Avanoa Meafaigaluega

+ 1 (302) 703 9859
Faaliliuga a Tagata
AI Faaliliuga

Fa'ato'aga Ao Pa'epa'e

Vaavaai Atu i Upu Moni Uma

 

Ua poloaiina e Iesu Ona tagata e “vaai i luga” pe a amata ona faataunuuina faailoga o le iuga:

Ma ina ua amata ona oo mai nei mea, ona vaa ane, ma ia ea i luga o outou ulu; aua ua latalata mai lo outou togiola. ( Luka 21:28 )

I totonu o se lisi o mataupu e tumu i lena poloaiga, o le ata tifaga fetu, Aua le tepa i luga, na faaalia ai le salalau atu o le lē ano mai i se tulaga o le iʻuga o le lalolagi, ae o le faateʻaina e tagata e leʻi taofia ai le mala. Ina ua tusia le ata mo lena ata, e foliga mai o loo taulaʻi atu i le lē amanaʻia e le lalolagi o suiga o le tau (o lona uiga, o le lisi o mataupu a le pope), i le faaaogāina o le talafaatusa o se kometi o le aso o le malaia ua vave ona latalata atu i le lalolagi e ave ai le manatu. A o faagasolo le pueina o ata, sa faapena foi le faamaʻi o le coronavirus, ma o mea tutusa na tosina atu i ai i latou na aafia:[1]

I masina fa'asaga mai [i le taimi o le faʻamaʻi], tagata fai ata tifaga o loʻo aofia i le poloketi, e aofia ai Cate Blanchett, texted McKay [le faatonu o le ata], maitauina le tutusa o vaaiga mai lana ata tifaga - e uiga i le tele o tali a tagata i se paneta-fasio kometa matuitui. [agai] Lalolagi - fa'atusa mea moni.

“Ou te tesi atu ia te ia ma fai atu, 'O oe o le mafaufau?'” o le tala lea a Blanchett. "Aua o nei mea uma o le a tutupu na avea ai le mea na ou manatu o se taufaaleaga ... e pei o se talafaamaumau."

“Faaletino”? Atonu e leai.[2] Ae o le ata e moni lava o loʻo faʻamatalaina se tala e iai ni faʻamatalaga moni o le olaga-e le o se faʻafitauli o le tau poʻo se faʻamaʻi o le lalolagi, ae sili atu le saʻo o mea o loʻo faʻaalia e le tele o talatala e uiga i le taufaaleaga: o se kometi e tautala e uiga i le malaia o le Planet Earth. O Kerisiano o loo mulimuli i le faatonuga a Iesu e tepa aʻe i luga pe a latou iloa ua lata mai le iʻuga, e mautinoa lava e latou te fesootaʻi atu i nisi o tala malie pogisa i le ata, ona e latou te fetaiaʻi foʻi ma ni tali faapena i lapataʻiga mataʻutia o loo latou avatua i le faatalitalia o le apocalypse moni o le Tusi Paia.

I masina a sau, o le fuafuaga o le ata tifaga ua setiina ina ia matua sa'o atoatoa, ae o loʻo faʻatusa. E iai le kometa i le taimi nei i vaaiga a telescopes i le salafa o le kelope e tatau ona gauai atu i ai e sili atu nai lo na o tagata fiafia i le vateatea. E ui lava o loo susulu le kometa mo le Kerisimasi, ae o loo tautala mai i le malaia i lenei lalolagi pogisa. E le o se aafiaga faaletino e ono faailoa mai ai mala, peitai, e ala i lona taua faaleagaga ma le taimi faalelagi. Po o le a avea ea oe ma se tasi o i latou e tepa ae ma maua le upumoni o loo faaalia mai e le Atua e ala i lenei kometa? Afai o lea, o le a tāua tele lenei mataupu iā te oe.

Atua Trios

E oo lava i fetalaiga a Iesu, ua manino mai ai o le tepa aʻe i luga e tatau ona iai se fesootaʻiga ma le taimi o le iʻuga. O Ana afioga ua faailoa mai ai ia i tatou o le a sili atu nai lo na o faailoga na Ia ta’ua, pe o le a le manaomia ona Ia fetalai mai. O le vaai i luga o se faagasologa o faaaliga, o le taitaiina atu i upumoni uma, ma e taua le malamalama i le ata tele o le auala na Ia taitaiina ai Lona nuu.

I o tatou lava aafiaga, ina ua amata ona latalata mai lo tatou faaolataga, sa taitaiina foi e le Atua le Miller lona lua e “vaai i luga.” Sa amata ona ia malamalama i faatonuga o loo i le Faaaliga 4 o loo faaalia ai le auala O le tioata itula a le Atua i Orion galue e pei o se uati 24-itula. Peitaʻi, o lenei uati, na taulaʻi atu i le Tamaʻi Mamoe na manuʻa i le potu o le nofoālii i le lagi, e sili atu na i lo na o se mea e iloa ai le taimi! Na faasino atu i agasala i totonu o le ekalesia lea na toe tutuʻiina ai Iesu i se tulaga faafaatusa i le satauro. Mo le fitu tausaga,[3] sa tatou tepa a'e i lenei uati, toe fuataiina o tatou olaga e tusa ai ma lana savali, ma maua faatonuga mai le Atua e ala i lana savali sefulu taamilosaga o faamaufaailoga, pu, ma faamasinoga.

O na taamilosaga Orion na muamua taʻitasi e matua ese lava le umi, ae mulimuli ane faʻatasia i se suiga fati e 259 aso, lea e le'i mafaufauina e tutusa ma se tolutasi o aso tonu e 777![4] O ia seti vaega e tolu sa avea ma uiga o le savali Orion mai le amataga, ina ua tatou vaai i le auala na faatusaina ai fetu fusi e tolu o le nofoalii sautuatolu o le Aiga Atua. Ua faaalia i uati a le Atua e leai se nofoaga i le malo o le Atua mo i latou e le tuuina atu se nofoaga i le Agaga Paia o le Atua, ma faafitia le Peresona lona tolu o le Aiga Atua.

A o taulaʻi faapitoa le feʻau a Orion i tagata Aso Fitu o le Toe Afio Mai, na tuuina atu e le Atua se faailoga faalelagi e sili atu ona tuusaʻo i luma o le vaega atoa o Kerisinetoma e tepa aʻe i ai: o le ofoofogia tele o le fafine o le Faaaliga 12. E oo ane i le taimi na tatou aʻoaʻoina ai i le amataga o le tautotogo o le 2017, o le faʻailoga ua faʻapupulaina le tele o manatu, ma ua amata foi ona tatou mafaufau po o le a le mea e ono fetalai mai ai le Atua. E lei umi, a o gauai atu pea i le mea na matou iloaina o le uati a le Alo i Orion, na taitaiina i matou e le Agaga e vaai. se vaega fou atoa o le malamalama i le uati leo leo o le Mazarota, lea na tatou malamalama ai o le uati a le Tama.[5] O lenei tala fou faalelagi na aumaia ai le tele o mea e sili atu malamalama i valoaga ua uma ona matou vaai i ai o loo faaalia mai ao matou suesueina le auivi faavaloaga i Orion.

Ona oo lea i le 2020, i le saili atu pea ia malamalama atili i le sootaga i le va o valoaga ma mea e tutupu i le lalolagi, na taitaiina ai i tatou e le Agaga e laasia le laasaga lona tolu i le faalogo atu i le siufofoga o le Foafoa. O talafou e uiga i se kometa matagofie e taʻua o le C/2020 F3 (NEOWISE) sa fesoasoani e faalautele atu ai la tatou vaaiga e aofia ai e lē gata o paneta o ni tagata fai ata, ae o mea faaselesitila uma na foafoaina e le Atua, aemaise lava mea mai le pito sili ona mamao o le faiga o le la: le ao aisa Oort.

E le pei o kometa pupuu, lea e sau mai le fusipa'u Kuiper ma e masani ona pipii i le vaalele o le ecliptic, o kometa umi-vaitaimi e sau mai le ao omnidirectional Oort ma e saoloto e feoai solo i soo se itulagi o le lalolagi selesitila. O nei tino aisa e fai ma sui o le “manava” aisa o le Agaga o le Atua o loo iai i mea uma,[6] o lea a tatou maua Aort kometi lea faailoa le taimi ma tatou suesue i ai i le faavaa faavaloaga, ona tatou aoao lea e faitau le uati a le Agaga Paia. Afai O le Atua o le Taimi, o Sui Usufono uma o le Aiga Atua o le Taimi foi, o lea e mafai ai ona faamoemoeina se tolu o uati paia!

Faatasi ai ma lenei uati a le Agaga, o le isi tolu tolu ua oo mai i le taulaiga i lenei faasologa o tusiga, aua e tolu lava kometa Oort-cloud meafaigaluega e faʻaalia ai le taimi o le afio faalua mai ma le faʻaolaina.

Igoa Kometa AloaiaAbbr.Matafaioi i le Faaalia o le Taimi
2014 UN271 Bernardinelli-Bernstein BB Fa'agaoioi le uati
C/2021 O3 (PanSTARRS) O3 Faailoa atu le taimi
C/2017 K2 (PanSTARRS) K2 Ta'u le itula

Pe o faasino atu ea lenei tolu i sui o le Fono Paia? Ua uma ona iai ni a tatou fa'ailoga latou te faia. Mo se faaaʻoaʻoga, o le kometa O3 na sau e pei o se maaolo i le sami o Mazarota i Aquarius, o se faaputuga fetu e fai ma sui o le Atua le Tamā. Faatasi ai ma le maaolo i le lima a o i ai tonu le Aquarius i luga a’e o le lagi, na pa a’e ai Hunga Toga i le siufofoga faititili o le Tama, o le na tuuina atu ai Lona mana e avea ma molimau i le taimi.

O se ata fa'ata'ita'i fa'akomepiuta o lo'o fa'aalia ai se vaega o le si'osi'omaga fa'aselesitila fa'atasi ai ma se fa'avasegaga fa'apitoa o fa'amaopoopo fa'aselesitila ma le ala o le kometa. O se va'aiga fa'ateteleina o lo'o taula'i atu i se vaega o le fa'aputuga o fetu o le Mazzaroth, lea o lo'o fa'atupuina ai fa'aaliga fa'aselesitila e feso'ota'i atu i le tele o tino fa'alelesitila e pei o fetu ma paneta ma fa'amatalaga ma ala fa'ata'amilo e iloa atu.

Ona fai atu lea o ia ia te i latou, E le tatau ia te outou ona iloa o ona po ma tau, e le o ia te outou le Tama ua tuuina atu i lona lava pule [pule]. Ae o le a outou maua le mana, pe a mavae atu ona afio ifo lea o le Agaga Paia ia te outou, e fai foi outou ma molimau ia te au i Ierusalema, ma Iutaia uma, ma Samaria, e oo lava i le tuluiga o le lalolagi. ( Galuega 1:7-8 )

O le Aquarius e fai ma sui o le Tama o le na te liligiina le vai ola i luga o le fogaeleele, ma o lena faatinoga o se faatusa o le mauaina o le Agaga Paia, ma—i le faataunuuina o le fuaiupu o loo i luga—le mana e molimauina ai le taimi. O le malamalama o taimi o loo i le pule a le Tama o lona uiga o Ia lava na te fuafuaina le taimi e mafai ai ona iloa, e pei ona Ia liligiina mai Lona Agaga:

Aua ou te liligiina vai i luga o lē ua fia inu, ma tafega i le eleele matutu; Ou te sasaa atu lo'u agaga i luga o au fanau, ma la’u faamanuiaga i luga o au fanau: (Isaia 44:3).

E lē o se mea la e faateʻia ai, ona o le mauga mu o Hunga Tonga, e ui e lē o sasaa mai ai se aofaiga mataʻina o le efuefu, na faateʻia ai saienitisi i le maofa e le'i tupu muamua le tele o le sami na agi atu i le stratosphere. O le pa itiiti o le aso talu ai na mafua ai ona pa'ū le caldera i lalo ifo o le vai i le mamao atoatoa o "Goldilocks"; ana papa'u, semanu e le lava le vai i luga o le caldera e i ai se aafiaga taua, ma afai e loloto, semanu e faafilemu e le vai le malosi o le mauga mu i lona mamafa. Ae e ala i le tuliesea o le sili atu i le 58,000 vaita'ele tetele o le Olimipeka (150 piliona lita) o vai o le sami,[7] Na finagalo le Atua e taulaʻi atu manatu i Lē e tatau ona e saʻilia:

‘Ia ‘outou sā‘ili i lē na te faia fetu e fitu ma Orion, ma ‘ia liua le ata o le oti i le taeao[8], ma na te faapouliuligia le ao ma le po; o lē valaau atu i vai o le sami, ma sasaa atu ai i luga o le fogāeleele [le paneta]: le aliʻi o lona igoa lea: ( Amosa 5:8 ).

