taulaga a Keriso o loo faatusaina i le faailoga o le Atalii o le tagata lea o le Eridanus e faatusa i le vaitafe o le toto na tafe mai i Lona itu i Orion.

O le mea o le a e faitauina i itulau o loo sosoo mai o se faailoaga auiliili o Tulafono e Sefulu i le faailoga o le Atalii o le tagata lea na valoia o le a faaali mai a o lei oo i Lona afio mai. Matou te tatalo o le a faamalosia outou i le faamautinoaga o le tausia o le tulafono a le Atua e le o se fuafuaga faatulafonoina o galuega-mo le faaolataga, ae o se fati matagofie ma le loto o le viiga o le faafetai a tagata soifua o loo afio ai le Agaga Paia. Ua tatou vaaia le feagaiga fou![4] Na avea Iesu ma tagata, ina ia mafai ai ona tatou manumalo i le agasala e ala i le faatuatua ia te Ia, ma pe a tatou tautino atu Lana amiotonu o i tatou lava, e mauaa Lana tulafono i o tatou mafaufau ma loto, ma tatou usiusitai ai i ai e aunoa ma se taumafaiga. E pei o Iesu, e avea o se vaega o lo tatou i ai; lo tatou faavae o le olaga. Na faia e Iesu Lana vaega i le faamaoniaina o le amio a le Atua i Lona uluai afio mai e ala i le afio mai o lo tatou Mua’i, ola i le tino agasala, a e lei faia le agasala.

Aua tou te manatu ua ou sau e soli le tulafono, po o le au perofeta: Ou te lei sau e faaumatia, a ia faataunuuina. Auā e moni ‘ou te fai atu ‘iā te ‘outou, e mavae atu le lagi ma le lalolagi, e lē mavae atu lava se iota po o se mata‘itusi e tasi i le tulafono, se‘ia taunu‘u mea uma. ( Mataio 5:17-18 .)

O lea ua oo i lo tatou taimi o le tupulaga mulimuli e ta'uleleia uiga o le Atua i o tatou olaga, e faailoa atu ai o i latou na pauu muamua i le agasala (o le soliga lea o le tulafono[5]), e mafai ona manumalo i le agasala[6] i o tatou tino agasala e ala i le faatuatua i le mana o Iesu.

Upu e Sefulu a le Atua

Ua uma ona tatou vaai i le faailoga o le Atalii o le tagata i papamaa e lua i totonu tatala le atolaau o le feagaiga ua faatusaina i kometa e lua o loo fai ai le faailoga, ae o lenei o le a tatou vaai i ai o poloaiga uma e sefulu a le Atua fa'aalia. O loo i ai se valoaga tuai o loo valoia ai o lenei faaaliga o le a aliaʻe mai i le iʻuga o taimi mo tagata uma e vaai i ai.

A'o o'o a'e nei upu o le faatuatuaga paia i le Atua, ua toe solomuli ao ao, ma vaaia ai le lagi o fetu, e le mafaamatalaina le mamalu i le eseesega ma le vanimonimo uliuli ma le ita i itu uma. Ua pupula mai le pupula o le Lagi mai faitoto'a ua matala. Ona aliali mai lea i le lagi se lima o loo uuina papamaa se lua ua gaugau faatasi. Ua tatala e le lima laulau, ma o iina ‘ua fa‘aalia mai ai poloa‘iga o le fa‘atonuga, o lo‘o tusia e pei o se peni afi. O upu e matua manino lava e mafai e tagata uma ona faitau i ai. Ua fafaguina le mafaufau, ua tafiesea mai mafaufau uma le pogisa o talitonuga faanuupo ma talitonuga sese, ma O afioga e sefulu a le Atua, puupuu, atoatoa, ma le pule, ua tuuina atu i le vaaiga a tagata uma o le lalolagi. Fa'ailoga matagofie! matagofie le taimi! 4SP 456.2

Pe e te fia vaai foʻi i afioga pupuu e sefulu, atoatoa, ma le pule a le Atua i le lagi? Ua faailoa atu i latou i le vaaiga a tagata uma o le lalolagi, pe afai latou te filifili e vaavaai i luga ma le malamalama o loo taʻua i lenei mataupu.

‘Ia e fa‘atonuina o‘u ala i lau afioga; ( Salamo 119:133 ).

O lo tatou Atua silisili o lē o le a laveaʻiina i tatou mai le nofo pologa a lenei lalolagi leaga ma le leaga, ua ia faailoa mai Ana poloaʻiga i le faailoga o le Atalii o le tagata e faaaogā ai le peni afi o kometa K2 ma le E3. O kometi ta'itasi e su'e le laulau e tasi o le tulafono i se auala ofoofogia e na'o le Atua na te mafaia ona fa'atulaga, ma i se uiga taua e ta'u mai ai lona Tusitala paia.

Ae o le ā le faasologa o loo faaalia ai? I le avea o se faavae, o le a tatou iloiloina ai faaputuga fetu e tusa ai ma mea na tatou aʻoaʻoina mai i lotu e fitu e pei ona tatou faamatalaina i le mataupu. Le Faapotopotoga Mulimuli, ia faʻafesoʻotaʻi poloaiga ma faʻaputuga fetu talafeagai.

Ina ua afio mai Iesu i lenei lalolagi, sa amata ona Ia tafiesea le pogisa na ufitia ai Lana tulafono. O lenei ata lafoia na lafo atu ma le loto i ai e Satani, ona o le amio faafiaamiotonu a ta'ita'i Iutaia, o ē na taumafai e tausia ma le filiga mata'itusi o le tulafono, ae na latou le amanaiaina le Agaga o le tulafono. I lo latou maelega, na latou faaalia ai le tulafono a le Atua o se avega e faigata ona tausia ma o lea na faaleagaina ai Lana amio i se lisi umi o sauniga ma tu masani, lea na latou talitonu ai i latou lava e amiotonu. Na afio mai Iesu e faailoa mai le Agaga o le tulafono ma toe faafoisia lona matagofie moni ma le faigofie i mafaufau ma loto o tagata. E ala i le faailoga o le Atalii o le tagata i le taimi o Lona afio faalua mai, ua faataunuuina ai e le Atua le faamoemoe lava e tasi. Ua toe siitia Iesu i luga ma tuuina atu le tulafono a le Atua i leo autasi, faaleagaga, lea e mafai ona tatou faalogoina e ala i le Agaga a o tatou vaavaai atu i le faailoga.

Fa'aaloalo i Lē na Foafoaina oe

O lou fa‘amaoni i tupulaga uma lava; ( Salamo 119:90 ).

O le peni afi, kometa K2, ua amata ona suʻesuʻeina le laulau muamua o le tulafono i le faaputuga fetu o Horologium, o le uati faalelagi o le molimau lea na amata ai le faailoga o le Atalii o le tagata ia Mati 12, 2023. O le uiga manino o lenei faaputuga fetu e faatatau i le fuaina o le taimi. E i ai se poloaiga i le vaega muamua e fa o loo faaalia ai lenei uiga? E masani lava, o le a fautua mai ai o le poloaiga lona fa, na o le tasi e feagai ma le taimi:

Ia manatua le aso sapati e te faapaiaina. Ono aso e te galue, ma fai au galuega uma lava: A o le aso fitu o le sapati lea o le ALI‘I lou Atua; ‘aua ne‘i e fai ai se galuega, o oe, po o lou atali‘i, po o lou afafine, o lau ‘au‘auna tane, po o lau ‘au‘auna fafine, po o au manu, po o le tagata ‘ese o i totonu o ou ‘a‘ai; ono aso na faia e le Alii le lagi ma le lalolagi, ma le sami, ma mea uma o i ai, ma ua malolo ai aso fitu: o le mea lea na faamanuia ai e le Alii le aso sapati, ma faapaiaina ai. ( Esoto 20:8-11 ).

O le poloaiga sili lea ona umi, ma tulaga ese i le tele o auala. O loo i ai le faamaufaailoga sautuatolu a le Foafoa, o lona suafa, le aia i le pule, ma le pule ua ta'ua uma. O lona suafa ua faaliliuina “le Alii”, ae i le faaEperu o Lona suafa, YHWH (Yahweh po o Ieova). O Lana pule o le atulaulau uma lava: “o le lagi ma le lalolagi, o le sami, ma mea uma o i ai,” ma ua ia te Ia le aiā i le pule e ala i le mea moni na Ia faia lena pulega, ma o lea ua ia te Ia le pule i luga o lea itu. I le faʻailoga, tatou te vaʻai ai i le uiga faʻaalia o Lana pulega e seasea taʻua ae e taua tele: taimi. A aunoa ma se taimi, e leai se aoga o le pulega fa'apitonu'u. O le Atua o le taimi, ma o Lana tagavai moni lenei o le pule i luga o tagata uma:

Aua i totonu ia te ia [Taimi] tatou te ola, ma gaoioi, ma maua o tatou tagata; ... ( Galuega 17:28 )

O le poloaiga lona fa, lea e faamanatu ai le aso Sapati, o le tulafono foi lea e sili ona le malamalama i ai o le sefulu, ma ua faapea ona taʻuleagaina ai Kerisiano i aso nei, o ē e malamalama ua lē manatu i le tasi aso i lo le isi aso. O le tele o poloaiga e iloagofie e i latou o loo aoaoina pea e le Agaga Paia. Ae o le a le aso e galue ai se tasi e foliga mai e fai si faufau ma le taua. O le a le mataupu faavae tau amio o le Sapati? O le a tatou suʻesuʻeina lenei autu i se taimi lata mai, ae muamua, seʻi o tatou vaʻavaʻai atili i le lagi e malamalama ai pe o le poloaiga moni o le Sapati o le amataga ma le faaiuga o le faʻataʻitaʻiga cometary.

O se ata fa'akomepiuta o lo'o fa'aalia ai se va'aiga fa'alelagi ma se fa'ailoga taimi anamua e feso'ota'i i mea fa'aleselesitila e lua i arcs lanu meamata ma moli, fa'ailoga i aso "Fepuari 20" ma le "Me 28, 2024". O le pito i tua o loʻo teuteuina i fetu ma faʻaputuga fetu e lua o Mazzaroth, faʻatasi ai ma se ata o taʻamilosaga paneta ma faʻailoga o le vanimonimo.

Pe o tatou vaaia ea ni tusitusiga e tutusa i le va o le poloaiga ma ata? Matau pe faapefea "ono aso” o loʻo taʻua faʻalua, ma o loo taʻua foʻi le “aso fitu.” fa'alua. I le fa'aputuga o fetu, o lo'o i ai se vaitaimi fa'apitoa e fa'ailoa mai e le lua taimi o lena kometa E3 sopoia le ono-itula itula pendulum. O le taimi lenei, e pei ona tatou aʻoaʻoina i totonu suʻesuʻega muamua, o se taimi tatou te talitonu ai e leai se galuega o le a faia. O le taimi e ulu atu ai i o tatou potu ma tapuni le faitotoa;[7] le taimi na fetalai ai Iesu, ua faapea mai:

I [e ala i le Agaga Paia] e tatau ‘ona faia galuega a lē na ‘auina mai a‘u, a o ao; e oo mai le po, e le mafai ai e se tasi ona galue. A o ‘ou i ai i le lalolagi, o a‘u o le malamalama o le lalolagi. ( Ioane 9:4-5 )

O loo taʻu mai ai se taimi o le a aveesea atoatoa ai le Agaga Paia mai le lalolagi, ina ia le toe avea ai i latou e le faapelepele ia te Ia. mafai ona faalogo ia te Ia, e leai se isi mea e totoe e faia e tagata o le Atua mo i latou. O le taimi lea e tatau ai ona ulu atu tagata o le Atua i Lona malologa.

Auā o lē ‘ua ulu atu i lona mālōlōga, ‘ua mālōlō fo‘i o ia i ana lava galuega, fa‘apei o le Atua i ana galuega. ( Eperu 4:10 )

O le itula e fitu e siosiomia e ala o kometa e lua e pei o pou o le faitotoʻa, e pei lava ona taʻua faalua i le poloaʻiga lona fā le aso fitu. O e va'ai pe fa'apefea ona mulimuli atu ala o kometa i le fa'aputuga fetu i le tala o le poloaiga?

O se ata faaselesitila o loo faaalia ai se uati taga teuteu ma faailoga i ona foliga, o loo faaopeopea i le vanimonimo i vaega eseese ma laina faaselesitila e ono faaata mai ai faaputuga fetu i le Mazarota. O le pito i tua o se lagi pogisa fetū ma elemene vaʻaia vaʻaia ma faʻatusa faʻataʻitaʻi e fesoʻotaʻi i laina felanulanuaʻi.

Ia e faailoa mai ia te au le ala o au poloaiga; ( Salamo 119:27 ).

Comet E3 e oʻo lava i totonu o le uati i le fa itula itula, fautuaina le fa poloaiga.

Ae o lea faatoa amata ona tatou iloa le loloto o le taua o mea tatou te vaai i ai! O le poloaiga lona fa o le autu autu lea o le tulafono a le Atua. E faatatau i le talisapaia o Lana laveaiga mai le nofo pologa[8] ma ulufale atu i Lona malologa, tatou te le o ese mai ai. O le tulafono tau amio o le Sapati e tatau ona tusia i le loto o le malologa lea ia Keriso.

O le Sapati o le faamaufaailoga lea o le atoatoa na tuuina atu i le Foafoaga. Na malolo le Atua aua e leai se isi mea na manaomia; sa matua lelei lava. Afai tatou te le ioe i Lana iloiloga, ona tatou solia lea o le faamaufaailoga o le Sapati. Afai tatou te le ioe o le i ai o le XY chromosome e faauigaina ai le tasi o se tama ma le XX o se teine, pe na o le tautinoga a se alii ma se tamaitai e maua ai le faaipoipoga, ona tatou solia lea o le faamaufaailoga o le Sapati faatusa o le Atua i totonu o le tagata. Afai tatou te le ioe e na o le Atua lava e agavaa e pulea a tatou kenera i soo se mea i luga o le laina o le gaosiga mai le DNA e oo atu i le transcription i le protein synthesis, tatou te solia le faamaufaailoga o le Sapati o le Tulafono a le Foafoa o le ola. Pe ‘āfai fo‘i tatou te taumafai e fa‘aolaina le foafoaga a le Atua i tatou lava e sui a‘i le salamō mai a tatou agasala o lo‘o mafatia ai,[9] tatou te solia le faamaufaailoga o le Sapati a le toto o le Togiola.

Auā o lo‘o fa‘atalitali le foafoaga ma le fa‘atalitali i le fa‘aalia mai o le fānau a le Atua. Auā na oo i le lē fiafia le foafoaga, e le o lana lava filifiliga, ae ona o le finagalo o lē na ia faatoʻilaloina, ma le faamoemoe o le a faasaʻoloto le foafoaga lava ia mai le pologa i le pala. ma aumaia i le saolotoga ma le mamalu o le fanau a le Atua. ( Roma 8:19-21 .)

Ua e vaai pe faapefea ona faaalia e lenei malamalamaaga o le Sapati se autu e matua talafeagai i lo tatou lalolagi i aso nei, e tusa lava po o a taimi e te galue ai pe malolo i le vaiaso? O le fafagu o loʻo tuleia le ata o le manu feʻai, o le tui puipui na tuleia ai le numera o le manu feʻai, ma le fuafuaga o le tau e laveai ai le paneta o le a tuleia ai le faʻailoga o le manu feʻai. O le a aofia ai e le gata i le puleaina o feoaiga, ae faʻatapulaʻaina foi le taumafaina o aano o manu mumu, ma isi mea.

E pei oi tatou su'esu'e muamua, i fafo atu lava o le gutu o le iʻa o loo iai le vai o loo faatusa i ai Laotikaia, o lē na tuuina atu i ai le avanoa e iloa ai le atoatoaga o le Sapati ae na leiloa lona valaauina. Mātau upu nei mai lana perofeta fafine:

Na ou vaai o le Sapati paia o le a avea ma pa e vavaeeseina ai le Isaraelu moni a le Atua ma e le talitonu; ma lena o le Sapati o le fesili sili lea e tuufaatasia ai loto o le au paia pele, faatalitali a le Atua. Na ou vaaia o loo i ai fanau a le Atua e le vaai ma tausia le Sapati. Latou te le'i teenaina le malamalama o i ai. Ma i le amataga o le taimi o puapuaga, sa faatumulia i matou i le Agaga Paia a o matou o atu ma na folafola atili le sapati. {EW 85.2}

O loo faatalitali le au Aso Fitu mo se Tulafono o le Aso Sa i le lalolagi aoao e faamalosia ai le tausiaina o le Aso Sa e avea ma faaaliga o le faailoga o le manu feai. Peitaʻi, afai e oo mai i se tulaga faapena (o se vaega o se fuafuaga tau le tau, mo se faaaʻoaʻoga), e foliga mai ua tuai tele mo lo latou manuia, ona ua iai nei mataupu loloto o loo tofotofoina ai lo tatou faamaoni i le Atua. E tatau ona fesili se tasi pe mafai ona faamaoni lena ekalesia i le poloaiga o le Sapati pe a faʻamatalaga aloaia e tusa ai ma le tui Covid-19 o loʻo lagolagoina atoatoa le mauaina o latou, ma faʻafitia manino e iai sona uiga faʻperofeta pe faʻalelotu.[10] O fea o i ai i latou o e folafola atu le Sapati ma le atoatoa ma faamaoni i ai i lona uiga tafatolu taua?

E sili atu lo'u mafaufau i o'u aoao uma lava; ( Salamo 119:99 ).

I le 2015, na faʻatulafonoina ai e Amerika le faʻaipoipoga faʻafeusuaiga e ala i lana Faamasinoga Maualuga, ma talu mai lena taimi, o le LGBT agenda na mauaa i le tele o le lalolagi ma faʻasalalau le faatusa o le manu feai. E sili ona taatele i atunuu uma o Kerisiano, o ē e tatau ona avea ma faaaʻoaʻoga tau amio.

Na faasino atu e Iesu Lana au faalogologo i le faatulagaga o le faaipoipoga e pei ona faauuina i le foafoaga.... Ona faaipoipoga ma le Sapati sa i ai lo latou amataga, fa'avae masaga mo le mamalu o le Atua i le manuia o tagata. Ona sosoo ai lea, a o faatasia e le Foafoa aao o le ulugalii paia i le faaipoipoga, ... Sa Ia fofogaina le tulafono o le faaipoipoga mo fanau uma a Atamu seia oo i le faaiuga o taimi. O le mea na folafola mai e le Tama Faavavau lava Ia e lelei o le tulafono lea o faamanuiaga silisili ma le atinaega mo le tagata. E pei lava o isi meaalofa lelei uma a le Atua ua tuuina atu i le tausiga o le tagata, ua faaseseina le faaipoipoga ona o le agasala; ae o le faamoemoega o le talalelei ia toefuatai lona mama ma le matagofie. FLB 253.4

Ua valaauina e le Atua Ana fanau uma ina ia salamo mai le faatinoina po o le lagolagoina o le mea ua ta’ua e le Tusi Paia o mea inosia, e aofia ai le olaga LGBT. E ala i le manatuaina o Lana uluai mamanu mo le faaipoipoga na Ia faamauina o le Foafoa, tatou te tausia ai le loloto, ma le taua faaleagaga o le poloaiga lona fa.

O le poloaiga lona fa e fai ma uati faailo, e ta’u mai ai ia i tatou ia manatua o le Atua o le Foafoa ma le Pule o o tatou tino. E ala i le taliaina o le numera o le manu fe'ai, ua lolo atu le lalolagi i le taufaasese sili, lea na ono mafai ona aloese mai le faaaogaina o le poloaiga lona fa e fai atu leai i le Covid-19 gene-therapy tui ma faamamaluina lo tatou Foafoa e ala i le faalagolago i Lana mamanu atoatoa.[11] O le mauaina o le numera o le manu feʻai e taʻitaʻia ai se tasi i le oti e faavavau. E tusa lava po o le a le tele o le mamafa, ia tumau i le faamaoni i Lou Foafoa i le usitaia o Lana poloaiga lona fa i le agaga.

‘Ua tu‘u e ē amio leaga le mailei mo a‘u; ( Salamo 119:110 ).

Atonu e fesili se tasi, pe mafai ona salamo mai le faia o tui? Afai e suia le DNA o se tasi, pe e lē mafai ea e Iesu ona faasaʻoina lena mea? Auā foʻi, e lē o le aano ma le toto (lea o iai le DNA) e fai mo latou tofi le malo o le Atua. O le mea moni, o le malosi moni o le faʻafitauli i le tui e le o le DNA moni, ae o le uiga. Ma matau pe faapefea ona faamatalaina e le Tusi Paia le numera:

‘Ia leai fo‘i se tasi na te fa‘atau mai pe fa‘atau atu, tau lava o lē ‘ua i ai le fa‘ailoga, po o le igoa o le manu fe‘ai; po o le numera o lona suafa. (Faaaliga 13: 17)

E masani ona taʻua le numera e fesootaʻi ma le igoa, po o le uiga o le manu feʻai. O le mea moni, o le amio e taʻitaʻia ai se tasi i le malaia, ae o le numera o se faʻamatalaga o le tagata. E maua e se tasi le numera (fa'aigoaina, tui) e aunoa ma se fa'ailoga sese? A uma ona fai atu lena mea, matou te iloa lena mea O le a faia e le Atua aua lava nei teena se tasi ua salamo faamaoni.[12] O le agasala e le mafaamagaloina ua na o le le faamagaloina aua o le agasala faasaga i le Agaga Paia, e na o Ia lava e taitai atu ai i le salamo moni. Atonu e faanoanoa le toatele i le faia o se tui ina ua uma ona lagonaina ni taunuuga le lelei e pei o le onosaia o aafiaga i le soifua maloloina, ae o le faanoanoa e le o le salamo. E tatau ona aofia ai se faailoaga ma le faanoanoa mo le agasala, lea e manaomia ai se malamalama i lona sootaga ma le poloaiga, ma se naunautaiga e le toe faia, ma vaavaai atu ia Iesu i le faatuatua e aveese ai le avega o le tausalaina.[13] 

Ua ou se ese e pei o se mamoe ua se; ia e saili i lau auauna; auā ‘ou te lē fa‘agaloina au poloa‘iga. ( Salamo 119:176 ).

Matou te iloa e oʻo mai i le taimi nei, e leʻi iai lava se tulafono faʻamalosia o soʻo se fanua e filifili ai i le va o tui poʻo le falepuipui. Sa iai faiga fa'amalosi malosi, ae leai ni tulafono. O lona uiga o le numera o le manufeʻai e mautinoa o le a toe foʻi mai i se auala sili atu i le tolu auē, mulimuli ane ma tulafono e faʻamalosia ai. O se tulaga sili atu ona ogaoga lena o le a tofotofoina ai le faamaoni o le salamo o se tasi. Ae ia manatua le faamaufaailoga o le Sapati ma tausia le foafoaga a le Atua i lou tino ia paia!

O se ata faatufugaga o lo'o fa'ata'atia i le fetū, o lo'o fa'aalia ai lau fe'avea'i se tolu o lo'o ufiufi i luga o se tisiketi ua togitogia i numera Roma. O laulaau ta'itasi e feso'ota'i i laina felanulanua'i pi'opi'o e ta'u mai ai se ta'amilosaga po'o se ala, e fa'amanatu ai gaioiga fa'aselesitila na va'aia i su'esu'ega fetu. O le faaputuga fetu o Horologium o loo faamamafaina ai lenei poloaiga paia o le tausia o le Sapati ia paia, o se faatusa lea o le laau o le ola i le parataiso a le Atua. O kometa e lua K2 ma le E3 e tu mo ogalaau e lua o le laau, ae o le kometa BB e faatusa i ona lau—o le taimi mo le faamalologa o atunuu. O le Sapati o loo i le faitotoa o le faailoga o le Atalii o le tagata—le ulufale atu i le lagi.

Seiloga tatou te mauaina le faaaoaoga a Iesu i o tatou loto e ala i le faatuatua ona faatoa mafai ai lea ona tatou tausia Lana tulafono i le uiga atoatoa o lona uiga. E sili ona mataʻutia le pipii atu i tu ma aga poʻo le faʻapipiʻiina o lo tatou faʻatuatua i le mea o loʻo talaʻia e se faifeʻau e aunoa ma se mafutaga patino ma Iesu ma le malamalama mausali i le upu moni o le taimi nei e ala i le Agaga Paia. Ia naunau e suesue ma lafoai soo se talitonuga masani e le faavaea ae maua le malamalama loloto atu pe a taula i le afioga a le Alii o le Sapati.

mo le Atalii o le tagata o le Alii lava ia o le aso sapati. ( Mataio 12:8 .)