Va'aiga o le Lalolagi mai le vanimonimo o lo'o fa'aalia ai le tafa'ilagi pi'o ma ao o lo'o ufitia ai le lau'ele'ele, fa'atasi ai ma le va'aiga o le lagi lanumoana ma le pogisa o le vateatea i luga. Na ave e le Alii vai o le sami ma salalau atu i luga o le fogaeleele, e pei ona vaaia i le ata mai le International Space Station. Ae o lenei fuaiupu ua tumu i faailoga faaletino e le tatau ona tatou le amanaiaina! O le a tatou toe foi mai i lenei mea.

Ua uma ona matou auiliiliina nisi o mafuaʻaga e fesoʻotaʻi ai le kometa BB, le sili ona tele na maua, ma Iesu:

  • Na maua i le aso fanau Eperu o Iesu i le 2014, e iai foliga tutusa i le faailoga o le Atalii o le tagata.

  • O lona latalata atu i le lalolagi[9] o le taimi o le Paseka i le 2031, e 2000 tonu tausaga talu ona mavae le faasatauroga o Iesu i le Paseka i le TA 31.

  • Na lipotia mai o se kometa tonu lava ina ua uma le taamilosaga mulimuli o Orion na fai ma sui o le faiva faaositaulaga sili a Iesu, ua faaalia ai Lana sui o ofu.

  • It su'e mata'itusi Eleni palaka ma omega, lea na faailoa mai ai e Iesu o Ia lava.[10]

  • O lona iai i le faaputuga fetu e tasi i le lagi ua iloga ai le uiga paia o le taimi, e pei ona tatou malamalama i ai talu mai le amataga o le feʻau i Orion.

O se ata faatufugaga o lo'o fa'aalia ai le pendulum tu'u sa'o ma se elemene lapotopoto e fa'aalia ai fa'ailoga numera, o lo'o ufiufi i lau lanu meamata se tolu e fa'asaga i tua o fetu emoemo. Faatasi ai ma le O3 e fesootai ma le Tama ma BB e fesootai ma le Alo, e tuua ai le K2 mo le Agaga Paia. Ua uma ona tatou vaʻai i le tusiga muamua pe faʻafefea ona faʻafefea e lenei kometi le itula tulua o po i luga o le faaputuga fetu o le Uati i le lagi. I lenei mataupu, o le a e iloa ai le auala e taʻitaʻia ai e le K2 tagata o le Atua mai le fememeaʻi o Papelonia i le upu moni a le Atua, aemaise lava le taʻusalaina o le tagata o le agasala, le “alii” o Papelonia lava ia.

O le pito la'ititi o kometa e tolu o le O3, o lo'o fa'atusalia ai le fatu o le alofa o le Tama totoina i le foaiina mai o Lona Alo e toatasi mo lo tatou faaolataga. O le isi pito sili ona tele o le K2, lea e fai ma sui o le Agaga o galue i le faasūsūina ma le onosai o le fatu o le alofa a le Tamā i olaga o tagata uma, ina ia mafai ona tuputupu aʻe i le matua. Mulimuli ane, o le pito sili ona telē o le BB (o loʻo faʻaalia iinei ma ona lau e tolu), e faʻatusalia le fua o le maualuga o Keriso, lea ua valaauina ai i tatou e tutupu a’e ai.

A o le tautala i le upu moni i le alofa, ia tupu ae ia te ia i mea uma lava, o le ulu lava ia, o Keriso lava lea: (Efeso 4:15)

Ua tatou i ai nei i le taimi o loo sailia ai e BB le lau lona tolu ma le mulimuli o le laau Horologium, ma fautua mai e tatau ona matua tuputupu ae le ekalesia ia Keriso. E lē o se mea e sola ese ai Satani, ae o lē na tau ina ia paʻū Iesu, o le a tau foʻi ina ia taʻitaʻiina Ona tagata i le toilalo. O le mea lea, i le avea ai o se Ta'ita'i'au poto, ua tuuina mai e le Alii ia i tatou se vaaiga i tua atu o le fili e ala i le ala o le K2, e pei ona e vaʻaia manino a o tatou faʻaauau. Talu ai o loo faaalia ai se taua ua leva ona tau, e tatau ai ona malamalama puupuu i lena taua. A o tatou suʻesuʻeina le ala o K2, o le a manino le savali.

Le Taua Faatolu

O se tamai mamoe e tu i luga o le mutia lanumeamata i lalo o le susulu o le la, e faatusa i le vaitau o le tautotogo. Pe a vaai atu se tasi i se tamaʻi manu e lē sala o faia i se faiga sauā, o le loto o se tasi—seʻi vaganā ua matuā faamaaa—e naunau e faalaa ane. O le mea lea na oo i ai agelu o le lagi ina ua latou vaai i le taimi o le soifuaga o Iesu, na saili ai Satani e aumai o Ia e pa'ū ma faaumatia o Ia. Ma ina ua tuuina atu ma le loto i ai e lo tatou Alii o Ia lava i lima o le fili o le na faataunuuina lona manao ia te Ia o le Tamai Mamoe a le Atua, na faamautuina ai e faavavau le fesili i le uiga moni o Satani i mafaufau o tagata faalelagi. Na aveesea le matapulepule, ma na faaalia e Lusifelo ona lanu moni o le fili sili o mea lelei uma.

Sa i ai foi le taua i le lagi: o Mekaeli ma ana agelu ua tau ma le tarako; ua tau foi le tarako ma ana agelu, A ua le manumalo; e lei toe maua foi se mea e nonofo ai i le lagi. ‘Ona tulia lea o le tarako tele, o le gata tuai lea, ‘ua ta‘ua o le Tiapolo, ma Satani; o lē fa‘asesēina le lalolagi uma; sa lafo o ia i le lalolagi, ma sa tulia foi ana agelu faatasi ma ia. ( Faaaliga 12:7-9 )

O nei fuaiupu puupuu o loo faamatalaina ai se tala o vaega e tolu i le tasi. O le taua o loo faamatalaina i inei na amata i le lagi a o leʻi paʻuʻū tagata i le agasala, ae o loo faaauau pea i le lalolagi i aso nei. Ma o lona tumutumuga sa i le satauro o Iesu Keriso, ina ua Ia maua le manumalo, e ui lava i le maliu. E tolu vaega o lenei taua. O le Atua, na te silafia mea lilo o loto o tagata uma na faia, na silafia e ia le fua matautia o le oti ma le faatafunaga o le a fua mai e le fatu o le agasala o loo maua i le loto o Lusifelo, ma sa tuliesea e Mikaele le agelu sili ua pa’u ma ana aualofa mai lona aiga muamua ma agelu faamaoni. Peitai e lei faataunuuina e le Alii le faasalaga o le oti i le taimi lava lena, ona sa Ia manaomia ni molimau e malamalama foi i le fua o le savavali e feteenai ma le tulafono a le malo faalelagi a le Atua.

I le fofoga o molimau e toalua, po o molimau e toatolu, e fasiotia ea le ua tatau i ai le oti; ‘ae lē fasiotia o ia i le mau a le molimau e to‘atasi. ( Teuteronome 17:6 ).

O e lei pa'u'u latou te lei vaai i le ata atoa seia oo ina latou matauina le ala na tupu a'e ai le fatu o le le fiafia o Lusifelo ma faaali mai o ia lava i luga o le satauro. O iina, na sili ona malamalama lelei ai ituaiga e lua o faiga malo. Mai lava i le amataga, na tuuaʻia ai e le gata le Atua i lona manatu faapito, ma ua ia faafitia ai Ona tagata le saʻolotoga e tulimataʻi ai lo latou lelei.

Ona fai atu lea o le gata i le fafine, Tou te lē oti lava; Auā ua silafia e le Atua, o le aso lua te aai ai, e pupula ai o oulua mata, ma e fai outou e pei o atua, iloa le lelei ma le leaga. ( Kenese 3:4-5 )

O finauga a Satani e faapea o loo pepelo le Atua ma o Lana tulafono na taofia ai le tagata mai le alualu i luma o tagata, e na o le poto masani lava e mafai ona faamaonia ai. O le mea na tupu i le satauro, lea na mafai ona iloa manino mai e le malo faaleagaga, na faamanino mai ai po o ai na galue mo le lelei o ai. Sa taumafai Satani e faaumatia le Alii i le leiloa e faavavau o tagata, a o Na saili Iesu e togiola le tagata i Lona lava leiloa e faavavau. I lenei vaaiga, sa leai se mea na totoe i loto o le au leoleo lē paʻuʻū mo sina tigā alofa ia Satani po o ana temoni, ma o ia, faatasi ai ma ē na lagolagoina o ia, sa saisaitia e faavavau i le lalolagi, e lē toe auai i fono a le paneta e pei ona taʻua i le Iopu.[11]

Ona ou faalogoina lea o se leo tele ua faapea mai i le lagi, O lenei [i le faasatauroga o Iesu] ua oo mai le olataga, ma le malosi, ma le malo o lo tatou Atua, ma le mana o lona Keriso; Ma latou [le ua molia] na manumalo ‘iā te ia i le toto o le Tama‘i Mamoe, ma i le upu o la latou molimau; ‘ua latou lē alolofa fo‘i i o latou ola ‘ua o‘o i le oti. (Faaaliga 12: 10-11)

A o olioli le lagi mo le faaolataga ua oo mai, ina ua iloa e le lalolagi atoa Satani po o ai o ia, ae e lei oo i ai le tulaga lea i le lalolagi. E lei malamalama tagata i le uiga moni o Satani, aua o ia o le tama o pepelo ma le nanaina o ona faamoemoega ma faamoemoega moni—le mea tonu lava lea na ia tuuaia ai le Atua. E tatau foʻi ona faʻaalia lenei mea mo i latou e le mafai ona malamalama i mea moni faaleagaga. O lea, e le'i uma le taua. Peitaʻi, e lē o tagata uma ua tutū i latou, pe na latou faaaogāina le toto o le Tamaʻi Mamoe ma manumalo ai. E tasi le molimau tu'ufa'atasi na maua i agelu e le'i pa'u'u, ae o le lona lua, o le molimau fa'aletagata, o le a molimau atu latou te le alolofa i o latou ola seia oo i le oti. E i ai se vaega—o se vaega taua, e pei ona e vaai i ai—e faia e le tagata mo le amiotonu a le Alii.

O le mea lea, ‘ia ‘oli‘oli ‘outou le lagi, ‘atoa ma ē o nonofo ai. Oi talofa i e o nonofo i le lalolagi ma le sami! Auā ‘ua alu ifo ‘iā te ‘outou le tiapolo ‘ua ita tele; auā na te silafia ua puupuu lona taimi. (Faaaliga 12: 12)

O iinei, ina ua uma ona tuuina mai le ofoofogia tele o le fafine i le amataga o le Faaaliga 12, tatou te iloatino ai le isi faailoga i le taimi, aua o loo tautala i se malaia tele, ma se malamalama i le puupuu o le taimi, e pei lava ona faaalia e le Horologium ma le kometa BB.[12] I le taimi mulimuli, faapuupuu auē o nei tausaga e tolu na sailia e BB, ua oo i le taimi e vaai ai le lalolagi i lanu moni o Satani o ua tatalaina le tagata o le agasala ma ua faaalia e i latou e pei o Keriso o lo latou faamaoni i le feagaiga a le Atua e sili atu ona malosi nai lo le oti. E pei lava ona aveese lona ofu tele mo agelu ina ua latou vaai ia Iesu o loo faasatauroina, e faapena foi ona aveesea mo tagata pe afai latou te vaai atu i se molimau tuufaatasi a tagata o tauaveina o latou lava satauro e pei o Iesu ma vaai pe faapefea ona faia e Satani i latou o loo afio ai le Agaga o le Atua—o suli o le feagaiga o e tausia poloaiga ma tuuina atu le molimau mo le amiotonu ma le le masuia o le tulafono a Iesu. lea o le faaleagaga ma le moni o Amaketo.

‘Ona ita ai lea o le tarako i le fafine, ‘ua alu atu fo‘i e tau le tau‘a ma ē ‘ua totoe o lana fānau, o ē ‘ua tausi i poloa‘iga a le Atua, ma ‘ua i ai le mau ‘iā Iesu Keriso. ( Faaaliga 12:17 )

Afai ma pe a tuuina atu e lenei tupulaga o le 144,000 la latou molimau tuufaatasi, ona liliu atu lea o le toʻatele i le amiotonu ona ua lē toe maua se nofoaga i o latou loto mo Satani ma lona malo taufaaʻoleʻole ma pepelo.