O se Tautinoga Faamaoni

Ina ua tuua e kometa K2 le Horologium, na aau i luga o le Eridanus i le tagata i le vaitafe. O le faatusa lea o Iesu i Lona papatisoga faapea foi ma le ekalesia i Filatelefaia, o e na mulimuli i Ona tulagaaao, ma papatisoina i Lona alofa faataulagaina i isi.[14] 

Pe a salamo se tasi mai le agasala ma filifili e papatiso, e avea o ia ma Kerisiano—o se soo po o se soo o Keriso. O lona uiga moni, na te aveina le suafa o le Alii ma fai ma ona sui i soo se mea e alu i ai. O lea la, o lenei faatusa o le papatisoga ua faatusaina i le poloaiga lona tolu, e pei ona faamoemoeina e se tasi, e amata i le pito o le laulau maa muamua, e alu i le faasologa faafeagai i le amataga.

O se ata fa'akomepiuta o lo'o fa'aalia ai fa'aputuga fetu 'ese'ese i totonu o le Mazzaroth, fa'afeso'ota'i i laina susulu e fa'asaga i se va'aiga pogisa o le lagi o lo'o sausau i fetu. O fa'atulagaga iloga e aofia ai fa'atusa fa'ata'oto e fa'amanatu mai ai tala fa'asolopito ma mea faitino, e pei o se solofanua e pei o se ata tioata, o lo'o ufiufi i le lanumeamata lanumeamata ma le lanu moana arcs e su'e ala selesitila.

Aua e te taʻu fua le suafa o le Alii lou Atua; ona e lē taʻusalaina e le Alii o lē taʼu fua lona suafa. ( Esoto 20:7 ).

Na avea Iesu ma tagata ina ia mafai ona Ia tatalaina le ala o le faaolataga mo i tatou i le faatoilaloina o le agasala i le tino. Na soifua mai o Ia i le tino agasala, e leai sona aoga ia i tatou, ae sa faalagolago atoatoa i Lona Tama ina ia tumau ai le manumalo, ma le le gauai atu i le agasala. Na Ia faafitia le tino ma ola e tusa ai ma le Agaga i tulaga uma o Lona soifuaga faalelalolagi. Pe a papatisoina i tatou, o le faatusa lea o la tatou filifiliga e oti ia te oe lava ma fai Lona manumalo i le agasala e ola ai i aso uma i se olaga fou ia Keriso. Ua tatou iloa o Lana tulafono e faatusa i Lona uiga paia, o lea tatou te filifili ai e tausia e ala i le mana ua Ia tuuina mai ia i tatou, po o le a lava le tau ia i tatou lava.

O i latou e ta'ua Lona suafa o ni Kerisiano ae le o popole ina ia maua Lona soifua, ua faaitiitia ai le faaolataga i se pasese manatu faapito i le lagi e aunoa ma le faaaloalo i Lana amio i le tulafono. O le amio a le Atua e pei ona i ai i Lana tulafono o le alofa faataulagaina,[15] ma po o le a lava le faaeaina o le tautinoga a se tasi i le faatuatua, o soo se ituaiga lava o le Faa-Kerisiano ua leai Lona Agaga faataulagaina o loo ta'u fua Lona suafa, lea o le a le tausalaina ai se tasi.

Ua ou manatua lou suafa, e aliʻi, i le po, ma ua ou tausia lau tulafono. ( Salamo 119:55 ).

O le nofoaga o le papatisoga, o le Vaitafe o Eridanus, ua faatusaina i le DNA o Iesu na tafe mai i le toto mai Ona manua e pei ona faaalia i Orion. O le uiga o Iesu o loʻo faʻatusalia i Lana DNA e pei ona tatou faamatalaina i Keriso i totonu ia te Oe, o le Gafa o le Mamalu, ma e mafai ai ona tatou faamaonia le suafa o le Tama e ala i le tuuina mai ia i tatou o le puipuiga e tetee atu ai i siama o le agasala i totonu o le ekalesia.

O loo faatalitali mai Keriso ma le naunau mo le faaaliga o Ia lava i Lana Ekalesia. Pe a o'o ina fa'ata'atia atoatoa le amio a Keriso [ie, ua tusia atoa] i Ona tagata, ona afio mai ai lea o Ia e fai i latou o Ona tagata. COL 69.1

Ua togitogia e le Atua

O loo iai faatasi ma le vaaiga o le papatisoga isi faaputuga fetu e lua i le ogatotonu o le faailoga: Caelum ma Columba,[16] o le utu a le tufuga ma le lupe. O i latou nei ua tuufaatasia faatasi ma Filatelefaia, aua o loo fai ma sui o le faamaufaailoga (sili) a le Agaga Paia (lupe) i le papatisoga o Iesu (tagata i le vaitafe). O le mea lea, e tatau ona tatou asiasi atu i nei faaputuga fetu i le faasologa.

O se ata numera o le lagi i le po o loʻo faʻaalia ai le tele o faʻaputuga fetu e pei o Columba, Caelum, Eridanus, ma Horologium. O fa'ailoga fa'apipi'i e fa'ailoa ai tua'oi ma fetu o lo'o fausia ai nei fa'aputuga fetu, fa'atasi ai ma laina fa'atasi i le lanu meamata ma le lanumoana fa'ailoga i ala fa'aselesitila.

O le utu o le togitogiga e sili ona talafeagai i poloaiga, ona sa togitogia i papamaa.

‘Ua ia avatu fo‘i ‘iā Mose, ‘ina ‘ua uma ‘ona la tautala ma ia i luga o le mauga o Sinai, o papama‘a e lua o le tulafono, o papama‘a; tusia i le aao o le Atua. ( Esoto 31:18 )

O Seluma o le faatusa lea o le tamatamaiaao o le Atua—o le Tusia o le Atua na tusia ai poloaiga i luga o papamaa. E pei ona tusia e Lona tamatamailima i le maa, e faapea foi Lona tamatamaiaao na te tusia le tulafono i o tatou loto. O Lana tulafono, o Lana amio, o le avea lea ma faamanatu o lē tatou te auauna i ai:

Fa'afofoga mai, Isaraelu e: O le ALI'I lo tatou Atua, o le ALI'I e to'atasi lava ia; Ma o ‘upu nei ‘ou te fai atu ai ‘iā te oe i le aso nei, ‘ia i ai i lou loto; ‘Ia e a‘oa‘o atu fo‘i ma le filigā i lau fānau, ma e tautala atu ai pe a e nofo i lou fale, pe a e savali fo‘i i le ala, pe a e ta‘oto fo‘i, pe a e tula‘i fo‘i. Ma ‘ia e fusifusia e fai ma fa‘ailoga i lou lima, e fai fo‘i ma fa‘ailoga i le vā o ou mata. ‘Ia e tusi fo‘i i pou o lou fale ma ou faitoto‘a. (Teuteronome 6: 4-9)

O poloaiga a le Atua ua na o le pau lea o le faatusa o le Atua e tatau ona faaalia ma mafaufau i ai le tagata talitonu. E iloa o Ia i Lana amio, ae le o so o se tino, ma o Lana amio e tatau ona faaalia i o tatou olaga ma o tatou mafaufau.

O le fofogaina o au afioga e faamalamalamaina ai; e avatu ai le malamalama i ē faatauvaa. ( Salamo 119:130 ).

O Caelum e fai ma sui o le manaʻoga tauatua e tetee atu i tupua ua vaneina e pei ona faʻaaogaina e tagata ifo i tupua e fai ma sui o o latou atua (po o tagata paia). O le mea lea, o lenei fa'aputuga fetu o lo'o fa'amatala manino mai ai le poloaiga lona lua.

Aua e te fai mo oe se tupua ua ta, po o se faatusa o se mea o i le lagi i lugā, po o i le lalolagi i lalo, po o i le vai i lalo o le lalolagi. ‘Aua ‘e te ifo ‘iā te i latou, ‘aua fo‘i ‘e te ‘au‘auna i ai: aua o a'u o Ieova lou Atua o le Atua fuā, e taui atu i le amioletonu a tamā i fanau e oo i le tupulaga lona tolu ma le fa o i latou o e inoino mai ia te au; ma fa‘aali atu le alofa i afe o ē alolofa mai ‘iā te a‘u, ma tausi i a‘u poloa‘iga. ( Esoto 20:4-6 ).

Seʻi mātau le auala ua faatasia ai e le Atua ē ifo i tupua ma ē e ʻinoʻino iā te Ia. O a latou agasala o le a i ai ni aafiaga o le a tumau mo ni nai augatupulaga, e ese mai ia i latou o e alolofa ia te Ia ma ua tusia Lana amio i o latou loto ma mafaufau, o e e faavavau Lona alofa mutimutivale mo i latou. E fuā le Alii e fa'asaoina Lona alofa mutimutivale mo ē mulimuli, a'o ē na muamua e asiasia ma le fa'amasinoga. E galulue Filatelefaia ma le Agaga Paia e tuuina atu se ola faataitaiga o le amio ositaulaga o Lana tulafono, ina ia malamalama tagata uma i le auala ua togitogia ai le faatusa o le Atua i le loto.

Tapua'i Na'o le Atua

I le vaaiga o le papatisoga o Iesu, o le faaputuga fetu o Columba ua faatusaina i le Peresona paia o le Agaga Paia. E faagaeetia e le Agaga o tatou mafaufau i le talitonuga o le agasala ma mafai ai ona tatou ola i le olaga fou o le toetu o Iesu ma tetee atu i le leaga.[17] Pe a tatou iloa le loloto o a tatou agasala ma le alofa o Keriso mo i tatou e ui i lo tatou tulaga,[18] e fafaguina ai i totonu ia i tatou se alofa mo Ia, ma tatou tuuto atu o tatou ola ma gauai atu ia te Ia. Tatou te alolofa i le Atua aua na ia muai alofa mai ia i tatou. Na te faia pea le faataitaiga ma valaaulia i tatou e ulu atu i le faaaumea ma Ia. Ua faaalia lenei mea i poloaiga lava ia, aua na Ia faatomuaina i latou i se faamatalaga po o ai o Ia ma mea na Ia faia mo Isaraelu (e fai ma faatusa mo i tatou), a o pologa pea i latou:

O a'u le Alii lou Atua, lea na ‘aumaia oe nai le nu‘u o Aikupito, i fafo o le fale o le nofo pologa. ‘Aua ne‘i ‘iā te oe ni atua ‘ese i o‘u luma. ( Esoto 20:2-3 ).

O Keriso o lo tatou Laveai. A o tatou agasala pea na maliu Iesu mo i tatou, ma o Lona suafa o loo aumaia ai le uiga o Lana galuega.

E fanau mai foi e ia se tama tane, e te faaigoa foi ia te ia Iesu: mo e faaola e ia lona nuu ai a latou agasala. (Mataio 1: 21)

O le nofo pologa o se taunuuga o le agasala, ma o le tulafono a le Atua e faaalialia ai a tatou agasala, lea e faaaoga e le Agaga Paia e taitai atu ai i tatou i lo tatou Faaola ma faatumauina i tatou i se sootaga tumau ma Ia. Talosia ia faamumuina e le Agaga Paia (o loo fai ma sui o Columba) le afi o le tuuto atu i le Atua i o tatou loto, ma le faatagaina ai se isi mea e suitulaga ia te Ia.

O a'u o oe, ia e faaola mai ia te au; auā ‘ua ‘ou sā‘ili i au poloa‘iga. ( Salamo 119:94 ).

I le faatomuaga o poloaiga, na faailoa mai ai e le Atua o Ia lava, ma ta’u mai ai le mea na Ia aumaia ai Ona tagata, ma i le poloaiga muamua, o loo faailoa mai ai e tatau ona faamuamua o Ia. I le faailoga o le Atalii o le tagata, tatou te maua ai se faaupuga e felagolagomaʻi, lea e atagia mai ai upu nei:

Ona fai mai lea o ia ia te au, Ua uma. O aʻu o le Alefa ma le Omeka, o le amataga ma le gataaga. Ou te avatu i lē ua fia inu o le puna o le vai o le ola fua. O lē e manumālō e fai mo ia mea uma; e fai fo‘i a‘u ma ona Atua, e fai foi o ia mo'u atalii. ( Faaaliga 21:6-7 )

Ua faailoa mai e le Alii o Ia lava (o le Alefa ma le Omeka), Na Ia taʻua o loo Ia aumaia i tatou i le puna o le ola (Eridanus) ma i Lona malo, e fai mo latou tofi mea uma o ē manumalo, ma na te fa'ailoa Lona tulaga o lo tatou Atua. O le mea lea, 'aua ne'i taofia oe e se mea mai Lana folafolaga ia te oe, ia manatua o le Eridanus e faatusa i le puna o le ola, o le tafe lea o le toto ma le vai e tafe mai le loto o Iesu, lea e ala mai ai. tatou te maua le gafa o le ola! Aua ne'i talia ni mea pepelo po o ni faiga pi'opi'o po'o le fa'aogaina o ou gafa, ae inu i le vaipuna o le ola a le Ali'i!