O le vaega lona tolu o le taua e taualuga ina ua mavae le meleniuma, ina ua faapotopotoina le atulaulau atoa e matamata i le vaaiga a le Lusifelo o le alu atu i le agasala.

O lima o molimau [o agelu faamaoni ma le 144,000] e muamua ‘iā te ia e fasioti ‘iā te ia, ‘ae mulimuli ane lima o tagata uma. E te tuu ese foi le leaga ia te outou. ( Teuteronome 17:7 ).

Ina ua tatalaina Satani ina ua mavae le meleniuma, na te toe faaseseina foi le motu o tagata o e ua leiloloa[13] seia taofia i latou, ma e oo lava ia te i latou ua faamalosia e vaai i le satauro[14] ma malamalama i le taulaga o le alofa na latou teena, ma le puna moni o le mamalu uma.

‘Ua ‘ou tautō ‘iā te a‘u lava, ‘ua alu atu le ‘upu nai lo‘u gutu i le amiotonu, e lē toe fo‘i mai lava, ‘ia to‘otuli tulivae uma lava ‘iā te a‘u, e tautō laulaufaiva uma lava. ( Isaia 45:23 ).

E na o le taimi lava lenā, e oo lava i tagata amioleaga o ē na auauna iā Satani, ua lē toe maua se nofoaga mo ia i o latou loto ma liliu atu iā te ia ma le ita tele o temoni, o le a faaoo atoatoa atu ai loa le faasalaga oti e ala i le afi mumū mai le lagi.[15]

Peitaʻi, i le taimi nei, e na o le tasi le koluse ua sii i luga, ma e toʻatasi le molimau ua maua—o agelu. Kafai e se loto fia‵fia a te toko 144,000 ke tuku atu olotou molimau, io me kafai e fakaseaoga ne latou a te mea tenā, e se mafai eiloa o manumalo a Ieova i te taua. O le galuega a le Agaga Paia, o le na te taitaia i tatou e tepa a’e i upumoni uma, e faaalialia ai galuega o le pogisa ma faasusulu atu ai le au faamaoni e pei o fetu.

O le Koluse o le Faalumaina

O le tala o loo faamatalaina e K2 i lona ala i le lagi o loo faaalia ai le malamalama o le Agaga i taimi uma. E amata i Draco, faʻailoa manino poʻo ai le tala. A o agaʻi malie atu, o loo taʻua ai le taua a Satani faasaga i le Atua e ala i Ona tagata, o loo tau le taua lelei o le faatuatua,[16] ua fai ma sui o Hercules e pei o ua uma ona matou tuuina atu. Ae o lenei tala e le o se tala fou. Mai ia Atamu ma Eva e oo mai i le taimi nei, o loo sailia e le Atua se tupulaga o tagata e faatuatua ia Iesu,[17] ma o lenei lava tupulaga o loo saili Satani e faaumatia.

I le Tusi Paia, e lē gata o loo faasino atu le tarako iā Satani lava ia, ae faapea foʻi ma atunuu o loo i lalo o lana pule o latou taʻitaʻi. Mo se faaaʻoaʻoga, o le emepaea faapaupau o Roma ua taʻua foʻi ma le tarako, ma o tagata Roma faapaupau na na faasatauroina le Alii i le TA 31. O le māfuaaga lea i le vaaiga e sosoo ai o loo faaalia mai e le K2 a o alu ese mai iā Ophiuchus, le soʻe gata. O loʻo faʻamatalaina se tala mai aso ua mavae e oʻo atu i nei masina mai le taimi nei seʻia oʻo i le laasia o le galactic equator i le ogatotonu o Novema. I le taimi lea, e sosolo solo i se nofoaga faʻapitoa, e pei o loʻo nonoa iina e se fusi malosi o le alofa:

O se fa'afanua fa'akomepiuta lavelave fa'akomepiuta o lo'o fa'aalia ai fa'amaopoopo fa'aselesitila o lo'o ufiufi i luga o le lagi pogisa, o lo'o fa'aalia ai ata eseese o lo'o fai ma sui o le Mazzaroth, fa'atasi ai ma se ala fa'amanino o Comet K2 na matauina i le 2022. O fa'amatalaga tusitusia e aofia ai fa'amatalaga faasaienisi ma se fa'ailoga aso mo Ierusalema i lalo o le kalena Julian.

Faamalamalamaina e le masina atoa i Ketesemane, o lenei kolosiga equator e tu e avea o se faamanatu tumau o le satauro,[18] ae na o le 2022 nei ua taamilo ai le K2 i lena koluse e faamanatu faapitoa ai le taulaga a Iesu. O le sau mai Draco, K2 faataamilo i se pi'o i le satauro, e fai ma sui o se suiga i le taua. O le taimi lea na mafai ai e le au agelu ona iloa lelei le eseesega o uiga o Keriso ma Satani i le nofoaga faaleagaga. O iinei tatou te vaai ai i le Alii i le vevela o le taua faaleagaga i le meafaigaluega Roma o sauaga. O le satauro lea o loo faailoa mai ai ua Ia aveina lo tatou fetuu ina ua tu'imomomoina e le gata Lona mulivae.[19] I le tiga o le vavae ese mai Lona Tama, na faatiga i Lona agaga mama e ala i le agasala a le lalolagi e pei o se akarava, na Ia alaga atu ai i upu amata o le salamo e luasefululua i Ona laugutu:

Loʻu Atua e, loʻu Atua e, se a le mea ua e tuulafoai ai aʻu? se a le mea ua e mamao ai i le fesoasoani mai ia te au, ma upu o lo'u leo? ( Salamo 22:1 )

I le taimi nei, na maua ai e tagata faatauemu lo latou faatusa, i molimau foafoa ma molimau musuia.

mo maile ‘ua latou si‘osi‘omia a‘u; ‘ua si‘omia a‘u e le fa‘apotopotoga o ē amio leaga; ( Salamo 22:16 ).

Pei o luko fe'ai (Lupus),[20] i latou ua oti maile na oso atu ia te Ia[21] a o le faapotopotoga o fitafita Roma amioleaga ma le aufana ma le aū (Sagittarius) ma le tao (Centaurus) na siomia o ia, ma tutui ai Ona lima, vae, ma lona itu.

O Lona Tama—e ui ina sa i ai faatasi ma Ia e pei ona faatusaina i le pu uliuli tutotonu o le aniva (Sgr A*) o loo i Lona fatu—na ufitia i le pogisa, lea na na o le lagonaina e lo tatou Faaola o le mumū o le toasa o le Tama e pei ona faatusaina i le fata faitaulaga mu i lalo o Ona aao (le faaputuga fetu o Ara).

O le Agaga o le Atua lea, e ala atu i le lagi, na te faaalia upumoni faaleagaga i tua atu o tulaga i fafo o le aafiaga o le Alii i luga o le satauro. O le mea lea, o a tatou kometa e tolu e fesoʻotaʻi ma koluse e tolu. Comet O3 su'e le pepa auro koluse ma le la, kometi BB faagaoioia le koluse Horologium, ma kometa K2 li'o faataamilo i le galactic equator cross.

Ose ata fa'akomepiuta o lo'o fa'aalia ai fa'ata'ita'iga fevaevaea'i fevaevaea'i o lo'o ufiufi i laina fa'ailoga lavelave ma fa'amatalaga. O nei ata e aofia ai vaega o ata ma faailoga e foliga mai e fesootaʻi ma le lagi, e fesootaʻi i laina e fai ma sui o faaputuga fetu. Mata'ina vaega o lo'o fa'ailoga K2 ma le BB, o lo'o fa'amamafaina i foliga fa'apitoa fa'atusa ma lanu viia pei o le lanumoana ma le moli.

Pe a faatulaga i le faasologa o le tele o kometa (O3 <K2 <BB), matou te iloa ai o loo faasolosolo ona siitia i luga. O le koluse O3 o loʻo taoto i luga o le ecliptic, aʻo tu saʻo le koluse equator galactic, ma mulimuli ane, o le koluse Horologium ua "siitia" i luga o le ea.

O lenei o le fa‘amasinoga o lenei lalolagi; o lenei e tulia i fafo le alii o lenei lalolagi. Ma o aʻu, pe afai o aʻu siitia i luga mai le lalolagi, e tosina mai tagata uma ia te au. ( Ioane 12:31-32 ).

Pe a Taia e le Maa le Ata

A o felafoai solo K2 i le vaaiga faaleagaga o le faasatauroga o lo tatou Alii e pei o se maa i se maata na auina atu i se misiona o le tauimasui faalelagi, e muamua ona feiloai ma le ekueta galactic i lalo o le satauro i se aso faatupu manatu: Novema 13, 2022. O le aso faamanatu lenei o le 1833 meteor storm lea na faataunuuina ai fetu pa'u masani o le faamaufaailoga lona ono ma fesoasoani i le mafuaaga o le Fafagu Tele ina ua amata ona salalau le savali a William Miller. O le ala o le kometa ua fa'amafolafola ma o aso e foliga mai e taua tele mo o tatou taimi nei.

E ui o le a tatou le taumateina pe o le a le uiga o lena aso i lenei tausaga, ae e tatau ona matauina o Novema 13, 2022, o le aso lona tolu lea o le tausamiga o fale fetafai o le avanoa lona lua—o le aso Eperu lava lea, i le taimi na matou tolauapi ai i le faleie i le 2016, na matou tatalo ai i se tatalo saʻo o taulaga mo le isi fitu tausaga,[22] e pei ona faamatalaina puupuu i totonu Taimi mo le Le mafai,[23] mo le 144,000 ia faamauina ma saunia mo le faataitai i le faatinoga o le taulaga a lo tatou Faaola. Ua tatou vaai nei i le aso faamanatu o lena taulaga i le laina lava e tasi ma le satauro o Iesu, ua toe faasino atu i le galulue faatasi i le va o le Atua ma le tagata. O le manatuaina o mea na faia e Iesu mo i tatou, e mafai ai ona tatou lototetele e fesagaʻia taimi faigatā o le a oo mai.

O le isi nofoaga e taʻitaʻia ai i tatou e le Agaga e ala i le K2, pe a uma ona vevela le taua faaleagaga i luga o le fata faitaulaga (Ara), e ui atu i tuaoi o faʻaputuga manu felelei e lua i lona laina agai i le Horologium, lea o le a taia ai le itula o le vaeluapo:

O se ata faaselesitila o le Mazzaroth, lea o loo faatusaina ai meaola eseese ma faatusa i totonu o vaega vaevaeina e faasaga i se talaaga fetū. E aofia ai ata e pei o se manulele, se teine, se iʻa, ma isi meaola, o loʻo faʻapipiʻiina uma i se lanu efuefu monochromatic. O se laina moli e felavasaʻi ai le ata, faatasi ai ma tusitusiga e taʻua ai le aso Eperu o se mea tāua na tupu.

O manulele leaga ia e lua[24]—le peacock ma le toucan—ia manatua le pa o Papelonia:

‘Ua ‘alaga fo‘i o ia ma le leo tele, ‘ua fa‘apea atu, “‘Ua pa‘ū Papelonia le Aai Tele, ‘ua pa‘ū, ‘ua ‘avea fo‘i ma mea e nonofo ai temoni, ma le ‘olo o agaga leaga uma lava; ma se pa o manu felelei uma e leaga ma inosia. (Faaaliga 18: 2)

O le pa'ū o Papelonia o loo faamatalaina i inei i ni vaega se lua. E mafai e nei manulele e lua ona taʻu mai ia i tatou se mea e uiga i lona pa'ū? Toucans e tupuga mai i Amerika. O lea la, ua avea lenei faaputuga fetu o se faasinomaga i le Lalolagi Fou po o le manu feʻai lona lua o le Faaaliga 13. Ua talafeagai ai le lipotia mai e faapea, “E vaai tagata o le atunuu i le manulele ma le mata paia; e masani ona va'aia i latou ala i le va o lalolagi o tagata ola ma agaga.”[25] Ae o peacocks, o ni tagatanuu o Initia, ma o loʻo lisiina i nisi o oloa na faʻatau e Solomona.[26] O lea la, e sili atu ona vavalalata i latou ma le Lalolagi Tuai, lea, i le talaaga o le Faamasinoga, o le a faasino atu i le konetineta Kerisiano o Europa, le manu feʻai muamua o le Faaaliga 13.

Pe a ulu atu le K2 i lenei nofoaga o loo taofia ai agaga leaga i le ogatotonu o Tesema, e mafai ona faailogaina le taimi o le a iloa ai e le lalolagi lena mea. “Ua paʻu Papelonia le aai tele [Europa], ua pau [Amerika]. "

O se tamaloa o lo'o ofu i la'ei fa'alelotu fa'apapalagi na teuteuina i se uluulu felanulanua'i felanulanua'i o lo'o fa'aalia ai fa'ailoga fa'aselesitila. O le mea e ofo ai, o loo i ai se avanoa avanoa i le va o manulele e lua o le faaputuga fetu o Initia (Indus). O lenei mea na tosina atu i ai lo matou mafaufau i le malamalama i le asiasiga talu ai nei a Pope Francis i Kanata. Iā Iuni 24, 2022, o le aso talu ona amata ona sasaa mai mala e fitu e pei ona tatou faamatalaina i le O le Solo o Mala, na lagona e Pope Francis le faamalosia e alu i le konetineta o Amerika, e ui lava i faafitauli tau feoai. O iina, na ia taʻutino ai le sauā na faia e taʻitaʻi o aʻoga Katoliko i tamaiti o le atunuu e leai se puipuiga.

Pe masani lena mea? O Aukuso 20, 2018, ina ua faapena foi ona faamalosia Pope Falanisisi e ioeina le salalau o amioga mataga tau feusuaiga a tamaiti na faia e faifeau o le ekalesia. E pei o lana taamilosaga i Kanata, o le manogi leaga muamua na faaleagaina ai le ea a o vaaia le faailoga tele ma le ofoofogia o mala mulimuli e fitu o le Faaaliga 15!

a lenei faailoga na aliali mai ia Aokuso 20, 2018, le ipu o le toasa na amata ona faatumuina ma mala faafaatusa. Ae o le vaega muamua lea o vaega e lua o le faailoga “sili” ma le “ofoofogia”. O le vaega lona lua na vaaia i totonu o le solo o mala tonu lava i le faamutaina o le atolaau o le faailoga o le feagaiga i luga o le Mazarota i le 2022. O le tuufaatasia ma le atolaau, ua faaalia ai le “ofo” i le auala e mafai ai ona sasaa atu nei mala. e pei o le toasa o le Atua, filifili i luga oe amioleaga, ona ua puipuia e amiotonu, ina ua latou maua le feagaiga i o latou loto.

I le taimi lelei, ua tuu atu ai e le Atua le taulaʻiga i le taʻitaʻi o Papelonia. I Kanata, sa tuuina atu ia te ia se pulou, o se mea paia i tagata o le atunuu ua faapolopolo mo i latou ua faia galuega taua i le auaunaga i le nuu. A'o lagolagoina e nisi matai le meaalofa, ae le itiiti ifo ma le tasi le faufautua faaleagaga o ituaiga na le ioe ia i latou:

“Ou te manatu o [le Pope] o le taitai lea mo i latou. Ae ou te le talitonu o le Pope o le taʻitaʻi mo i tatou uma," o lana tala lea. “E faapefea ona tatou valaaulia le alope i totonu o le fale moa ma fai mai, 'Ua lelei, o oe o le moa ulu iinei?' E le aoga faapena.”[27]

Po o le faaputuga o fetu o Indus o se faaaʻoaʻoga talafeagai a Pope Francis, le alope taufaaʻoleʻole ma le ulu i luga o manulele o Papelonia? O le asiasiga a le pope na toe manatua ai se miti a se tasi o o tatou tagata i ni nai tausaga ua mavae, lea sa nofo ai se alii Initia i luga o le nofoalii. O ia o se “tagata matua tele” o loo nofo i luga o se nofoalii tele ma le taua ma e lua lau o le maple mago i ona foliga—tasi i alafau taitasi. Pope Falanisisi ua matua ma e mautinoa lava ua lava le fusi e faʻamatalaina o se lapoʻa foi!

O laulaau e lua e sili ona taua, ona o lau e lua o le Horologium comet ua pasi nei ma ua faʻaalia e pei o le mago pe a tuʻuina atu i le Pope se uluulu e ituaiga i totonu o Kanata (o lona fuʻa o loʻo i ai foi se lau maple). O lenei taimi e faʻamaonia ai le talosaga a le miti e faʻasino i le mea na tupu i le pope.

E le gata i lea, o Indus o loʻo vaʻaia i le va o manulele e lua i le tala o Papelonia pa'ū. O lea la, o nei manulele e pei o lau e lua, mago ma toulu o le tautoulu po o le taumalulu, e tasi i itu uma o le alii sili o Papelonia. O lenei O se ata faatufugaga o se fa'aputuga fetu mai le Mazzaroth, o lo'o ufiufi i ata fa'ata'ita'i i le lanumoana ma le samasama i luga o le vateatea fetū. na aumaia ai se tolutasi pogisa o faaputuga fetu lea o loo faamatalaina i se faamamafa sautuatolu i fale o temoni i le Faaaliga 18:2 lea na taʻua muamua:

  • le mea e nonofo ai temoni,

  • le taofiga o agaga leaga uma, ma

  • o se pa o manu felelei uma e leaga ma inosia

I le pei o le nofoālii o le Atua o Peresona e toʻatolu, e iai foʻi le tāua ma le tāua o Satani nofoalii pepelo e ti'eti'e ai o ia e fai ma ali'i. E iloa e le toʻatele o le New World Order po o le “faiga o manu.” E ui e lē o iloa e le toʻatele o loo iai se sosaiete faalilolilo lea e tautō ai i ai “tagata silisili” o le lalolagi i so o se tulaga o taʻitaʻi, pe o faiga faapolotiki, faafiafiaga, pisinisi, po o lotu foʻi, ua tautō ai lo latou faamaoni.[28] o lo'o iai ma lautele. Aemaise lava i latou o ē ua sili atu i lenei lalolagi ua tautō i latou lava i lalo o le tigā o se oti mataʻutia, ina ia tumau i le faamaoni i lo latou matai, o Satani, le tamā o pepelo.

Auā tatou te lē tau ma tagata, a o ali‘i sili, ma faipule, ma ali‘i o le pouliuli o lenei lalolagi, ma agaga leaga i mea o i le lagi. O le mea lea ia outou tago ai i le ofutau atoatoa o le Atua, ina ia outou mafaia ona tetee atu i le aso leaga, ma pe a uma ona outou faia o mea uma, ia outou tutumau. ( Efeso 6:12-13 ).

A o tatou tau faasaga i malo ma mana faaleagaga, o na mana o loo faaalia foi i nofoaga maualuluga faalelalolagi. O Satani lava ia e iai lona tino o lē ‘ua lelei i fafo ma le loto maulalo, ‘ina ne‘i masalosalo se tasi lona faasinomaga leaga, ae o le Agaga o le faaaliga a le Atua e ala i le K2 e faasino tonu ia te ia: o Pope Francis. Ua faamatalaina e le kometa le tala: o ia o le tarako lava lea e tasi—o le suia foliga gata o Etena—o lē na taʻitaʻia tagata Roma e faasatauro lo tatou Alii. I le taimi nei, o loo iai o ia i “Peteru, le Roma”[29] o le na te taitaia le manu mai le lua o seoli e sauaina ai le toe vaega o le fanau a le fafine i aso nei. O i latou e iloa ana faatosinaga taufaasese e ono faailoa atu ai o ia mo le taʻua o tui faakomepiuta “se faatinoga o le alofa”, ae o le mea moni o loo faaumatia ai tagata na maliu lo tatou Alii e laveai.

Ona ita ai lea o le tarako i le fafine, ua alu atu foi e tau ma ia o ē na totoe o lana fānau, o e tausi i poloaiga a le Atua, ma ua i ai le mau ia Iesu Keriso. ( Faaaliga 12:17 )

Ua faamatalaina e le Tusi Paia vaega e tolu o lona nofoālii faatasi ai ma faatusa o le Tarako (Satani o Pope Francis; Indus), le manufeʻai (Europa; Pavo, le peacock), ma le perofeta pepelo (le Amerika; Tucana). O i latou nei i le ulu o pa'ū Papelonia.

Ma sa ou vaai tolu agaga leaga pei o rane e sau mai le gutu o le tarako, ma mai le fofoga o le manu fe'ai, ma mai le fofoga o le perofeta pepelo. Auā o agaga i latou o temoni, faia vavega, e o atu i tupu o le lalolagi ma le lalolagi uma, e faapotopoto i latou i le taua i le aso tele o le Atua e ona le malosi uma lava. ( Faaaliga 16:13-14 .)

E le'i tele ni aso talu ona ulufale le K2 i lenei vaega o le pa, ae o'o mai le kometa i le perihelion—le vaega e latalata ai le kometa i le la a'o taamilo solo: Tesema 19, 2022, mo K2. I le Tusi Paia, o le kometa i perihelion e mafai ona faatusaina o se agelu o loo tu i le la:

Ma sa ou vaai i se agelu [K2] tu i le la [ia Tesema 19]; ‘ua ‘alaga fo‘i o ia ma le leo tele, ‘ua fa‘apea atu i manu felelei uma e felelei i totonu o le lagi, “O mai ia, ‘inā fa‘apotopotoina ‘outou i le talisuaga a le Atua silisili; ( Faaaliga 19:17 )

O se ata faaselesitila o le Mazzaroth faatasi ai ma se faasologa o ata vaevae i leo lanu efuefu e faaalia ai tala faasolopito ua teuteuina i faafanua lanu moana. O se faasologa o taimi e alu faalava i le pito i lalo ma aso eseese ua faailogaina.

O lenei mea e leai se mea lelei mo Papelonia ma ona pule amioleaga; ma mo tagata o le Atua, o le a lava tofotofoga. A o latalata mai le Kerisimasi faapaupau o le faaKerisiano, o le masina e sau i le galactic equator cross e pei ona sa faia i le faasatauroga o Iesu, ae o le taimi lenei e le o se masina atoa ae o se masina fou, ma le susulu o le la i luga. Aemaise lava taʻitaʻi lotu o ē faasesēina a latou mamoe ua matutua mo le faamasinoga.

O se fa'ata'ita'iga fa'atekinolosi fa'atekinolosi o lo'o fa'aalia ai se fa'aaliga tutotonu o le fa'asatauroga fa'atasi ma Iesu i luga o le satauro fa'asaga i le vateatea. O ata o loo siomia ai e aofia ai ata mai le Mazzaroth, faatasi ai ma igoa e pei o Sagittarius ma Scorpius, faatasi ai ma tino faaselesitila e pei o le La, Moon, Mercury, ma Venus. O le ecliptic plane ua faailogaina i se laina auro e felavasa'i ai elemene nei.

Fa‘alogo mai ia i lenei, ositaulaga e; ma faalogo mai, outou le aiga o Isaraelu; ma uai mai ia outou taliga, le aiga e o le tupu; mo ‘ua ‘iā te ‘outou le fa‘amasinoga, auā ua fai outou ma mailei i luga o Mesepa, ma le upega ua fofola i luga o Tapora. ( Hosea 5:1 ).

O le faamaualuga fo‘i o Isaraelu o lo‘o molimau i ona luma; o le mea lea o Isaraelu ma Efaraima pauu i lo latou amioletonu; o Iuta foi o le a pauu faatasi ma i latou. latou [taʻitaʻi lotu liliuese] latou te o ma a latou lafu mamoe ma a latou povi e saili i le Alii aliʻi; ae latou te le maua o ia; ua alu ese o ia ia te i latou. ‘Ua latou fa‘a‘ole‘ole i le ALI‘I aliʻi: auā ua fanaua e i latou o tagata ese: o le masina lenei [masina fou] ‘aina i latou ma a latou vaega. ( Hosea 5:5-7 ).

le le masina atoa i le faasatauroga o Iesu, ua faatusaina i Lona atoatoa o le Agaga o le Atua, ua pogisa nei ma gaogao. O le a aveesea e le Agaga Paia o Ia lava mai ta'ita'i lotu o Papelonia ua pa'u'u, o ē na finau pea i lo latou faamaualuga e maileia tagata.