Ose fa'afanua fetu fa'akomepiuta o lo'o fa'aalia ai fa'ata'ita'iga fa'ata'ita'i o fa'aputuga fetu e aofia ai Orion o lo'o fa'aalia i se fa'ata'otoga a le tuli manu. O fa'atulagaga fa'aleselesitila iloga o lo'o fa'amamafaina i laina felanulanua'i, e fa'afeagai i tua o fetu mafiafia. Ua fa'afefiloi e le galuega ata fa'atusa fa'atusa o manoa DNA ma mata matamata ma igoa fa'ailoga e pei o Horologium ma Eridanus.

O lea la, i le amataina o la tatou malaga i le kometa K2, ua tatou iloa ai le auala o loo faaalia ai e faaputuga fetu o loo fesootaʻi atu i ai poloaʻiga muamua e fā e faatatau i la tatou faiā ma le Atua. O le faailoga o loo matuā faamamafaina ai le poloaʻiga o le Sapati a le Horologium, o le suʻeina o fasifuaitau uma o ana tusitusiga i totonu o ona tuaoi, ma faaalia ai lona uiga loloto o le mālōlō i le Taimi. E sili ona latalata i le tulaga faaeaina o le Alii o le ekalesia lea na faataitaia ai Lona uiga faataulagaina. Faatasi, o le molimau Faamaoni ma le Moni ma le ekalesia a Filatelefaia o loo galulue faatasi ma le lotomaualalo e atagia ai le sootaga vavalalata i le va o le Atua ma Ona tagata.

Ia Filatelefaia, o se ekalesia e naunau e suesue i valoaga o taimi, na faaalia ai le suafa fou o Iesu i le fetu mamalu, o Alnitak, le Manu’a o Orion, o lē e afio mai o se Tupu o tupu e laveai i latou uma o e taumamafa i Lana faataitaiga o le taulaga. Comet K2 iu lava ina taunuu i Orion, lea e ui atu i tafatafa o fetu fusipaʻu, e aofia ai Alnitak, lea e fai faatasi ma sui o tagata paia e toatolu. E toatele ua teena le su'esu'eina o le taimi o se mea le mama, ma le faasaina, e ui lava ina tele ina tautala le Faaaliga.[19] Ae na filifili Filatelefaia e tausia le afioga o le onosai o Keriso (faaalia i le taimi)[20] ma ua le faafitia Lona suafa (Lia uiga o le taimi)[21], onosaia le faalumaina mai tagata, aoaiga mai le Atua, ma taulaga mai ia i latou lava, ae aua lava ne’i tuua le Alii i la latou fagatuaga ma Ia seia oo ina maua le faamanuiaga le mafaatusalia o le faailoga o le Atalii o le tagata. O le vavalalata o le faiā na latou atiina aʻe ma Lē na Foafoaina i latou ua faaalia i le sootaga o faaputuga fetu o Filatelefaia ma le Horologium i le laulau muamua o le tulafono, ma le latalata atu o lona sui kometa, K2, i le nofoalii i Orion.

Faaaloalo i le Fuafuaga a Lē na Foafoaina Mea

Ina ua uma Philadelphia, o le isi feiloaiga a le kometa K2 o le kometa E3 i Lepus, e fai ma sui o le ekalesia a Sarataisa. O lenei ua tatou feiloai i le kometa E3 o poloaiga mulimuli e ono i luga o le laulau maa lona lua. A'o fa'ailoa mai e le fa'ailoga le laulau ma'a muamua e fa'aaoga ai kometa e lua, e fa'apea fo'i ona fa'aofi mai le laulau ma'a lona lua e fa'aaoga ai kometa e lua. O le fea poloaiga e pito i luga le faasologa? O le mea moni, o le a muamua po'o le mulimuli o le ono, e fa'atatau i le a'oa'oga a le tagata. Pe o le tasi po o le isi o nei poloaiga e aofia ai ni vaega e lua e iloagofie ai? O le lona sefulu o loo faamaoti mai ai le tele o mea eseese e fai ma faataitaiga o mea e le tatau ona manao i ai, ae o le poloaiga lona lima e mautinoa lava e lua vaega manino e fetaui lelei e pei lava ona faaalia e le sopoia o ala o kometa e lua:

Faʻaaloalo lou tamā ma lou tina: ina ia faalevalevaina ai ou aso i luga o le laueleele ua foaiina mai e Ieova lou Atua ia te oe. ( Esoto 20:12 .)

O se fa'ata'ita'iga fa'akomepiuta o le lagi i le po o lo'o fa'aalia ai fa'aputuga fetu 'ese'ese ma mea fa'aselesitila. O lo'o va'aia fa'aputuga fetu o Pictor, Dorado, Reticulum, ma Argo Navis, fa'atasi ai ma Canis Major ma Lepus. O laina lanu, e fai ma sui o ala poʻo ala, faʻafesoʻotaʻi vaega eseese o le lagi, faʻaalia ai gaioiga poʻo le faʻaogaina.

Mai le amataga o le taimi na foafoaina ai e le Atua Atamu ma Eva, na Ia tuuina atu ai ia i laua le poloaiga ina ia fanafanau, ia fanafanau, ia faatumuina le lalolagi i tagata e pei o i laua o le a ola e faamamaluina lo laua Foafoa.

Ma oe, ia fanafanau outou, ma ia uluola; ia fanafanau ia tele i le lalolagi, ma ia uluola i ai. ( Kenese 9:7 )

O lenei faʻateleina o loʻo faʻaalia i le faʻailoga e ala i le faʻaputuga o Lepus, le lapiti. O Hares ma lapiti e lauiloa i lo latou saoasaoa o le toe gaosia. I lalo o tulaga lelei, e mafai ona tele a latou lapisi i le tausaga, ma maua ni nai tama taʻitasi. O se faailoga talafeagai mo le poloaiga faamatua!

Sa apoapoaiina le ekalesia i Sarataisa ona o le le iloa o le taimi. Na lapataia i latou e Iesu e matamata (le uati) ina ia latou le ofo, i le iloa o le itula. Lepus o loʻo tu tonu i lalo o le uati o Orion, ae e leʻi faamamaluina e le ekalesia (Protestantism) o latou paionia Aso Fitu - o tama ma tina faaleagaga oe na suʻesuʻeina valoaga o taimi ma saili e fafagu a latou tupulaga i le lata mai o le afio mai o Keriso. Ina ua mavae le faanoanoaga o le 1844, na mou atu ai le faatuatua ma le fiafia o lotu Porotesano i feʻau o taimi, ma matuā lē faamamaluina ai le faavae na faataatia e o latou augātamā (mo se faaaʻoaʻoga, William Miller) e ala i le suʻesuʻeina ma le filigā o le Tusi Paia, seʻia oo mai i aso nei ua toetoe lava o se solitulafono le fautua atu faapea, ona o le fiafia i le faaali mai o lo tatou Alii, e tatau ai ona tatou suesue i le tele o mau na tuuina mai e le Atua i Ona tagata e faatatau i le taimi.

E fia aso o lau ‘au‘auna? o afea fo‘i ‘e te fa‘amasino ai i ē fa‘asauā mai ‘iā te a‘u? ( Salamo 119:84 ).

E ala i le suʻesuʻeina o le taimi, o loo tatou vaavaai atu ai a o suʻesuʻeina poloaʻiga e le malamalama o le kometa a le Atua i le lagi, ma o lenei faaputuga fetu o loo tautala faapitoa i le folafolaga o le ola umi, e tulaga ese i le poloaiga lona lima. E faapefea ona fai lena mea? Manatua o le sopoia o kometa e fai ma sui o le soloiesea, e pei ona atagia i le sopoia atoa o le gasetoto o le la i luga o le Iunaite Setete. O le a le mafuaaga o lenei faapuupuu o le olaga?

Ua faapi'opi'o e Satani le faatusa o le Atua i le talitonuga inosia LGBT/wake, lea e masani lava ona agai atu i fevaevaea'iga nai lo le faateleina. O le faatagata o le manu fe'ai ua faasilisilia ai le malo o le oti o Satani. Ae na faatasia kometa e lua i lena itula faavaloaga faalelagi o le faʻasaufa, e pei o se sua e fafaga ai se fuamoa, ina ia mafai ona vaaia se faatelega faateleina mo le malo o le Atua pe a mavae se vaitaimi o le maitaga.

Soifua ma le Oti

I le faʻamautuina o le faʻatonuga o le laulau lona lua o le tulafono, matou te vaʻai ai o le kometa E3 e ulufale atu i Canis Major e faʻamalamalamaina le poloaiga lona ono.

Aua e te fasioti tagata. ( Esoto 20:13 ).

A o matou suʻesuʻeina i totonu Le Faapotopotoga Mulimuli, Canis Major e le fai ma sui o se lotu ona o taifau e i fafo atu o le aai e tusa ai ma le Tusi Paia:

Auā e leai ni maile, ma e faataulaitu, ma e faitaaga, ma tagata fasioti tagata, ma e ifo i tupua, ma soo se tasi e fiafia ma faia le pepelo. ( Faaaliga 22:15 )

O tagata fasioti tagata o se vaega foi o le lisi o au a Satani o loʻo faʻatusalia e Canis Major. O le fuafuaga a Satani e faaumatia le tagata, ma faaumatia ai le palealii o le foafoaga a le Atua. Na te tafiesea le faatusa o le Atua i le tagata i le mamao e mafai ai, e masani lava ona afaina ai le au talavou. Ua ia manao e taofi le ekalesia mai le faatoateleina ma fasiotia le fanau o le malo o le Atua. O lea, ua faailoa atu ai ua sauni le maile e fasioti lana manu (Lepus) ma faoa le nofoalii o Iesu, ona o Lepus o se faatusa foi o le nofoalii o Orion.[22] Na taʻua e Iesu Satani o se fasioti tagata, ma o lana taumafaiga e faaumatia le faitau aofaʻi o tagata ua iʻu ai i le faatagaina o amioga (e ui ina e suʻesuʻe le lotofuatiaifo ma solitulafono i le silafaga a le Atua) ma iʻu ai i le faaitiitia o le faitau aofaʻi e faatusatusa i le Oti Uliuli—i tausaga taʻitasi.

E tusa ai ma le WHO, o tausaga taʻitasi i le lalolagi e tusa ma le 73 miliona faʻauʻu pepe. E tutusa lea ma le tusa ma le 200,000 faapau pepe i le aso.[23] 

O se ata o le ultrasound o loʻo faʻaalia ai se pepe e 9-vaiaso le matua, e tusa ma le 1 ma le 1/2 inisi le umi, faʻatasi ma le tusitusiga "O le Tagata?". O le ā le agaga e faaosofia ai le lē fiafia i le vavega tautele o le ola mai le Atua e mafai ai e se tasi ona fuafua ma faataunuuina le fasiotiga o a latou lava fanau i o latou taimi sili ona vaivai o le olaga, e masani lava ona o le faigofie pe ona o le le faatuatuaina?

O ou aao na faia a‘u ma faia a‘u; ( Salamo 119:73 ).

E le fiafia le Atua e talia e Ona tagata le oti o se talitonuga.

O ‘outou mai lo ‘outou tamā le tiapolo, tou te manana‘o fo‘i e fai mea e tu‘inanau i ai lo ‘outou tamā. O ia o se fasioti tagata mai le amataga, ma e le tumau i le upu moni, aua e leai se upumoni ia te ia. A tautala o ia i le pepelo, e tautala o ia i ana lava upu, auā o le pepelo ia, o le tamā foi o le pepelo. ( Ioane 8:44 )

O le oti o le malo lea o Satani, ma ona o ia o le matai o tomai tau faasese, na ia faaseseina ai Eva e ala i le mimilo o afioga a le Atua ma faaseseina ai le faitau miliona o tamaitai talu mai lena taimi, ma moomoo mo se tulaga maualuga o le pule e filifili ai e na o le faaleagaina o lona lotofuatiaifo. Ua maileia foi tagata i ana pepelo, i le pulea o le pepelo a Satani nūmera e ala i tui Covid-19 e soloiesea ai tagata mai le tusi o le ola i se gaioiga o le fasioti tagata faaleagaga.