E tusa lava pe leai se fesoasoani a soo se faailoga, o loo faatupulaia pea le manino o lenei Kerisimasi o le a sili atu ona avea ma taimi o faanoanoaga i le malulu nai lo le fiafia mafanafana. A pomu uafu saito tetele,[30] fa'alavelaveina lona tufatufaina; ma ua fa'atapula'aina le kesi, ina ia fa'amalosia le timu malulu,[31] e mafai e se tasi ona faʻatatauina o loʻo tupu se mea o le Tusi Paia.[32]

Ma o le a ou liliu o outou tausamiga [eg Kerisimasi faapaupau] i le faanoanoa, ma au pese uma [eg pese Kerisimasi] i le auega; ‘Ou te fa‘ae‘e fo‘i le ‘ie talatala i sulugātiti uma, ma ‘ua tula i luga o ulu uma; ma o le a ou faia e pei o le faanoanoa o le atalii e toatasi, ma lona gataaga e pei o se aso oona. ( Amosa 8:10 )

Afai e amata ona tauimasui e le Atua le toto o Lona Alo e toatasi, o le a avea ma aso oona mo i latou o le a manaomia ai Lona toto. Aisea e le faamanatuina ai le Kerisimasi aso fanau moni o Iesu, Le 24th o le aso 7th masina Eperu? O le tausaga nei, ua fa'amoemoe e faia ia Oketopa 20/21.[33]

O le fa'aauauina o lana faigamalaga, K2 o le a fa'ailogaina tonu le 13 tausaga atoa i le aso talu ona fa'asalalau muamua le fe'au Orion i luga o le initaneti, pe a ulufale atu i Indus Ianuari 23, 2023. Atonu e talafeagai se valoaga taua iinei:

E tatau ona tatou suʻesuʻeina le liligiina ifo o le ipu lona fitu. O le a le mafai e le malosi o le tiapolo ona lafoaia le taua e aunoa ma se tauiviga. Ae e iai le vaega a le Atua e gaoioi ai i le taua o Amaketo. Ina ua faamalamalamaina le lalolagi i le mamalu o le agelu o le Faaaliga 18, o elemene faalelotu, lelei ma leaga, o le a ala mai i le moe, ma o ʻau a le Atua soifua o le a maua le fanua. {19MR 160.1}

O se ata fa'akomepiuta o le lagi i le po o lo'o fa'aalia ai le tele o fa'aputuga fetu. O lo'o ufiufia nei fa'aputuga fetu o ni vaega manino o se fa'asologa fa'asologa o taimi e fa'aalia ai mea taua fa'alelesitila. O le tulaga faaselesitila o loo iai le anoanoaʻi o fetu, ua faaleleia atili ai le lavelave o fausaga o Mazzaroth.

E mata, e mafai o fakasino atu te sopoaga tenā ki te taimi telā e ‵fagu aka ei a vaega fakalotu ‵lei mo mea ma‵sei mai te moe? O nei elemene ua faatusaina i le ulufale atu o le K2 i totonu o Indus, o le alii sili o Papelonia, o loo fai ma sui o lotu leaga, i le aso faamanatu o le amataga o le galuega a le agelu lona fa o loo fai ma sui o vaega faalelotu lelei.

E ui e lē o faaalia manino mai le natura tonu o mea o le a oo mai i lenei taimi, ae o loo faaalia e le K2 se ata manino o taimi faigatā na valoia i le lalolagi ma sauāga mamafa faasaga i Kerisiano moni. Ae e le tuua i tatou e le Alii e aunoa ma se faamoemoe! Pe a ui atu le K2 i faaputuga fetu, ona oo mai lea i le va o foliga o le uati o le pendulum faalelagi, ma o le ta o le vaeluaga o le po i le aso 4/5 o Mati, 2023, o le a avea o se leo e sili ona fiafia i ai le au amiotonu a o faailoa mai ai le afio mai o le Alii, ae mo e amioleaga o le a avea ma mafuaaga e sosola ai i lo latou toasa e lafi ai mai le Tamai Mamoe. I le lotolotoi o tofotofoga faigata ma sauaga, o le a sili atu ona talisapaia e le au faatuatua se malamalama o le taimi—e ese mai i taimi o le toafilemu—ina ne’i leiloa lo latou talitonuga i lo latou gafatia e tutu faamaoni i lo latou Alii. E toatele i latou, e pei o Dana Coverstone, e fai miti ma uati ma taimi e faailoa mai ai e finagalo le Atua e faaali mai ia i tatou. se mea e uiga i le taimi!

Ona faaali mai lea e le Horologium comet, BB, le lagi o loo taai faatasi e pei o se tusi taai. O le faailoga faaiu lena mo le lalolagi, aua a tatagi K2 o leo o le Horologium, o le a tatou o atu i fafo ma tepa a'e moni i fofoga o lo tatou Togiola faamanuiaina.

Saili Le Foafoa o Uati

I le avea ai ma Kerisiano, tatou te saili pea i le Alii ma naunau e fai Lona finagalo. Ae o nisi taimi e finagalo o Ia ia tatou saili ia te Ia i se auala patino, pe saili se tasi o Ona uiga e finagalo o Ia ia tatou maua mo lo tatou lelei. Kafai e lavea ne tatou me ko oko atu tatou ki taimi kolā e fakaasi atu ei ne te Lotu Kelisiano ‵teke a tena lanu tonu, ko fea e ‵tau o olo atu tatou ki ei? E faapefea ona tatou saili i le Alii pe afai ua pauu ekalesia? E lei tuua i tatou e le Alii e aunoa ma se tali mautinoa o le faamoemoe.

Aua ua faapea ona fetalai mai o le aliʻi i le aiga o Isaraelu, ‘Ia ‘outou sā‘ili mai ‘iā te a‘u, ‘ona ‘outou ola ai lea; Ae aua le saili Peteli [“Fale o le Atua”], ‘aua fo‘i e te ulu atu i Kilikala, ‘aua fo‘i ne‘i ui ane i Peresepa; auā e fa‘atagataotau‘a lava Kilikala, e fa‘aumatia fo‘i Peteli. Saili le aliʻi, ma o le a outou ola ai; ne‘i alu a‘e o ia e pei o le afi i le ‘āiga o Iosefa, ma fa‘aumatia ai, ma e leai se tasi na te tineia i Peteli. ( Amosa 5:4-6 ).

O nofoaga e tolu na taʻua, o nofoaga uma ia mo tapuaʻiga ifo i tupua. O fale tapuai i aso nei ua le faaitiitia le ifo i tupua, ma ua lapataia e le Alii le tagata saili ia aluese mai ai. Nai lo lena, Na te valaaulia le tagata saili e saili o Ia, patino, ae le o se faalapotopotoga pi’opi’o. Ona faaauau ai lea ona Ia faamanino mai po o ai o Ia, o lē e tatau ona tatou sailia:

Saili i le na te faia o fetu e fitu ma Orion, ma e liliuina le ata o le oti i le taeao,[34] na te fa‘apogisaina fo‘i le ao i le po; [mai Hunga Tonga], ma sasaa atu ai i luga o le fogāeleele [le paneta]: le aliʻi o lona igoa lea: ( Amosa 5:8 ).

Ua uma ona tatou vaʻai pe faʻapefea ona faasino atu le vaega mulimuli o nei faʻamatalaga i le agi tele, faʻafefe o le sami lea na tui i totonu o le stratosphere, ae faʻafefea isi? O nisi e sili atu ona tuusaʻo nai lo isi, ae seʻi o tatou tatalaina uma:

  • o fetu e fitu – O se faasinomaga lea i le uati a le Tama ma ona “paneta” masani e fitu (le la, masina, ma paneta e lima e le lavalavā) i le Mazarota.

  • ma Orion – E le gata o le faaputuga fetu, ae o se faasinomaga i lona aoga o se uati a le Alo, o lona lima e ta‘ita‘iina fetu i o latou ala.

  • ma liliu ai le ata o le oti – O se ata lafoia, faale-Tusi Paia, o se ata faavaloaga (“se ​​ata o mea o le a oo mai”[35]) ma e faasino tonu i le puupuu o le olaga o le tagata:

O le tagata e pei o le fa'atauva'a; ( Salamo 144:4 ).

‘Ae lē manuia lē ‘ua amio leaga, e lē fa‘afualoaina fo‘i ona aso, e pei o se ata; auā e lē mata‘u o ia i luma o le Atua. ( Failauga 8:13 ).

O lea la, o le ata o le oti e tatau ona faasino i se faailoga o le oti. I le mafaufau o tagata anamua, e leai se mea na faailoa mai ai le oti e pei o se kometa. I le lalolagi atoa, sa manatu i latou o ni faailoga o le malaia ma sa fesootaʻi atu i mala po o le maliliu o emeperoa po o isi tagata tāua. Mo le tele o seneturi, na faʻavasega ai e Saina kometa ma o latou faʻamatalaga faʻapitoa faʻapea foʻi ma mea faʻaleagaina poʻo mala e fesootaʻi ma ia.[36] O le mea lea o le ata o le oti e faasino i le cometary uati a le Agaga! Ae ui i lea, o le faʻamatalaga i totonu o le tusitusiga e uiga i se lua galuega aua e fai mai ua liliu le ata ...

  • i le taeao – O le liliu atu i le taeao o se faasinomaga faavaloaga i le toe afio mai o Iesu ma le pupula, faamalologa ma le mamalu o le toetu i le ola:

O mai ia, tatou toe foi atu i le Alii aliʻi: aua na ia saeia, na te faamaloloina foi i tatou; na ia taia, na te fusifusia foi i tatou. A mavae aso e lua na te toe fa‘aolaina ai i tatou; i le aso tolu na te fa'atūina i tatou, ona tatou ola ai lea i ona luma. Ona tatou iloa ai lea, pe a tatou mulimuli ia iloa le aliʻi: o lona alu atu ua saunia e pei o le taeao; ma o le a afio mai o ia ia te i tatou e pei o le ua, e pei o le uaga mulimuli ma le uaga muamua i le eleele. ( Hosea 6:1-3 ).

O le toe afio mai o le Alii ua fetaui ma le faailoaina mai o “aso” e lua (faatusa o tausaga) o le auē—le saeia (e ala i le lokaina o le coronavirus) ma taia (faamalosia e fai se tui mRNA). Ona Ia “alu atu lea” (e sau i le lalolagi) e pei o le la i le taeao ma faatutu mai e ua oti i le taimi o le auē lona tolu, o loo otooto mai e le kometa BB. E fesootaʻi foʻi ma timuga, ma o le timu mulimuli o loo tino mai i le feʻau o loo tautala i le taimi o le toe afio mai o le Alii, ona o le timu mulimuli na aumaia ai le saito e matua mo le seleselega.

O lea la, o le faaupuga, o Ia o lē “ua liua le ata o le oti i le taeao” o se faasinoga manino lea e lē na o so o se kometa, a o le mea lea (K2) e faailoa mai ai le taimi e afio mai ai Iesu ma toe faatutūina ē ua oti. E tuufaafeagai lenei mea ma le mea ua faaalia e le kometa lava e tasi e uiga i tausamiga faapaupau, lea ua liua i faanoanoaga.

  • e faapouliuligia foi le ao ma le po – O lenei faaupuga o se faasinomaga manino i le gasetoto atoa o le la, pe a oo i le ao, e faafuasei lava ona pogisa, ona ua ufitia atoa le la.

Ae o le fea le gasetoto atoa o le la o loo faatatau i ai?

E To'atolu Molimau a le Atua

Toe fitu tausaga talu ai na taunuu le la i le equinox i le koluse o le O3 koluse i le 2022, sa i ai se gasetoto atoa o le la i le 2015 lea na matou tuuina atu ai se lisi o mafuaaga na faavaloaga ai. E tusa ai ma lo tatou malamalama i le taimi nei, ua mafai nei ona tatou faaopoopo atu i lena lisi!

I le equinox o Mati 20, 2015, o le nofoaga na faailogaina po o fea fitu tausaga mulimuli ane, komet O3 o le a laasia le ecliptic e faailoga ai le tausaga e tasi se'ia o'o i le aso o le siitia! O lenei sopoia o le a avea ma tulimanu e tasi o le atolaau o le feagaiga. E lē gata i lea, o le masina lava lenā na faapouliuligia ai “le ao ma le pō” i le 2015, na faasolo ina avea ma a Paseka toto masina, lea na faaāta mai ai le masina o le Paseka[37] o le 2022 i le isi tulimanu o le atolaau o le feagaiga i le lagi. O nei tulimanu e lua o mea tutusa ia na faailogaina le tasi le tausaga ma le taimi o le olaga, i le faasologa, seia oʻo i le K2 e taʻalo le Horologium e pei ona faamatalaina i le. Taimi mo le Le mafai!