Ua momomo lo'u agaga i le naunau atu i au faamasinoga i aso uma lava. ( Salamo 119:20 ).

I se tulaga talitutusa, ae e le tuusao, o tulafono o le tautala ita o loo taatele i lenei lalolagi o loo faaaogaina faasaga i fanau a le Atua o loo valaau atu i tagata ia salamo mai a latou agasala ma liliu atu i le Atua. I le igoa o le alofa, o nei tulafono ua fasiotia ai le aafiaga o le ekalesia a le Atua i le lalolagi, ma faaitiitia ai le avanoa e faamaonia ai le toatele o a latou agasala. Ae e oo lava i le taifau e i ai lona vae i totonu o tuaoi o le Aai Paia. O i latou e fuaina le fua o le pogisa lea e fai ma sui o Canis Major e mafai lava ona filifili nai lo le salamo atoatoa ma talia mataupu faavae o le malo o Alnitak o Orion. Ia fai le taulaga ia oe lava, ina ia ola ai isi[24] ia maua le ola tele o le usiusitai i Lana tulafono, ae aua le ositaulagaina lau fanau, po o ou matua i togafiti a Satani.

E le sau le gaoi, a 'ia gaoi, ma fasi, ma faʻaumatia; Na ou sau ina ia latou maua le ola, ma ia sili atu ona latou mauaina. (Ioane 10: 10)

Le Taupou Faamaoni

E matuā mamā lava lau afioga, o le mea lea ‘ua fiafia ai lau ‘au‘auna. ( Salamo 119:140 )

O le tuua o le taifau, o le kometa E3 e sosoo ai ma le ulufale atu i le va o Argo Navis, le vaa o loo fai ma sui o le Lotu Katoliko, Tuatira, ma e pei ona o le a tatou vaai i ai nei, o le poloaiga lona fitu.

Aua e te mulilua. ( Esoto 20:14 ).

O se fa'afanua fetu fa'ata'ita'i o lo'o fa'aalia ai vaega o se fa'aputuga fetu tele, e ta'ua i le tala faasolopito o Argo Navis, o lo'o fa'ata'atia i tua o se lagi fetū i le po. O vaega iloga o lo'o fa'ailogaina o Carina, Vela, ma Puppis, fa'atasi ai ma le fa'aputuga fetū e ta'ua o Columba, o lo'o feso'ota'i uma ma laina e fa'atusalia ai o latou fausaga fa'alelesitila.

O le sootaga i le va o Tuatira ma le mulilua ua faamanino mai i le lapataʻiga a Iesu faasaga i ai:

E ui ina ia te au ni nai mea e faasaga ia te oe [le ekalesia a Tuatira], ona ua e onosai i lena fafine Iesepela, o lē ‘ua ta‘ua o ia o le perofeta fafine; e a‘oa‘o ma fa‘asesē i a‘u ‘au‘auna e faitaaga, ma ‘ai i mea e fasia i tupua. ( Faaaliga 2:20 )

E le gata i lea, sa faaauau pea ona faataatia e Iesu taunuuga o le leai o se salamo o le ekalesia:

Ma sa ou tuu atu ia te ia le avanoa e salamo ai i lana faitaaga; a ua le salamo o ia. Fa‘auta, ‘ou te lafoina o ia i le moega, ma i latou lena mulilua ma ia i le puapuaga tele, vagana ai ua latou salamo ia latou amio. ( Faaaliga 2:21-22 )

O loo iai i le lotu Katoliko ni aʻoaʻoga sesē ma tū masani e feteenaʻi ma le afioga faagaeeina a le Atua ma taʻitaʻia atu ai i amioga lē mamā. Mo se faaaʻoaʻoga, o le nofofua o le perisitua ua avea o se aʻoaʻoga a le lotu mo le silia ma le meleniuma, ae o lenei manaʻoga lē masani ai ua tuu ai le au faifeʻau lē faia feusuaʻiga i se tulaga o faaosoosoga, lea e taʻitaʻiina atu ai i latou i le nofo pologa i le agasala, e pei ona faaalialia i le tele o faiga faalumaluma i le lotoifale ma faaitulagi.[25] talu ona faʻasalalau e le Pennsylvania Grand Jury lana lipoti 2018 o loʻo faʻaalia ai le faʻaleagaina o tamaiti ma le ufiufi i totonu o Ekalesia Katoliko o lena setete. Ioe, o lenei ekalesia e fetaui lelei ma lana matafaioi faale-Tusi Paia o le fafine talitane o le Faaaliga:[26] 

‘Ua ‘ofu fo‘i le fafine i le ‘ie pāuli ma le mūmū, ma ‘ua teuteu i auro, ma ma‘a tāua, ma penina, o lo‘o i lona lima le ipu auro ‘ua tumu i mea ‘inosia ma le leaga o lana faita‘aga; Le Sili, Le Tina o Fafine Talitane ma Mea inosia o le Lalolagi. (Faaaliga 17: 4-5)

E le gata o le vaa o le Ekalesia Katoliko e mulilua moni, ae o le faaleagaga, ua leiloa i le faitaaga talu ona taliaina e le malo Pagan Roma le faa-Kerisiano ma le ekalesia na taliaina le ifo i tupua. O le Toe Fuata'iga Porotesano o se avanoa lea mo le ekalesia e toe mama ma faamaoni ai—o se avanoa e salamo ai i lana faitaaga. Ae paga lea, e ui lava i le taugata o le alualu i luma, o ekalesia toe fuataina na faatulagaina o se taunuuga, na iu lava ina lafoai a latou tetee ma toe tolotolo i luga o le moega ma toe faapupuu faatasi ma le ekalesia "tina". O lenei, o le fafine talitane e toatele ana tama teine ​​talitane i totonu o ekalesia lotu e aofia ai le lotu Porotesano, ma e leai se faalapotopotoga a le ekalesia e mafai ona faaigoaina o se “ekalesia mama” e tausia poloaiga a le Atua ma o loo i ai se molimau moni ma le ola ia Iesu, o le Agaga lea o Valoaga.[27] 

Ona ita ai lea o le tarako i le fafine, ma alu atu e tau ma e ua totoe o lana fanau, lea tausi i poloaiga a le Atua, ma maua le molimau ia Iesu Keriso. (Faaaliga 12: 17)

Siaki lau lotu!

  • E i ai ni sui e asiasi i le Vatikana?

  • O i luga o le taavale fa'ata'avalevale ala?

  • O se fesoasoani a'oa'oga mo tui mRNA?

  • O lo'o i luga o le fa'asologa o suiga o le tau, fa'alauiloa fa'asalalauga fa'asao le paneta?

E tusa lava pe o nei mea—o le faitaaga, o le ata, numera, poʻo faʻailoga o le manu feai—e le o lagolagoina e lau ekalesia i aoaoga faavae, afai o loo lagolagoina i latou e taitai o le ekalesia, o lona uiga ua le o tausia poloaiga a le Atua.

Se a le mea e fa‘amamāina ai e le taule‘ale‘a lona ala? i le ua‘i atu i ai e tusa ma lau afioga. ( Salamo 119:9 ).

gata i lea,

  • Pe o i ai ea se faaaliga o le Agaga o valoaga i totonu?

  • O lena faaaliga i le taimi nei ola ma taitaia le tino?

Afai e na o le pau lea o le Agaga o valoaga o loo i ai i totonu o le ekalesia o le mea na tusia i le silia ma le seneturi talu ai, o lona uiga e lelei lava, e le o maua e lena ekalesia le Agaga o valoaga i le taimi nei! E lei maliu le Agaga ae o loo faatasi ma Ona tagata, ma o Lana taitaiga e tatau ona iloa i miti po o faaaliga faavaloaga.

Ia e faaolaola mai ia te au e tusa ma lou alofa; e faapea ona ou tausi i le mau a lou fofoga. ( Salamo 119:88 ).

Ua valaauina e le Atua Lana fanau faamaoni ina ia o mai i fafo o le toe vaega o le Fanau a le fafine, ma avea ma ipu mamā ma le lē ponā mo Ia.

O i latou ia e lei leaga i fafine [ekalesia]; auā o taupou i latou. O i latou ia o e mulimuli i le Tamai Mamoe i mea uma e alu i ai o ia. O i latou ia ua togiolaina mai tagata, o le faapolopolo i le Atua ma le Tamai Mamoe. ( Faaaliga 14:4 )

O le faaupuga “taupou” i le Tusi Paia e faasino atu pea i tamaʻitaʻi talavou, ae lē o tane e pei ona faaaogā sesē e nisi i inei. O se faatusa o se ekalesia talavou, mama, o lona uiga o se ekalesia e le o auai i aoaoga faavae sese a ekalesia matutua. O le 144,000 ua i ai lenei seti talitonuga mama. Latou te taliina le “Leai” i le seti muamua o fesili o loo i luga, ma le “Ioe” i le seti lona lua. E le tatau ona fanau mai se tasi i se nofoaga patino pe le faaipoipo e auai i lenei kamupani. Pe a alu ese se tasi mai Papelonia ma mulimuli i aoaoga faavae moni, e avea lena tagata ma taupou mama.

O le mea lea, sau i fafo, ma savali i le mama o le taupou faamaoni, o loʻo faʻatali mo lana Faʻaipoipo!

‘Amu‘ia ē ‘ua lē ponā i le ala, o ē savavali i le tulafono a le ALI‘I aliʻi. ( Salamo 119:1 ).

Mafaufau i le Atua

Ina ua alu ese le kometi E3 i Argo Navis, na vave ona taunuu i Pictor, le fata a le tusiata, lea o loʻo i ai le falesa o Perekamo. faaalia. O le tusitusiga o le poloaiga lona valu vaaia foi i lenei ata?

Aua e te gaoi. ( Esoto 20:15 .)

O se fa'ata'ita'iga fa'akomepiuta o le lagi i le po o lo'o fa'aalia ai fa'aputuga fetu 'ese'ese ma mea fa'aselesitila. O lo'o va'aia fa'aputuga fetu o Pictor, Dorado, Reticulum, ma Argo Navis, fa'atasi ai ma Canis Major ma Lepus. O laina lanu, e fai ma sui o ala poʻo ala, faʻafesoʻotaʻi vaega eseese o le lagi, faʻaalia ai gaioiga poʻo le faʻaogaina.

I le fe'au i lenei ekalesia, tatou te le va'ai i se mea e fa'ailoa mai ai le gaoi o se fa'aletonu manino i totonu o Perekamo, e leai fo'i se fa'ailoga e manatua ai galuega a se gaoi. E vali e le tusiata se ata e faamatala ai mea o loo i lona loto. E mata, e ‵tau o fakaiku aka ne tatou me e se ‵lei te fakatonuga? E lē pei o lo tatou Alii maopoopo, le Matai Tusiata! Muamua, seʻi o tatou vaavaai i le talafaasolopito, ona i le faaliliuga faaperofeta masani, o le lotu a Perekamo e faatatau i le vaitaimi o le talafaasolopito lea na talia ai e Konesetatino le faa-Kerisiano ma tu ma aganuu faapaupau na avea ma "faa-Kerisiano" i se faasologa o fetuunaiga a le ekalesia.

O le umiaina o talitonuga tulaga ese ma le le mautonu i le va o tupulaga ua avea lava ma se vaega o finauga ma fetuunaiga. O i latou e faatāuaina le finagalo malie o isi nai lo le finagalo malie o le Atua, o le a faanaunau atu i ai O loo savali atu se alii matua i lalo o se alalaupapa vaiti, mutia le malamalama o loo tauaveina se mea teuteu papae lapoa ua teuteuina i pito auro, e pei o se measina talafaasolopito. talia tu ma aga a le to'atele o lo'o siomia ai i latou ina ia maua ai lo latou fiafia. O lenei mataupu faavae na taitaia le ekalesia i le taimi o Perekamo (aemaise lava i le 4th ma 5th seneturi), ia gaoi o tu ma aga faapaupau eseese ma a'oa'oga sese, aemaise lava e faatatau i le ifo i tupua ata ma le faitaaga, o se soa masani i le ifo i tupua faapaupau.