O se ata fa'aselesitila lavelave o lo'o fa'aalia ai se ata o le Mazzaroth ma fa'atusa e pei o fa'aputuga fetu anamua o lo'o ufiufi ai le lagi i le po. O faʻataʻitaʻiga o loʻo faʻaalia ai le gaioiga a le lalolagi i le la mai ia Mati 8, 2022, e oʻo ia Mati 5, 2023, o loʻo faʻamaonia ai aso taua e pei o le Paseka ma le Blood Moon i le aso 15 o Me, 2022. O le ata e aofia ai foʻi laina ma liʻo e fai ma sui o le vateatea o auala ma vaeluaga, aemaise lava le 42 vaiaso.

E le gata i lea, o le aso o le Paseka 2015 blood moon o Aperila 4, 2015-e fitu tausaga aʻo leʻi maeʻa le faailoga o le koluse i le 2022. O le masina fou (uluai masina) na faailogaina ai le faamutaina o lena masina koluse pepa auro pa'ū ia Aperila 4, 2022! O le ata o loʻo i lalo o loʻo faʻatusatusaina le 2015 aso gaseto ma le faʻailoga satauro e pei ona tusia i le 2022:

O se feso'ota'iga fe'avea'i fa'aselesitila e fa'aalia ai le fegasoloa'i o tino fa'alelagi i le malae o le lagi. O le lau autu o loʻo faʻaalia ai le tele o mea taua faʻaselesitila i tausaga faʻapitoa, faʻaalia e ala i faʻamalama faʻamatalaga tatala mai le 2015 i le 2022, faʻatasi ai ma ala e faʻailogaina i laina togitogi samasama i luga o le vateatea. O se ata fa'aofiofi o lo'o fa'aalia ai le gaseto o le masina ma le ata lafoia o le lalolagi i luga o le masina o lo'o si'omia e fetu.

Sa faamoemoe o le a mafai ona vaaia le masina fou ia Aperila 2/3, ae o ao na le mafai ai, o lea na le mafai ai ona amata le masina fou seia oo ia Aperila 4, 2022 (o le tulaga lea i Isaraelu ma mo i tatou), ma faia ai se fetaui lelei! E i ai lava i le Atua le upu mulimuli, aemaise lava pe afai o se upu faavaloaga! I le 2015, e lē mafai ona sili atu le moni o fetalaiga a Iesu:

E tele mea ou te toe fai atu ai ia te outou, ae tou te le mafaia nei ona talia. ‘Ae peita‘i pe a afio mai o ia, o le Agaga o le ‘upu moni, na te ta‘ita‘iina ‘outou i ‘upu moni uma lava; aua o le a le tautala o ia na o ia lava; a o mea uma e faalogo i ai o ia, e tautala atu ai lava ia. ma na te faailoa atu ia te outou mea o le a oo mai. (Ioane 16: 12-13)

Seʻia oo mai i le taimi nei, semanū e lē mafai ona tatou malamalama i le loloto o le tāua o le gasetoto o le lā sa tatou molimauina—po o isi faailoga. Seʻi manatu i la tatou taamilosaga mulimuli o Orion, mo se faataʻitaʻiga. Na matou talitonu o le si'i i luga o le lima taumatau o Orion, na faailogaina e Betelgeuse i luga o le uati, o loo faatusa i ai Na tauto Iesu o le Faaaliga 10 e faapea “e le toe i ai se taimi”, lea na matou faauigaina o le a afio mai Iesu i le faaiuga o lena taamilosaga mulimuli o Orion.

O le agelu fo‘i na ‘ou iloa o tu i luga o le sami ma le lalolagi, ‘ua sisi a‘e lona lima i le lagi, ma tautō ‘iā te ia o lē soifua e fa‘avavau fa‘avavau lava, o lē na faia le lagi ma mea o i ai, ma le lalolagi, ma mea o i ai, ma le sami, ma mea o i ai, e tatau ona le toe i ai se taimi: (Faaaliga 10: 5-6)

O se ata faatufugaga o se ata faaselesitila o loo siomia e ao, o loo faatu i le ogatotonu o se ata lapotopoto o fetu ma mamanu o le vanimonimo. O le tele o fa'amatalaga o aso i tafatafa o le au'ai o lo'o fa'ailoa mai ai taimi patino i le tausaga 2020 ma le 2021. O le pito i tua o se lagi matagi ma uila ma se fa'aupuga "E le toe i ai se taimi." O lo'o fa'aulutalaina le tusitusiga "The Victory Cycle" ile pito i luga.

Ua mafai nei ona tatou malamalama i lona uiga moni, ona o le aso Betelgeuse i le uati a Iesu i lena taamilosaga sa Mati 8, 2021! O le mea moni, e le'i tauto Iesu lava Ia, e pei ona tatou faamanino mulimuli ane, ae na siitia Lana tautoga lima taumatau e fai ma molimau i o le tautoga a le Tamā, lea na faia ina ua kometa O3 mai Ona lava lima taumatau i Aquarius laasia le ecliptic i luga Mati 8, 2022! Sa faapea ona tusia se laina i le oneone: "O iina e tatau ona le toe iai se taimi.” I se isi faaupuga, pe a toe foi mai le la i lena nofoaga, o le a leai se isi taimi. Ma e moni lava, o le taimi tonu lava e oʻo ai K2 i le tulaga faʻafiafia i le lima taumatau o le Agaga o Taimi i luga Mati 8, 2023, e oo atu le la i le mea ua faailogaina na tauto ai le Tama i Lona Alo.

O se fa'ata'ita'iga fa'akomepiuta au'ili'ili o lo'o fa'aalia ai se faiga fa'aleselesitila o lo'o ufiufi i luga o se fa'ata'ita'iga fa'aata o le Mazarota. O le ata o loʻo taulaʻi atu i se vaega o loʻo faʻaalia ai se tino selesitila ua faailogaina o le La, e fesoʻotaʻi i se laina lanu samasama e sopoia i luga o le lua taimi faʻapipiʻi screenshots seti i le 2022 ma le 2023. Faʻapipiʻi lona lua o loʻo faʻaalia ai faʻamatalaga faʻamatalaga faʻapitoa e aofia ai se faʻamatalaga i le kometa K2 ma le faʻailoga "2017 K2 (PANSTARRS)".

Fa'ata'ita'iga o lo'o tu'uina atu ai se fua fa'aselesitila teuteu fa'ata'atia i tua o se lagi po e tumu i fetu. O le fua o loʻo faʻaalia i ni ata auro se tolu, o loʻo uuina se laʻau paleni, faʻafetaui ma mea faʻapitoa selesitila i aso eseese i le tausaga 2020.

‘Aua ne‘i tula‘i le molimau e to‘atasi i se tagata ‘ona o so o se mea leaga, po o se agasala, i so o se agasala e agasala ai o ia; po o le mau a molimau e toatolu, e faamautuina ai le mataupu. (Teuteronome 19: 15)

Ma o lea, o le mataupu o le feagaiga ua faavaeina e le fofoga o Molimau paia uma e toatolu. Sa matou vaai i le atolaau o le feagaiga i le taamilosaga mulimuli o le uati o Orion a Iesu i le 2020, lea na toso ai pou mai laina nofoalii i le tasi itu i le isi itu. Sa taulaʻi i le “mama afi” o le gasetoto o le la i le lima taumatau lava e tasi[38] lea o le a siitia e fai ma molimau i le aso i le taamilosaga e sosoo ai. O le mama o le afi i le lima na oʻo lava i le vaʻaia o le auala e faʻasalalau ai le taimi: o se mauga mu i luga o le Pacific Ring of Fire! Mai le faamatalaga o le mea na tupu ia Isaraelu i le Mauga o Sinai, ua manino mai ai ina ua folafola atu le tulafono a le Atua i lena taimi, sa iai foi galuega a mauga mu![39]

O le mea e malie ai, o se kometa foi faia se matafaioi i lenei faailoga o le feagaiga. O le matagofie"kometi a Elia”, NEOWISE.[40] A o pipii mau pou o lenei atolaau i le uati o Orion a Iesu, o isi vaega sa faasoa mai le la ma le masina o le uati a Mazarota a le Tamā, ma le sao o NEOWISE.[41] na sau mai le uati cometary a le Agaga. Sa aofia uma uati e tolu i le faamatalaina o lena vaa.

Ona i le 2022, na matou vaaia ai le atolaau o le feagaiga toe i le Massarota—le uati a le Tamā—a o le la e na o le la e suʻe ona amo mai le tasi pito i le isi itu. O le taimi lea, sa leai se vaega o le uati o Orion i le tusiaina o le vaa. Na o le uati a le Tama a le Mazarota ma le uati cometary a le Agaga na auai. Na tuuina atu e Orion lana molimau i le aso, ma ina ua uma lena taamilosaga, “e tatau ona i ai [Orion] ua leai se taimi.”

Ose polokalame fa'akomepiuta fetu'una'i fa'aalia se mea fa'aselesitila. O le vaaiga autu o se gasetoto ma se korona vaaia. O ala faʻataʻitaʻi e suʻe ai le gaioiga o le la ma se kometa o loʻo faʻaigoaina o le "2020 F3 (NEOWISE)" i luga o le lalolagi selesitila, faʻafesoʻotaʻi ata mai le Mazzaroth. O le atinaʻe e aofia ai elemene e faʻaalia ai aso ma taimi faʻatulagaina mo Iuni 21, 2020. Atonu e mafaufau se tasi pe mafai ona tatou vaaia se atolaau lona tolu o le feagaiga i le Horologium. Ua leva ona tatou iloa o papa o le tulafono i ona lau i fafo, ae o le pusa ma amo ua leai. E mafua ona o le atolaau o le feagaiga sa fai ma faatusa. E le finagalo le Atua i se atolaau po o se malumalu i Lona malo.

‘Ou te le‘i iloa fo‘i se malumalu i totonu, auā o le Ali‘i le Atua e ona le malosi uma lava, ma le Tama‘i Mamoe, o lona malumalu lea. ( Faaaliga 21:22 )

I le lagi, o le aai paia o le faatoanofotane lea,[42] o loo afio ai le Atua ma le Tamai Mamoe. O le faamoemoe lava lea o le malumalu ma sauniga o le malumalu: ina ia afio le Atua i totonu o Ona tagata. O le atolaau o se pusa e tuu ai le tulafono paia o le pulega a le Atua. Ae o i latou ua tuuina atu i ai le feagaiga fou ua i ai le tulafono i o latou tino—i totonu o le “fatafata” o loo teuina ai le tulafono tau gafa a le Atua i totonu o sela uma. Faatasi ai ma le feagaiga ua tuuina atu i le loto, e le manaomia ai se isi atolaau faafaatusa; o le atolaau moni o loo i le tino!

O le feagaiga o se maliliega i le va o itu e lua e masani ona o faatasi ma se faatalofa—o se faailoga o le galulue faatasi. O laina fa'aputuga o le Horologium o lo'o fa'aalia ai le itula e tolu o le taulaga a Iesu, ae o le K2 o lo'o fa'ailoa mai ai le 8 Mati 2023, fa'afiafiaina a'o laasia se laina fa'aopoopo fa'apea: o le itula e iva. O lenei lima o le satauro e le tosoina e se fetu i le lagi ae o loo faatusa i le itu o le feagaiga e tatau ona faataunuuina e le tagata. Na faia e Iesu Lana vaega, ae e pei ona faaalia i Lana faiva mo le tolu ma le ʻafa tausaga, o Lana vaega sa na o le ʻafa o le feagaiga atoatoa (7) na faailoa mai e lenā vaiaso faavaloaga o Tanielu lea na faaumatia ai le Mesia.[43] E i ai se isi vaega e tatau ona faia e faamalieina ai le feagaiga, ma e faatatau lea i tagata o e e tatau ona tusia le tulafono a le Atua i o latou loto a o lei “toe i ai se taimi.”

E na'o kometi puaoa Oort mai le uati a le Agaga e mafai ona o'o atu i le uati o Horologium. I le vaʻaia, o le pito i fafo, sili atu ona vaivai faʻaoga poʻo "taʻavale" na faia e le BB o loʻo faʻaaogaina e faʻaalia ai le tusiaina o le tulafono i totonu o le loto o le aano, ae o le ogatotonu o loʻo faʻaalia foliga susulu. I le atolaau o le aano o loo tosoina i inei, e leai se sao mai le uati o Orion po o le uati a Masaraota. Na tauto le Tama i le pa a Hunga Toga i le amataga o le atolaau o le faailoga o le feagaiga, ma lona iuga. faailogaina le tapulaa lea “e tatau ona i ai le taimi [mo faailoga o Masarata] e le'o toe." Ma ua uma foi le uati o Orion. O le taimi nei e savavali ai i le Agaga ma le tulafono ua tusia i o tatou loto.