Manatua, e fetalai le Atua i upu faaleagaga, o lea e tatau ai ona faamoemoe pe a fetalai o Ia e uiga i le gaoi, o le a Ia faaalia i se faataitaiga o le gaoia o talitonuga le vaaia e le o ni o latou talitonuga, e lei tuuina atu fua, ae na ave e aunoa ma se maliega. Sa latou lē tagolima mo se faamaoniga ma sa latou taumafai e faamalie lenā lē lava.

O lenei gaoi sa faia e i latou o le ekalesia o e o le a aoao atu manatu gaoia mo le manuia o le tagata lava ia, o le mafuaaga lea na lapatai mai ai Iesu e uiga i le aoaoga faavae a Palaamo:

A ua ia te au ni nai mea e faasaga ia te oe, aua O lo‘o ‘iā te oe i inā ē ‘ua taofi i le a‘oa‘oga a Palaamo, o lē na a‘oa‘o atu ‘iā Palako ‘ia tu‘u le mea e tautevateva ai i luma o le fānauga a Isaraelu, e ‘ai ai i mea na fasia mo tupua, ma faita‘aga. ( Faaaliga 2:14 )

O Palaamo o se perofeta a le Atua, ae e foliga mai na iloa e le tupu o Moapi lona vaivaiga mo le malosi ma le tamaoaiga, ma sa ia faaaogaina, e ui lava i le taimi muamua, na teena e Palaamo le talosaga e fetuuina Isaraelu. O le a'oa'oga a Palaamo e le na o lona loto malie e fetuu mo le mauaina o mea. Ina ua taofia o ia e le Atua mai le taulau i lena taumafaiga, o lona tuʻinanau i le pule ma le tamaoaiga na taʻitaʻia ai o ia e aʻoaʻo Palako i le auala e faataunuu ai lona manaʻo e ala i le taufaasesē (le mea e tautevateva ai).

E ala i le faagutugutulua ma fafine Moapi (faitaaga i luma o le malumalu) ma lo latou ifo i tupua, na leiloa ai e tagata a latou puipuiga tauatua ona o le agasala.

E leai se aoga o oloa a le amio leaga; a o le amiotonu e laveai ai i le oti. ( Faataoto 10:2 )

I le fa'aputuga o fetu o Pictor, tatou te va'ai i le fa'ailoga se fa'ailoga mo le faia o ata. Ae nai lo le avea o isi ma autu o a tatou atavali, ma gaoi a latou aoaoga faavae sese tatou te mananao i ai ina ia maua ai lo latou faamaoniga, ua lapataia i tatou e le Alii ina ia atoatoa ia te Ia ma tutu toatasi, tausia o Ia e avea ma a tatou Mataupu e fiafia i ai i taimi uma, ma tuuina atu o Ia i isi i le upumoni mama o le talalelei. O le mea lea ua faaalia ai Pictor e peiseai o le meafaifaaili o le faamauga, o Caelum, o le pulumu vali e vali ai le uiga moni o Keriso—o le meaalofa a le manumalo ae leai se faatusa gaoia o le manu—i luga o le tapoleni o le fatu.

Ia fa‘amamāina lo‘u loto i au tulafono; ina ia ou le ma. ( Salamo 119:80 ).

Molimau ma le Amiotonu

I le latalata atu i le faaiuga o le faigamalaga i luga o le ala o le kometa E3, o le ekalesia a Semurana o loʻo faʻatusalia i le isi faaputuga fetu, Dorado. E lei aoaiina e Iesu Semurana, ae na ia uunaia lena ekalesia i le faamaoni, ina ia tuuina atu se molimau moni seia oo i le oti.

‘Aua ‘e te mata‘u i se mea e te puapuagātia ai; e sefulu fo‘i aso e puapuagātia ai ‘outou; ‘ia e fa‘amaoni se‘ia o‘o i le oti, ou te avatu foi ia te oe le pale o le ola. ( Faaaliga 2:10 )

O le tama o le pepelo o se fili i le upumoni ma sa ia saili e faafilemu i latou o loo folafola atu. E toatele ua faamalosia e tuuina atu o latou ola faaletino mo le lagolagoina o le upu moni i le feagai ai ma pepelo. Maʻeu le fetaui lelei o Semurana e fetaui ma le poloaiga lona iva ‘ia ‘aua ne‘i molimau pepelo;

Aua e te molimau pepelo i le lua te tuaoi. ( Esoto 20:16 .)

I Lana savali i lenei ekalesia, o loo ta’ua ai e Iesu i latou ua Ia faaalia o loo i le faapotopotoga a Satani (o lona uiga, latou te tapuai ia te ia), ma faapea mai o i latou o se mea e le o i latou, ma faapea ona molimau pepelo ai.

Ua ou iloa au galuega, ma lou puapuaga, ma lou mativa, (a ua e mauoa) ma ‘Ua ‘ou iloa le ‘upu leaga a ē fai mai o Iutaia i latou, ‘ae leai, a o le sunako o Satani i latou. (Faaaliga 2: 9)

Na tuuina mai e Iesu se faataitaiga o le sunako o Satani, ina ua Ia fetalai atu upu faigata i le au Faresaio ma le au loia i le taimi o Lana galuega i le lalolagi:

O ‘outou gata, o le tupulaga o gata fe‘ai, [ie, fanau a le gata] e mafai faapefea ona outou sao mai le malaia o seoli? ( Mataio 23:33 ).

Na latou faapea mai semanu latou te le fasiotia perofeta, ae i le taimi lava e tasi, na latou faailoa atu i latou lava o fanau a i latou na fasiotia i latou, e tusa ai ma le sootaga faaleagaga:

O ‘outou mai lo ‘outou tamā le tiapolo, tou te manana‘o fo‘i e fai mea e tu‘inanau i ai lo ‘outou tamā. O ia o le fasioti tagata talu le amataga, e le‘i tumau fo‘i o ia i le ‘upu moni, auā e leai se ‘upu moni ‘iā te ia. A tautala o ia i le pepelo, e tautala o ia i ana lava upu, auā o le pepelo ia, o le tamā foi o le pepelo. ( Ioane 8:44 )

Ua faailoa mai e Iesu tatou te pepelo pe a tatou taʻua se tasi o lo tatou tamā e lē mafai ona tatou faia. O le mea lea, i le avea ai ma Kerisiano, aua neʻi taʻua se tagata po o se ositaulaga o lou tama, ae na o lo tatou Tama faalelagi.[28] 

E toafia i aso nei ua soli le poloaiga lona iva e ala i le aʻoaʻo atu e faapea, e lē talia e le Atua mea inosia ma tuliesea i latou e tautatala i le mea moni. O le faafememeaiina o le faailoaina alofa o le agasala ma le tautala ita, o le faaaogaina o suinauna e tuuina atu ai le tonu i le fenumiai o itupa, ma isi, o auala ia e auauna atu ai ia Satani e ala i le tuuina atu o molimau pepelo e ala i le iloa sese. Aua le tumau i le pepelo, pe faafilemuina le molimau o le upumoni.

E tautala lo'u laulaufaiva i lau afioga, auā o au poloa'iga uma e amiotonu ia. ( Salamo 119:172 ).

Ia faaeteete o tu masani masani e le taofia ai le uunaiga a le Agaga Paia, o le e taitai atu i taimi uma i upumoni loloto atu, sili atu, ma sili atu ona atoatoa. O le faia o lea mea, ua paʻuʻū ai le toʻatele i le solitulafono i le tetee atu i le upu moni e pei ona iai iā Keriso. O le tulaga lenā i ē na fetogia Setefano i maa a o tepa aʻe i luga ma iloa atu le lagi ua avanoa. Ave le moni o le faailoga o le Atalii o le tagata, lapatai atu e uiga i le faamasinoga o le lalolagi i le taimi nei, ma valaau mo le salamo.

Ia Lotofaafetai

O le faaputuga fetu mulimuli i luga o le ala o le kometa E3 o le Reticulum, e tu foi mo le ekalesia i Efeso. O le latalata i le Horologium e fai ma faailoga o le Alii, o le uluai Alofa ua leiloa o le ekalesia, e tatau ai ona tatou fesili, o le a le mea e mafua ai ona le maua e se tasi le alofa faamaoni mo le isi po o le Alii? Pe le o se isi mea ea e suitulaga i lena alofa muamua? O se loto le fiafia e momomo ai le poloaiga lona sefulu aua o lona alofa e le manatu faapito ae o loo saili e maua se mea e sili atu mo le faamalieina.

Aua e te manao i le fale o lē lua te tuā‘oi, ‘aua ‘e te mana‘o i le avā a lē lua te tuā‘oi, po o lana ‘au‘auna tane, po o lana ‘au‘auna fafine, po o lana povi, po o lana asini, po o se mea lava a lē lua te tuā‘oi. ( Esoto 20:17 ).

I le savaliga faa-Kerisiano, e sau se tasi ia Keriso ma lafoai lona nofopologa ma le tausalaina ma le olioli, ae a mavae atu le taimi ma o le olaga faatasi ma Keriso e le o atoatoa ona talisapaia i le faatusatusa atu i le fiafia faalelalolagi ma manuia foliga o le lalolagi po o tuaoi, e mafai ona oo mai le matapeʻapeʻa. E lē o iai le uiga faataulagaina o Iesu i na tulaga, auā e taofia ai le matapeʻapeʻa.

‘Ia ‘iā te ‘outou lenei manatu, sa i ai fo‘i ‘iā Keriso Iesu; A ‘ua fa‘alēaogāina o ia e ia, ‘ua fai fo‘i i ona luga le tino o le ‘au‘auna, ma ‘ua faia fo‘i o ia i fa‘atusa o tagata; (Filipi 2: 5-7)

Na afio mai Iesu e faataunuu le tulafono i la le tino, ina ia mafai ai ona tatou maua Lona manumalo ma faafitia manaoga o o tatou tino pe a latou fetuunaia lo tatou faamaoni i le Atua po o lo tatou olioli i le Alii. O le matapeʻapeʻa e faatatau i le mea o loʻo taulaʻi i ai - o le a le mea o loʻo i totonu o le faʻaogaina o o tatou mafaufau - poʻo mea tatou te sailia e puʻeina i la tatou upega o le manaʻo. E finagalo le Alii tatou te fagogota mo tagata e ala i le faaali atu ia i latou o le alofa o Keriso. E lē tatau ona tatou fagota mo mea e faamalieina ai o tatou tuʻinanauga faaletino. Ia avea lo tatou manao sili mo le amio a lo tatou Alii.

‘Ua ‘ou fa‘amaga lo‘u gutu, ma ‘ou mapu: auā na ‘ou naunau i au poloa‘iga. ( Salamo 119:131 ).

Ia Tasi i Latou

O le mea lea, ua tatou faimalaga ai i le ala meli a ekalesia ma faalogo i laina o le kitara e sefulu manoa o le tulafono a le Atua, o loo siuleo mai i loto o Ona tagata. O le a le sili atu ona matagofie o le faatusa!? O le faasologa na tatala mai ai e le Atua nei upu moni ia i tatou mai lenei faailoga lē mavae o le Atalii o le tagata ua faamatalaina ai se tala lava ia. Muamua na matou vaai Iesu i le i'a tele. Mulimuli ane, sa matou vaai o ekalesia o Faaaliga—O le nuu o le Atua—ua atoatoa uma le faatulagaga e tusa ma mea o loo i totonu o Ana tusi ia i latou. O lenei ua tatou vaai i le tulafono a le Atua ua ufitia ai i latou, ua faaalia ai o Ia ma Lona tino faaleagaga o loo tausia Lana tulafono, e le o tuuina atu nei pei o papamaa, a o papamaa o le loto.

Faauta, e oo mai aso, ua fetalai mai ai Ieova aliʻi, ina O le a ou faia o se feagaiga fou faatasi ma le aiga o Isaraelu, ma le aiga o Iuta: E lē tusa ma le feagaiga na ou osia ma o latou tamā i le aso na ou tago atu ai i o latou lima e aumai ai i latou nai le nuu o Aikupito; o la'u feagaiga lea na latou solia, e ui lava o a'u o se tane ia te i latou, ua fetalai mai ai Ieova aliʻi: Ae o le feagaiga lenei ou te faia ma le aiga o Isaraelu; Ina ua mavae ia aso, ua fetalai mai ai le Alii aliʻi, ‘Ou te tu‘u fo‘i la‘u tulafono i o latou loto, ma tusi ai i o latou loto; e fai fo‘i i latou ma o latou Atua, e fai fo‘i i latou mo‘u nu‘u. ( Ieremia 31:31-33 ).

Kometa K2, e fai ma sui o le uluai poloaiga sili, e faatatau i lo tatou sootaga ma le Atua, e alu atu i Orion, lea o loo faaalia ai manua o Iesu na togiolaina ai lo tatou solia o le tulafono a le Atua. Na fa'aalia le ta'amilosaga ina ua uma le ta'amilosaga o Orion O Lana fautua mo poloaiga taitasi, o le tutuiina faafaatusa o i latou i le satauro a o tatalaina le ala mo i latou ina ia tusia i loto o Ona tagata.

O le Comet E3, o loo tu mo le poloaiga sili lona lua, e faauma le ala i tua i le faaputuga fetu o Horologium, lea e avea ma uati e fua ai le taimi o le tauimasui mo le solia o Lana tulafono.

Ose ata fa'akomepiuta o lo'o fa'aalia ai fa'aputuga fetu fa'alelesitila 'ese'ese e feso'ota'i i laina susulu e fa'asaga i le vateatea fetū. E lua ala fa'amanino ua fa'aigoaina o le "Fuamua Laulau" ma le "La'au Lua" o lo'o fealua'i i fa'aputuga fetu, fa'apipi'i i siepi fa'atusa ma numera Roma e fa'ailoa mai ai vaega fa'aselesitila eseese.

O loo faaalia ai le toefuataiga o loo faia e le Atua i olaga o Lana fanau. O Ana poloaiga o se ata o Lona uiga le suia, o lona uiga TAIMI, e pei ona faamamafaina i le amataga ma le faaiuga o le faasologa o poloaiga ma le faaputuga fetu o Horologium. O le a aoga mo le faavavau.

O galuega a ona aao o le moni lea ma le fa‘amasinoga; o ana poloa‘iga uma e fa‘amaoni lava. Latou te tutu mausali e faavavau faavavau lava, ma e faia i le faamaoni ma le amiotonu. ( Salamo 111:7-8 ).

O poloaiga sili nei e lua e fai ai le manava o le i’a o loo atagia mai ai uiga o le Tama. E atagia mai ai le tatalo a Iesu i le Ioane 17: Ia tasi ma Ia, ma Lona Tama, ma le tasi ma le isi.

Ina ia tasi i latou uma; faapei o oe le Tamā o i totonu ia te au, o au foi o i totonu ia te oe, ina ia tasi i latou i totonu ia te i taua: ina ia talitonu le lalolagi ua e auina mai au. O le mamalu fo‘i na e foa‘i mai ‘iā te a‘u, ‘ua ‘ou foa‘iina atu ‘iā te i latou; ina ia tasi i latou, faapei o i taua ua tasi: O a’u o i totonu ia te i latou, o oe foi o i totonu ia te au, ina ia faaatoatoaina i latou ia tasi; ‘ina ‘ia iloa ai fo‘i e le lalolagi na e ‘auina mai a‘u, ma ‘ua e alofa mai ‘iā te i latou, fa‘apei ‘ona e alofa mai ‘iā te a‘u. ( Ioane 17:21-23 ).

O se faataʻitaʻiga o se koluse malamalama o loo tū i le pito i luga o faasitepu o loo siʻomia e papa maa se lua ua togitogia i igoa o le Masarota. O ave o le malamalama e sau mai tua o le koluse, e lafo atu ai se malamalama faanenefu i se puao. O le tulafono o loo i totonu o le loto o le Tamā, o loo i totonu o le loto o Iesu, ma o le faailoga ua faaalia ai pe a toe afio mai, o le a i ai foi i le loto o Ona tagata! Ua na o Iesu le faitotoa i le Tama. E pei ona faamatalaina i Elia ma le Ala i le Lagi, i le tulaga o faitotoʻa i totonu o le malumalu, o le kometa BB o loʻo tuʻuina atu le ala i le Horologium, o le kometa K2 o loʻo faʻatusalia le faitotoa o le upu moni i totonu o le nofoaga paia, ma o le kometa E3 o loʻo faʻatusalia le faitotoa o le ola i le nofoaga sili ona paia. Fa'atasi latou fa'aali atu ia Iesu le Ala, le Upu Moni, ma le Ola.[29] 

Ia e faailoa mai iā te aʻu ou ala, e aliʻi; ia e aoao mai ia te au i ou ala. Ta'ita'i a'u i lau upu moni [kometa K2], ma aʻoaʻo mai iā te aʻu: auā o oe o le Atua o loʻu olataga; ou te faatalitali atu ia te oe i le aso atoa. ( Salamo 25:4-5 ).

E te faasino mai ia te au le ala o le ola [kometa E3]: ua i ou luma le atoatoaga o le olioli; o i lou aao taumatau le fiafia e faavavau. ( Salamo 16:11 ).

O le faitotoa o le faailoga o le Atalii o le tagata o loo maua i le nofoaga o le poloaiga lona fa i le Horologium. O le faitoto'a lenei o le ekalesia o Filatelefaia ua vala'aulia uma e ulu atu i ai.

Ua valaaulia i tatou e le Alii o le Sapati e tausia Ana poloaiga e ala i le faatuatua, faatuatuaina o Ia i o tatou olaga ma ulu atu ai i Lona malologa o se foafoaga ua maea. E te le fiafia i lou itupa? Ulu atu i Lona malologa ma ia toe faafoʻisia lou lotomalie. E te manaʻo e pulea ma tuʻu le tagata e suʻe tekinolosi faʻaneionapo i lou tino na foaʻiina mai e le Atua, neʻi faʻatoʻilaloina oe i se siama? Ulu atu i Lona malologa ma o le a Ia tuuina atu ia te oe le filemu ma le malosi. O e naunau ea mo le tagata ina ia tuufaatasia lana gaioiga ma suia suiga o le tau? ulu atu ia i le malologa o le Alii, ona ia puipuia lea o outou. O le Alii o lo tatou Faaola, ae le o i tatou lava.

Auā o lē ‘ua ulu atu i lona mālōlōga, ‘ua mālōlō fo‘i o ia i ana galuega, fa‘apei o le Atua na mālōlō i ana galuega. ( Eperu 4:10 )

‘ua ‘ou iloa au galuega; fa‘auta, ‘ua ‘ou tu‘uina atu i ou luma le faitoto‘a ‘ua matala, ma e leai se tasi na te mafaia ona tapunia: (Faaaliga 3:8)

Mo Tagata Uma e Va'ai

O ala o kometa E3 ma le K2 e tatala i le vaai a tagata uma le mamalu o le amio a le Atua i totonu o le faailoga e ese mai i mea o loo i fafo o le faailoga, lea o loo fai ma sui o fili o le Atua. Ma o lenei ua mafai ona sili atu ona tatou malamalama i le faaaliga faavaloaga faasoa latalata i le amataga o lenei tusiga, o lona uiga o lenei mea i se vanimonimo uliuli ma le ita i itu uma e lua (o le faailoga).

A'o alu a'e nei upu o le faatuatuaga paia i le Atua, o ao [kometa] solomuli, ona iloa atu ai lea o le lagi fetū [le faailoga o le Atalii o le tagata, na faaalia mai i kometa o loo “sulu” i luma ma luma i le lagi], e le mafaamatalaina le mamalu i le eseesega ma le vanimonimo uliuli ma le ita i itu uma e lua [o fea e vaaia ai le leaga (“uliuli”) Cetus ma Canis Major, ma le ekalesia “ita” o Argo Navis, i lalo o le mataala o mata vaai uma]. Le mamalu o le Lagi [Iesu, o lona mamalu o le Sapati e sili ona vaaia i le Horologium] o lo'o susulu mai faitoto'a ua matala [le faitotoa tatala]. Ona aliali mai lea i le lagi se lima [le pendulum o le uati] o loo uuina papamaa e lua ua gaugau faatasi [o auala cometary e lua i le faitotoa vaapiapi]. Ua tatala e le lima laulau [uu i le amataga ma le faaiuga o le faagasologa amata], ma o iina ua faaalia mai ai mataupu o le lauga [mulimuli i ala cometary], e pei o se peni afi [e pei o se fetu mumū]. O upu e matua manino lava e mafai e tagata uma ona faitau i ai [e pei ona e faia ia i matou i lenei tusiga]. Ua fafaguina le mafaufau, ua tafiesea mai mafaufau uma le pogisa o talitonuga faanuupo ma talitonuga sese [talosia ia faapea!], ma afioga e sefulu a le Atua, puupuu, atoatoa, ma le pule [o loo aoga pea le tulafono, ae i lona tulaga mama, faaleagaga], ua faailoa atu i le vaaiga a tagata uma o le lalolagi [e mafai e tagata uma ona vaai i le lagi i luga]. Fa'ailoga matagofie! Manaia le taimi! {4SP 456.2}

Ioe, oka se matagofie code! O le code, po o gene, o le ola; o le numera o le suafa o le Alii; O lona uiga. Pe a tusia e le Alii Lana tulafono i le loto, Na te tusia e faaaoga ai mataitusi o le gafa: A, C, G, ma le T, pe a e finagalo i ai. Na te tusia i totonu o la tatou DNA, ina ia avea ma tagata e iai i tatou. O lona uiga sili lea ona mama, e sili atu ona taua nai lo sauniga ma tulafono i fafo poʻo faʻamatalaga i upu. Tela la, i te taimi ne fakamatala atu ei ne Iesu a te Tulafono, ne tuku atu ne Ia a fakaakoakoga o tena uiga ‵loto, telā e seai sena mea e ‵tau o fai i Tulafono e Sefulu. Na tusia i le maa e faapea: “Aua e te fasioti tagata”, ae o loo tusia i le loto le mataupu faavae o le le ita i se uso.[30] Sa tusia i le maa “Aua e te mulilua”, ae o loo tusia i le loto le mataupu faavae o le le manao i tuinanau mai se tamaitai.[31] Sa tusia i le maa o le “Manatua le aso Sapati e te faapaiaina”, ae o loo tusia i le loto le mataupu faavae o le faatatauina o le paia o le galuega ua maea a lou Foafoa ma malolo i Lana tausiga ma sauniuniga mo lou agaga.

E ofoofogia au tulafono, o le mea lea ‘ua tausia ai e lo‘u agaga. ( Salamo 119:129 ).

Afai e tusia mataupu faavae o le tulafono a le Atua i lou loto, e te ola ai. Ae afai e te lei faatagaina lava upu o le tulafono e aumaia ai oe ia Keriso, e na o Ia lava e mafai ona tusia Lana tulafono ofoofogia i totonu o le loto, o lona uiga e ui lava e te lei fasioti tagata, e te lei mulilua, ma tausia le Sapati “ia atoatoa,” ae o le a e oti, aua ua na o ni fausaga i fafo, a o le loto e tumau e aunoa ma Keriso.

O le poloaiga o le Sapati e sili ona faamamafaina ma sili ona manino ona faaalia i le faailoga o le Atalii o le tagata. O tofotofoga o lenei vaitau e faatatau uma lava i le Sapati, ae leai se mea e uiga i le malolo o se tasi mai lana galuega faaletino i aso Sapati taitasi. O lo tatou malologa ia Keriso tatou te maua ai le tele o mataupu faavae ma le le suia e faagaoioia ma taofia ai le tatau ona mulimuli i le faaaliga o le tulafono i foliga e pei ona tusia mo se aganuu na ola i le 3500 tausaga talu ai.

O le mea lea e paia ai le tulafono, e paia foi le poloaiga, ma tonu, ma lelei. ( Roma 7:12 )

Pe a faia e tamaiti a latou faiaʻoga faʻapologaina e ifo atu i a latou mafaufauga faʻatauvaʻa e ala i le "faʻailoaina" o pusi, solofanua, tainasoa, poʻo le masina, ona mafai ai lea e i latou o loʻo i ai pea se lagona ona iloa o lenei manatu e le mafai ona faʻamautuina ma o loʻo malepe i lalo.[32] 

Ua oo i le taimi mo oe, aliʻi, ia galulue: auā ua latou faaleaogaina lau tulafono. ( Salamo 119:126 ).

Tau ina ia e maua le manumalo i le manu feai i totonu tofotofoga uma o lana pule e ala i le natia o le tulafono a le Alii i lou loto ma lou faasinomaga.