O se ata fa'alelagi o lo'o fa'aalia ai se tala fa'aselesitila fa'atasi ai ma se fa'asologa o siata fa'aselesitila o lo'o ufiufi ai se ata matagofie. O nei siata o loʻo iai faʻailoga i tusitusiga anamua, faʻatasi ma fetu susulu ma laina faʻataʻitaʻi e fesoʻotaʻi ai vaega autu i le vanimonimo. E taua tele i le Horologium, BB o loʻo faʻaalia ai lenei feagaiga fou[44] i luga o se koluse afa toso, lea e taulaʻi tonu ai K2 le vaega e le'i tusia. Na faia e Iesu le faaolataga e ala i Lona toto, na faailogaina e le mafaagaloina i le itula o le taulaga. E ui e lē mafai e le toto o le tagata ona togiolaina le agasala, ae e mafai lava ona ia faaalia le alofa faataulagaina e ala i le faamuamua o isi nai lo o ia lava.

O la'u poloaiga lenei, Ia outou fealofani, fa‘apei ‘ona ‘ou alofa atu ‘iā te ‘outou. E leai se tasi e sili lona alofa i lenei, e tuuina atu e le tagata lona ola e sui ai ana uo. (Ioane 15: 12-13)

O le mea lea ‘ua tatou iloa ai le alofa o le Atua, auā na ia foa‘i mai lona ola mo i tatou; e tatau ona tatou tuuina atu o tatou ola mo le au uso. A o lē ‘ua ‘iā te ia mea lelei o lenei lalolagi, ‘ua iloa atu e ia ‘ua mativa lona uso, ‘ona punitia lea e ia o lona loto alofa ‘iā te ia; pe faapefea ona mau le alofa o le Atua ia te ia? (1 John 3: 16-17)

Pe e te malamalama i le mataupu faavae? Afai ua ia i tatou se mea lelei—le meaalofa o le ola e faavavau—ma ua tatou vaai atu i lo tatou uso o loo manaomia le ola e faavavau, ma e le faagaeetia ai i tatou i le alofa ae liliu ese, ma ua faamalieina ai. we ua faaolaina, o le alofa ea lena o le Atua? E to'atele e alolofa i ē ua sese i o latou laulaufaiva[45] ae le faaalia le popole mo o latou agaga ma na o le manao e faasaʻo isi pe faia mea lelei e faʻamalosia ai o latou lava (sese) lagona lelei? Na faaalia e Paulo le mataupu faavae ina ua ia faapea mai,

‘Ou te fai atu le mea moni ‘iā Keriso, ‘ou te lē pepelo, ‘ua molimau fo‘i lo‘u loto fuatia ifo ‘iā te a‘u i le Agaga Pa‘ia, ‘ua ‘iā te a‘u le tigā tele ma le fa‘anoanoa e lē aunoa i lo‘u loto. Aua ou te moomoo maimau pe ana faapea a'u malaia mai ia Keriso mo o’u uso, o oʻu uso i la le tino: (Roma 9:1-3)

O la tatou “taulaga tutusa” lea e faamaea ai le satauro, e afua mai i le poloaiga o le alofa tusia i la tatou DNA, lea na tatou maua i le faatuatua mai ia Iesu. Afai e siitia tagata o le Atua e ala i le faatuatua i se “taulaga faapena,” o le a iloa ai e le lalolagi le mea e tuueseeseina ai le Kerisiano moni mai le tagata faafoliga, ma o le a faamutaina le taua. O le DNA a le Alii e maua mai i “paiga faavae” o le Sapati maualuga o le faamasinoga, lea e atagia mai ai lena aso pogisa ma le faanoanoa e tasi na misi ai e le Aiga Atua se Tagata.

Sa taatia le tino o Iesu i le tuugamau e fai ma molimau i Lona uiga le masuia, lea na taitaiina atu ai o Ia e tuuina atu Lona ola e faavavau nai lo le faamatuu atu o le manaoga o le tulafono—ma o lenei molimau o loo aofia i le malologa o le Sapati Sili.[46]

A uma ona ta e K2 le laina e maka ai le Lona Lua Toe Afio Mai o Iesu, e aumaia pe a mavae le tolu ma le ʻafa aso i le laina iva e na o le faaata e aliali mai, e atagia mai ai le uiga o Keriso. Sapati maualuga taulaga. I lenei auala, K2 faʻamaonia le igoa oi latou e vaʻavaʻai i mea moni uma, po o le a lava le tau: Aso Sapati Maualuga. Ua tatou maua le feagaiga pe a tatou naunau e mulimuli i le Alii i le satauro, ma le le alolofa i o tatou ola e oo i le oti e faavavau.[47]

A faia lena mea e le tupulaga mulimuli i le lotolotoi o le pogisa o le lalolagi, ona mafai ai lea e tagata uma ona iloatino le uiga moni, o Keriso e ala i Ona tagata, faapea foi ma le fili ma ona sui. Faatasi ai ma faamaoniga ua manino, o le a aumaia tagata uma i se faaiuga e tusa ai pe toe tuu atu se avanoa ia Lusifelo i o latou loto.

Ma o le a avea i latou mo aʼu, ua fetalai mai ai Ieova aliʻi o ‘au, i lea aso ‘ou te faia ai a‘u mea tāua [le 144,000]; ‘ou te alofa fo‘i ‘iā te i latou, e pei ‘ona alofa o le tagata i lona lava atali‘i o lē ‘au‘auna ‘iā te ia. Ona outou toe foi mai ai lea, ma iloa le va o le amiotonu ma le amio leaga, i le va o le auauna i le Atua ma le le auauna ia te ia. ( Malaki 3:17-18 ).

Ona, i le aso 8 o Mati, 2023, o le a folafola atu ai foi e le Agaga, a o aluese mai le uati, “o le a taimi e le'o toe." E faatatau lea i le atolaau o le feagaiga a le Agaga, ma e le mafai ona faamagaloina i latou e upu leaga i le Agaga Paia.

O le mea lea ‘ou te fai atu ai ‘iā te ‘outou, e fa‘amāgaloina agasala uma lava ma ‘upu leaga i tagata; A o se tautala i se upu e tetee i le Atalii o le tagata, e faamagaloina o ia; ( Mataio 12:31-32 ).

Aua le upuleaga i le Agaga, aua o le faamagaloga e gata i Lana uati! E leai lava se isi uati o le a tatagi i luga a'e o ē le salamo, aua o le a latou faia uma le agasala e le mafaamagaloina o le teenaina o le Agaga Paia. Ia ulu atu i totonu o o outou potu faaleagaga—o potu i le itu i saute—ma tapuni le faitotoa i o outou tua, aua e le o galuega ia a tagata, a o le Atua…

O ia na faia Arcturus, Orion, ma Pleiades, ma potu i le itu i toga. ( Iopu 9:9 )

O le Alii o le na faia le uati cometary e taʻitaʻia ai le fetu ua sola, Arcturus, pei o se Leoleo Mamoe toe aumaia Ana mamoe ua leiloa i le lafu. Muamua, sa Ia taitai atu i le uati Orion; ona sosoo ai lea ma le o le uati a Masarota, fea le Pleiades ua maua foi fetu e fitu; seia oo taula i latou i le Taimi faatasi ma Lona Agaga Paia, o lona uiga—o lona uiga e le na o le alofa-e faʻaalia manino i totonu o potu o le faʻaputuga fetu i saute o le Horologium!

Le Taui Sili

O le tala na faamatalaina e K2 e le muta i le fiafia. Na amata i le amataga o le taimi ma le tarako mai le mea na alu ifo ai i lalo seia oo i vae o le satauro i le galactic equator. I le faataamilomilo ma lana vaai e taulaʻi atu i luga o le koluse, ona taoto ai lea e pei o se tusi tāʻai matala i masina tāua o loo i o tatou luma lea e foliga mai e mafai ona faitau mai ai faailoga o le taimi. Ae ina ua uma ona ui atu i le Horologium, ona toe taavavale lea o K2, muamua i le vaitafe o le taimi lea e tafe i le va o le uati a le Agaga i le Horologium ma le uati a le Alo i Orion.

Ose fa'afanua fetu'utu'una'i o lo'o fa'aalia ai le lagi pogisa e pisipisia i fetu ma le tele o fa'atusa fa'ata'ita'iga o tagata ma manu e feso'ota'i i laina. O lo'o fa'amamafaina fa'aputuga fetu tulaga ese ma ala fa'aselesitila. O se ac lanu moli e sosolo atu i le vaaiga o lo'o fa'afeso'ota'i ai tino fa'aselesitila susulu eseese.

Ina ua taunuu i Orion, K2 faaumiumi lona nofo, nofo umi ma lo tatou Tupu. O loo faamatalaina ai le taui na folafola atu iā Aperaamo ina ua faatoʻā asiasi atu le Atua iā te ia, e tutusa lelei lava ma le iʻuga:

Ua mavae ia mea ona fai lea o le upu a le aliʻi ‘ua o‘o mai ‘iā Aperamo i le fa‘aaliga, ‘ua fa‘apea mai, “Aperamo e, ‘aua e te fefe; I o lou talita, ma lou talita taui tele lava. (Kenese 15: 1)

O Ieova o lo tatou taui lea: o le Atua faatasi ma i tatou; tatou ma le Atua. O le siufofoga o le Atua na muamua sau mai Orion. O lenei faaputuga fetu e tasi o le amataga lea o la matou faigamalaga ma le Taimi, ma i le faaiuga, matou te toe foi i le mea lava e tasi. Ona matou vaaia lea o le li’o o faaputuga fetu faataamilo i le ecliptic a o lei taitai atu i matou e le Agaga e vaai e le o faatapulaaina o Ia i se vaega e tasi i le lagi, ae o loo avanoa atoa le lapotopoto tolu-itu mo le leo o Lana uati cometary! Ae e le o le iuga foi lea, talu ai e foliga mai o loʻo taamilo le K2 i Orion, e alu i tua ma toe foʻi mai i luma aʻo faataamilo ia te Ia. O lena mea o le a fai ma sui o le isi itu e tasi—le mea tonu lava tatou te faatalitalia pe a tatou ui atu i le faitotoʻa i le Nofoaga Sili Ona Paia o le malumalu faalelagi i le Orion Nebula, e pei ona faamatalaina i le Le Mea lilo o le Aai Paia.

O le mea ua tatou vaaia i le lagi o le alofa o le Tamā ma le taimi tuufaatasi. Afai ua e mauaina le fatu o le alofa o le Tama e ala ia Keriso o loo tumau i totonu ia te oe e le Agaga Paia, ona e le maasiasi lea, mataʻu, pe leai foi se malosi e aapa atu ai i isi e folafola atu le alaga o le vaeluapo, o se avefeau mai le Faatoafaiava:

Ma i le tulua o po ma ao sa i ai le alaga, Faʻauta [vaa ane], ua sau le faatoafaiava; ia outou o atu e faafetaiai ia te ia. (Mataio 25: 6)

O le alaga mai Hunga Toga na faalogoina i le vaeluapo i le uati o Horologium, ma o le kometa O3 i le aao o le Tama na tuuina atu ai le taimi e toe foi mai ai le Faatoafaiava (la). O lea la ua iai sau vaega e fai e faasoa atu le fatu o le taimi o le Tama i le lalolagi—“Alu ia outou i fafo!” ‘Inā ō atu ia i ala tetele ma ‘aumai le au mālō i le tausamiga a le ALI‘I;

O lea ia outou o atu ai i ala tele, ma i latou uma tou te maua, ia outou valaaulia i le tausamaaga. ‘Ona ō atu lea o ia ‘au‘auna i ala tele, ma fa‘apotopotoina i latou uma o ē na latou iloa, o tagata leaga ‘atoa ma ē lelei; ( Mataio 22:9-10 .)

Aua nei faatagaina se aso e mavae atu e aunoa ma le sailia o se agaga leiloa ma le upumoni mo lenei taimi, e aumaia ai le malamalama o le alofa ma le taimi i o latou loto seia oo ina fua tele mai lena fatu o le alofa o le Tama.