‘Ua ‘ou natia lau afioga i lo‘u loto, ‘ina ‘ia ‘ou lē agasala ‘iā te oe. ( Salamo 119:11 ).

Ona pepese ai lea o fanau a le Atua i le pese o Lana tulafono i le kitara manoa e sefulu ma folafola atu poloaiga a le Alii ina ia iloa ai e tagata uma e sili atu ona manaomia nai lo le auro.

O le mea lea ‘ua ‘ou fiafia ai i au poloa‘iga i lo o auro; ioe, i luga o le auro lelei. ( Salamo 119:127 ).

Na ‘ou iloa fo‘i e peiseaī o le sami tioata ‘ua fefiloi ma le afi; ua i ai kitara a le Atua. ‘Ua latou pepese fo‘i i le pese a Mose le ‘au‘auna a le Atua, ma le pese a le Tama‘i Mamoe, ‘ua fa‘apea atu. Le Alii e, le Atua Silisiliese, e silisili ma ofoofogia au galuega; e tonu ma faamaoni ou ala, le Tupu o le au paia. O ai ea e le mata'u ia te oe, le Alii e, ma vivii atu i lou suafa? auā e na o oe lava e pa‘ia; aua ua faaalia au faamasinoga. (Faaaliga 15: 2-4)

1.
Vaʻai i tala, O Le Leo o le Atua ma O le Aloalii ma le Tarako e aoao atili ai e uiga i le taua faaperofeta o Parakuei. 
3.
Va'ai mo se fa'ata'ita'iga, Puipuia i se Lalolagi Faigata ma Le Pasama o Molimau
4.
Eperu 8:10 – Ona o le feagaiga lenei ou te faia ma le aiga o Isaraelu pe a mavae ia aso, ua fetalai mai ai le Alii; ‘Ou te tu‘uina atu fo‘i a‘u tulafono i o latou mafaufau, ma ‘ou tusia i o latou loto; 
5.
1 Ioane 3:4— O lē na te faia le agasala, ‘ua soli fo‘i e ia le tulafono; o le agasala o le soli lea o le tulafono. 
6.
Ae maise le agasala e tau atu i le oti. 1 Ioane 5:17— O amioletonu uma lava o le agasala ia, a o i ai le agasala e le oti. 
7.
Isaia 26:20-21 O mai ia, lo‘u nu‘u e, ‘ia e ulu atu i ou afeafe, ma tapuni ou faitoto‘a i ona tafatafa; Aua, faauta, o le aliʻi e afio mai fo‘i o ia nai lona nu‘u e fa‘asalaina ē o nonofo i le lalolagi ‘ona o a latou amio leaga; 
8.
Teuteronome 5:15 – Ma ia manatua sa fai oe ma auauna i le nuu o Aikupito, ma o le aliʻi Na ‘aumaia oe e lou Atua ai lea mea i le aao malosi ma le aao faaloaloa; aliʻi ua poloai mai lou Atua ia te oe e te tausi i le aso sapati. 
9.
Roma 8:20-22 ; Auā ‘ua tu‘uina i lalo o le fa‘atauva‘a mea na faia, e lē ‘ona o lona loto, a ‘ona o lē ‘ua fa‘ato‘ilaloina i le fa‘amoemoe, auā e fa‘asa‘olotoina fo‘i le mea na faia i le nofo pologa i le leaga i le sa‘olotoga mamalu o le fānau a le Atua. Auā ‘ua tatou iloa ‘ua ōi ma tigā fa‘atasi mea uma na faia, ‘ua o‘o mai i ona po nei. 
10.
Fa'amatalaga mai le fa'amatalaga feso'ota'i: “...matou te fa'amalosia le faia o tui puipui/tuiina, ma e leai se fa'alelotu po'o fa'atuatuaga mafua'aga e le fa'amalosia ai o tatou tagata e fa'atatau i le auai ma le fa'atatau i polokalame puipuia ma puipuiga." E le gata i lea, latou te faafitia o se "mataupu moni faavaloaga" ma aoaiina i latou e pei o i tatou o loo aoao atu e faapea o loo i ai le tele o se vaaiga eschatological o "tulaga faaleagaga ma le vateatea." (E i ai se tasi e ese mai ia i tatou e vaʻaia lenei mea i luga o se fua "cosmic"?) "Faʻaaogaina o le faʻaofiina o se tui e faʻaosoina ai se faʻaaliga o le eschatological o faaleagaga ma lalolagi vaega, pe tetee i ai i luga o le faavae o se faauigaga sese o le Tusi Paia, na o le faalavelaveina o tagata talitonu faamaoni mai le mataupu faaperofeta moni ma le tautinoga a le Ekalesia Aso Fitu e folafola atu le talalelei.” O le mea moni, o “mataupu moni faavaloaga” mo i latou ua na o le aso moni lava o le vaiaso o loo tapuai ai. 
11.
Faitau tala Le Numera o le Fanau a le Atua ma O le mea inosia e faatafunaina ai e aoao atili e uiga i lenei autu taua ma talafeagai. 
12.
Salamo 51:17 – O taulaga a le Atua o le agaga momomo; a loto momomo ma salamo, Le Atua e, e te lē inoino i ai. 
13.
Numera 21:4-8 RSCB - ‘Ona lotovaivai ai lea o le nu‘u ‘ona o le ala. ‘Ona fai atu lea o le nu‘u i le Atua ma Mose, “Se a le mea ‘ua ‘oulua ‘aveina a‘e ai i matou nai Aikupito ‘ina ‘ia oti i le vao? ona ua leai se areto, ua leai foi se vai; [e le moni; sa na'o le le fa'afetai] ma ua inoino o matou agaga i lenei areto mama. Ma le aliʻi auina atu gata uogo i le nuu [Koviti-19 o tui puipui], ma sa latou utia le nuu; e to‘atele fo‘i tagata o Isaraelu na feoti. Ona o mai ai lea o le nuu ia Mose, ua faapea mai, Ua matou agasala, auā ua matou tautala faasaga i le Alii aliʻi, ma faasaga ia te oe [sa latou salamo]; tatalo i le aliʻi, ina ia aveese e ia o gata ia te i tatou. Ona tatalo lea o Mose mo le nuu. Ma le aliʻi ‘ua fai mai fo‘i ‘iā Mose, “‘Ia e faia se gata uogo ma tu‘u ai i luga o le pou [e fai ma sui o Iesu ua ave le fetuu o le tui]: ma e oo mai foi, o i latou uma ua utia, pe a vaai i ai, e ola ia. 
14.
Faitau le faasologa o tala O le Taulaga a Filatelefaia e aoao e uiga i le autu. 
15.
Va'ai le faasologa o tala O le Taulaga a Filatelefaia, ma Tuufaatasi i le Koluse o Puapuaga ina ia malamalama pe faapefea ona atagia mai e le ekalesia a Filatelefaia Lana taulaga. 
16.
A'o pa'i atu le kometa E3 i le tuaoi o Columba, e mautinoa lava e sili atu ona vavalalata le va'a i lena vaega nai lo le lupe. 
17.
Ioane 16:7-8 E ui i lea, ou te fai atu ia te outou le mea moni; E aoga ia te outou ona ou alu ese; ae afai ou te alu, ou te auina atu o ia ia te outou. ‘Āfai fo‘i e afio mai o ia, na te a‘oa‘i atu i le lalolagi i le agasala, ma le amiotonu, ma le fa‘amasinoga; 
18.
Roma 5:10 - Auā ‘āfai na fa‘alelei i tatou ma le Atua, a o fai i tatou ma fili i le maliu o lona Alo, e sili ‘ona fa‘aolaina i tatou i lona soifua, ‘ina ‘ua lelei. 
19.
Vaʻai mo se faʻataʻitaʻiga Faaaliga 3: 3 - O lenei, ‘ia e manatua le mea na e maua ma ‘ua e fa‘alogo ai, ma ‘ia e taofi mau, ma ‘ia e salamō. O lenei, afai e te le mataala, ou te alu atu ia te oe e pei o se gaoi, e te le iloa foi po o le a le itula ou te alu atu ai ia te oe. 
20.
O suʻesuʻega uma o le taamilosaga o le uati o Orion o loʻo faʻaalia ai le taimi o le alofa tunoa na molimau i le onosai o le Atua e pei ona tusia i le LastCountdown.org ma WhiteCloudFarm.org uepisaite. 
21.
Tagaʻi i le Faaaliga 3:8,10, XNUMX 
22.
Tagaʻi i le tusiga O le Hare Le mama ma le Pineapple ia malamalama pe aisea ua faapea ai. 
23.
Ole mita ole lalolagi – Faapau pepe 
24.
Vaai i le vitio Le Foliga Mamoe o Taimi e molimauina pe faapefea e le faailoga o le Atalii o le tagata ona faatusa ia Iesu o le Leoleo Mamoe Lelei na te aumaia le ola i Lana lafu mamoe. 
25.
26.
Va’ai i le cyberspaceministry.org – Le Fafine Talitane Sili 
27.
Faaaliga 19:10 – Ma sa ou faapau i ona vae e tapuai ia te ia. ‘Ua fai mai fo‘i o ia ‘iā te a‘u, “‘Ia ‘outou, ‘aua ne‘i e faia; aua o le molimau ia Iesu o le agaga lea o valoaga. 
28.
Mataio 23:9 – ‘Aua fo‘i ne‘i ta‘ua se tasi o lo ‘outou tamā i le lalolagi, auā e to‘atasi lo ‘outou Tamā, o i le lagi. 
29.
Ioane 14:6 – Ua fetalai atu Iesu ia te ia, O a‘u nei le ala, ma le ‘upu moni, ma le ola; e le alu atu lava se tasi i le Tama, pe a le ui mai ia te au. 
30.
Mataio 5:21-22 ; ‘Ua ‘outou fa‘alogo na fai mai e i latou anamua, Aua e te fasioti tagata; ma o se fasioti tagata e nofo sala o ia i le faamasinoga: A ou te fai atu ia te outou, O lē ‘ua ita fua i lona uso, e nofo sala o ia i le fa‘amasinoga; ... 
31.
Mataio 5:27-28 ; ‘Ua ‘outou fa‘alogo na fai mai e i latou anamua, ‘Aua ‘e te mulilua; Ae ou te fai atu ia te outou, Ai se vaai atu i le fafine ina ia manao i ai, ua uma ona mulilua ma ia i lona loto. 
Tala Fou (Fa'aulaula)
Matou te fia feiloai vave ia te oe i luga o le Ao! Fa'asoa i la matou ALNITAK NEWSLETTER e maua ai tala fou uma mai la matou fa'agaioiga o le Aso Sapati Maualuga muamua. AUA LE MISI LE TALI!
Fa'asoa nei...
suesuega
Suesue i le 7 tausaga muamua o la tatou fegasoloaʻiga. Aoao pe na faapefea ona taitaiina i tatou e le Atua ma le auala na tatou saunia ai e auauna atu mo le isi 7 tausaga i le lalolagi i taimi faigata, nai lo le alu i le Lagi ma lo tatou Alii.
Alu ile LastCountdown.org!
fetaui
Afai o lo'o e mafaufau e fa'atu lau lava vaega to'aitiiti, fa'amolemole fa'afeso'ota'i mai matou ina ia mafai ona matou tu'uina atu ia te oe ni fautuaga taua. Afai e faailoa mai e le Atua ua ia filifilia oe e fai ma taʻitaʻi, o le a e mauaina foʻi se valaaulia i la tatou 144,000 Remnant Forum.
Fa'afeso'ota'i nei...

Tele Vai o Parakuei

LastCountdown.WhiteCloudFarm.org (Suʻesuʻega faavae o le fitu tausaga muamua talu mai Ianuari 2010)
WhiteCloudFarm Channel (o la matou lava ata vitio)

© 2010-2025 High Sabbath Adventist Society, LLC

faalauaiteleina Faiga Faavae

Faiga Faavae kuki

Tuutuuga ma Aiaiga

O lo'o fa'aogaina e lenei saite fa'aliliuga masini e o'o atu ai i le tele o tagata e mafai. Na'o le gagana Siamani, Igilisi, ma le Sipaniolo e fa'atulafonoina. Matou te le fiafia i tulafono fa'aletulafono – matou te alolofa i tagata. Auā na faia le tulafono mo le lelei o tagata.

iubenda Pa'aga Siliva Fa'amaonia