2.
E le o so tatou faamoemoega le talanoaina pe o se "plandemic" poʻo se popolega faʻalesoifua maloloina. Po o le ā lava, i le silafaga a le Atua, o se mala i le lalolagi ona o le tali atu i ai. 
3.
O le tele o ia mea na tusia i luga o la matou upega tafaʻilagi muamua, LastCountdown.org
4.
Na matou mauaina muamua le umi o le 259 aso o le taamilosaga o mala ina ua matou talitonu o le mea mulimuli lea, ma o lea na matou le iloa ai seia oʻo i se taimi mulimuli ane o le a tolu taamilosaga sosoo. aofa'i i le 777 aso
5.
O mafuaʻaga tatou te iloa ai le Mazarota o le uati a le Tama o loʻo faʻamatalaina auiliili i totonu O le Mea lilo o le Aai Paia, Vaega IV
6.
E pei ona faamatalaina i Le Kometa o Taimi ma le Uiga o le Ola
8.
Hosea 6:3 – Ona tatou iloa ai lea, pe a tatou mulimuli ia iloa le aliʻi: o lona alu atu ua saunia e pei o le taeao; e afio mai foi o ia ia te i tatou e pei o le ua, e pei o le uaga mulimuli ma le uaga muamua i le eleele. 
9.
O lo'o fa'atatau nei ile aso 5 o Aperila, 2031. Va'ai Wikipedia - C/2014 UN271 (Bernardinelli–Bernstein) 
10.
Faaaliga 1:8 – O Aʻu o le Alefa ma le Omeka, o le amataga ma le gataaga, ua fetalai mai ai le Alii, o loo i ai, ma sa i ai, ma o le a oo mai, le Silisiliese. 
11.
Iopu 1:6-7 ; O lea sa i ai se aso na atalii o le Atua na o mai e tu'u atu i latou i luma o le aliʻi, ma sa sau foi Satani i totonu ia te i latou. Ma le aliʻi ua fai atu ia Satani, Maifea oe? Ona tali atu lea o Satani i le aliʻi, ma fai mai, Mai le alu i lea mea ma lea mea i le lalolagi, ma mai le savali i luga ma lalo i ai. 
12.
E pei ona faʻamatalaina i Taimi mo le Le mafai
13.
Faaaliga 20:7-8 ; Pe a uma le afe o tausaga, ona tatalaina lea o Satani ai le falepuipui, e alu atu foi o ia e faasese i nuu i itu e fa o le lalolagi, o Koku ma Makoku, e faapotopoto i latou i le taua, o le faitau aofai o i latou e pei o le oneone o le sami. 
14.
I luga a‘e o le nofoāli‘i o lo‘o fa‘aalia mai ai le satauro; ma e pei o se vaaiga mamao ua aliali mai ai vaaiga o le faaosoosoga ma le pa'ū o Atamu, ma laasaga sosoo i le fuafuaga sili o le togiola. Le fanau maualalo o le Faaola; O lona olaga amata o le faigofie ma le usiusitai; Lona papatisoga i Ioritana; o le anapogi ma le faaosoosoga i le vao; O Lana galuega i le lautele, o le faailoaina atu i tagata o faamanuiaga silisili o le lagi … o loo faaalia manino mai ai.

Ma o lenei, a'o le'i faaalia mai e le motu o tagata ua fememea'i, vaaiga mulimuli—o le Tagata onosa'i o loo savalia le ala i Kalevario; o le Alii o le lagi o loo tautau i luga o le satauro; o ositaulaga faamaualuluga ma tagata tauemu o loo tauemu i Lona tiga o le a mavae atu; le pogisa uiga ese; o le eleele maluelue, o papa mavaevae, o tuugamau matala, e faailogaina ai le taimi na tuuina atu ai e le Togiola o le lalolagi Lona soifua.

O le vaaiga mata'utia ua aliali mai e pei lava ona sa i ai. E leai se malosi o Satani, o ana agelu, ma ona tagata e liliuese ai mai le ata o la latou lava galuega. … {GC 666.3-667.2

15.
Faaaliga 20:9 – ‘Ua latou ō a‘e fo‘i i le lautele o le lalolagi, ‘ua latou si‘osi‘omia le togālauapi o le ‘au pa‘ia, ma le ‘a‘ai pele, ‘ona alu ifo lea o le afi mai le Atua mai le lagi, ‘ua fa‘aumatia ai i latou. 
16.
1 Timoteo 6:12— ‘Ia e tau le taua lelei o le fa‘atuatua, ‘ia tāofi atu i le ola e fa‘avavau, o le mea lea ‘ua vala‘auina ai oe, ma ‘ua e ta‘utino atu ai le ta‘utinoga lelei i luma o molimau e to‘atele. 
17.
Faaaliga 14:12 – O le onosai lenei o le au paia, o i latou nei o e tausi i poloaiga a le Atua, ma le faatuatua ia Iesu. 
19.
Kenese 3:14-15 Ma le aliʻi ‘Ua fetalai atu le Atua i le gata, “‘Ua e faia lenei mea, e sili ‘ona malaia oe i manu vaefā uma lava, ‘atoa ma manu vaefā uma o le vao; e te alu i lou manava, e te ‘ai fo‘i i le efuefu i aso uma o lou ola: ‘Ou te tu‘u fo‘i le feitaga‘i i le vā o oulua ma le fafine, o lau fānau fo‘i ma lana fānau; na te tu‘imomomoina lou ulu, ‘e te tu‘imomomoina fo‘i lona mulivae. 
20.
Mataio 7:15 – Faʻaeteete i perofeta pepelo, latou te oʻo atu ia te outou i ofu o mamoe, ae o totonu o luko feʻai lava i latou. 
21.
Salamo 22:16 – Auā ‘ua si‘omia a‘u e ta‘ifau, ‘ua si‘omia a‘u e le fa‘apotopotoga o ē amio leaga; 
22.
O lea, o le tausaga nei o le a avea ma lona fitu, pe a faitau faʻatasi e pei o tagata Iutaia, ma le tausaga o le 2016 tausamiga o fale fetafai o le tausaga muamua. 
23.
E mafai ona maua se fa'amatalaga auiliili i totonu O le Itula o Faʻaiʻuga
24.
O le Levitiko 11 o loo lisiina ai manulele eleelea eseese e aunoa ma ni tulafono patino e pulea ai le mea e mama ai pe le mama se manulele. O le upega tafaʻilagi a Iutaia, Chabad.org, fai mai o tagata Iutaia e faʻalagolago i tu ma aga poʻo ni nai o nisi taimi-faigata-e-fuafua taiala ina ia iloa ai po o mama pe leaga se manulele. Peacocks e e le iloa e mama mai tu ma aga (e le o ni toucans). 
25.
National Geographic – Ou te taalo i le Toucan 
26.
2 Nofoaiga a Tupu 9:21 Auā ‘ua ō atu va‘a a le tupu i Tasesa fa‘atasi ma ‘au‘auna a Hiramo; 
28.
E mafai e se tasi ona mafaufau i faʻamaoniga lautele o loʻo tuʻuina atu i totonu lenei vitio, faataitaiga. 
29.
Fa'atatau i le pope mulimuli i le (Katoliko) Valoaga a Pope
32.
O le tausamiga o le Kerisimasi e masani ona faia i se aso sese—“o outou tausamiga.” E mafai ona iloa le aso moni mai su'esu'ega faale-Tusi Paia e pei ona faamatalaina i totonu Kerisimasi 2.0
33.
E iai pea i le Atua le afioga mulimuli e faatatau i Lana kalena, ma e mafai ona oo atu le tau iā Oketopa 21/22. 
34.
Hosea 6:3 – Ona tatou iloa ai lea, pe a tatou mulimuli ia iloa le aliʻi: o lona alu atu ua saunia e pei o le taeao; e afio mai foi o ia ia te i tatou e pei o le ua, e pei o le uaga mulimuli ma le uaga muamua i le eleele. 
35.
Kolose 2:16-17 O lenei, ‘aua ne‘i fa‘amasinoina ‘outou e se tasi i mea e ‘ai, po o mea e inu, po o se aso pa‘ia, po o le masina fou, po o sapati; O ata ia o mea o le a oo mai; a o le tino o le Keriso lea.

Matamata i le matou vitio, Le Valoaga Le Iloa, ia iloa po o le a le uiga o lenei ata lafoia! 

37.
O le Paseka lona lua o masina. 
38.
Sa iai i le lima o Orion i luga o le Mazarota ma paʻi atu i le mata o Betelgeuse i le uati o Orion, o le fetu foʻi i le itu taumatau. 
39.
Esoto 20:18 – ‘Ua va‘ai atu fo‘i le nu‘u uma i faititili, ma uila, ma le leo o le pū, ma le mauga ‘ua asu; 
40.
Aloaia, C/2020 F3 (NEOWISE) 
41.
O le matafaioi a lenei kometa i le faʻailoga o loʻo faʻamatalaina i O le Kometa a Elia
42.
Faaaliga 21:9-10 ; ‘Ona sau ai lea ‘iā te a‘u o le tasi o agelu e to‘afitu, o ē ‘ua i ai ipu e fitu ‘ua tumu i mala mulimuli e fitu, ‘ua tautala mai fo‘i ‘iā te a‘u, ‘ua fa‘apea mai, ‘Sau ia ‘i‘inei; Ou te faailoa atu ia te oe le faatoanofotane, o le ava a le Tamai Mamoe. Ma sa ia aveina aʻu i le agaga i le mauga tele ma le maualuga, ma faaali mai ia te au lena aai tele, le Ierusalema paia, afio ifo mai le lagi mai le Atua, 
43.
Tanielu 9:26-27 Ma ina ua mavae vaiaso e onogafulu ma le lua e vavaeeseina ea le Mesia, ‘ae lē mo ia lava; ma o lona iuga o le a i ai se lolo, ma e oo atu i le iuga o le taua ua fuafuaina faatafunaga. Na te fa‘amauina fo‘i le feagaiga ma tagata e to‘atele i le vaiasosa e tasi; ma ona o le soona salalau o mea inosia na te faia ai ia faatafunaina, seia oo lava i le faaiʻuga, ma o le a sasaa atu le mea ua fuafuaina i luga o lē ua faatafunaina. 
44.
Ieremia 31:33 – Ae o le feagaiga lenei ou te faia ma le aiga o Isaraelu; Ina ua mavae ia aso, ua fetalai mai ai le Alii aliʻi, o le a Ou tuu laʼu tulafono i totonu ia te i latou, ma tusi ai i o latou loto; e fai fo‘i i latou ma o latou Atua, e fai fo‘i i latou mo‘u nu‘u. 
45.
1 Ioane 3:18— La‘u fānau e, ‘aua ne‘i tatou alolofa i le ‘upu, po o le laulaufaiva; ae i galuega ma le faamaoni. 
47.
Faaaliga 12:11 – Ma sa latou manumalo ia te ia i le toto o le Tamai Mamoe, ma le upu o la latou mau; ma sa latou le alofa i o latou ola mo le [faavavau] maliu. 
Tala Fou (Fa'aulaula)
Matou te fia feiloai vave ia te oe i luga o le Ao! Fa'asoa i la matou ALNITAK NEWSLETTER e maua ai tala fou uma mai la matou fa'agaioiga o le Aso Sapati Maualuga muamua. AUA LE MISI LE TALI!
Fa'asoa nei...
suesuega
Suesue i le 7 tausaga muamua o la tatou fegasoloaʻiga. Aoao pe na faapefea ona taitaiina i tatou e le Atua ma le auala na tatou saunia ai e auauna atu mo le isi 7 tausaga i le lalolagi i taimi faigata, nai lo le alu i le Lagi ma lo tatou Alii.
Alu ile LastCountdown.org!
fetaui
Afai o lo'o e mafaufau e fa'atu lau lava vaega to'aitiiti, fa'amolemole fa'afeso'ota'i mai matou ina ia mafai ona matou tu'uina atu ia te oe ni fautuaga taua. Afai e faailoa mai e le Atua ua ia filifilia oe e fai ma taʻitaʻi, o le a e mauaina foʻi se valaaulia i la tatou 144,000 Remnant Forum.
Fa'afeso'ota'i nei...

Tele Vai o Parakuei

LastCountdown.WhiteCloudFarm.org (Suʻesuʻega faavae o le fitu tausaga muamua talu mai Ianuari 2010)
WhiteCloudFarm Channel (o la matou lava ata vitio)

© 2010-2025 High Sabbath Adventist Society, LLC

faalauaiteleina Faiga Faavae

Faiga Faavae kuki

Tuutuuga ma Aiaiga

O lo'o fa'aogaina e lenei saite fa'aliliuga masini e o'o atu ai i le tele o tagata e mafai. Na'o le gagana Siamani, Igilisi, ma le Sipaniolo e fa'atulafonoina. Matou te le fiafia i tulafono fa'aletulafono – matou te alolofa i tagata. Auā na faia le tulafono mo le lelei o tagata.

iubenda Pa'aga Siliva Fa'amaonia