Le Fa'aaliga o le Fa'amasinoga
- Faasoa atu
- Faasoa atu i WhatsApp
- tweet
- Pine i Pinterest
- Faasoa atu i Reddit
- Faasoa atu i LinkedIn
- Lafo meli
- Faasoa auf VK
- Fa'asoa ile Buffer
- Fa'asoa ile Viber
- Fa'asoa ile FlipBoard
- Fa'asoa ile Laina
- Facebook Avefeau
- Meli ile GMail
- Fa'asoa ile MIX
- Faasoa atu i Tumblr
- Faasoa i luga o Telegram
- Fa'asoa ile StumbleUpon
- Fa'asoa ile taga
- Fa'asoa ile Odnoklassniki
- auiliiliga
- tusia e Yormary Dickinson
- Category: Ua sau le Faatoafaiava
| atu: e ui ina matou fautua mo le saʻolotoga o le lotofuatiaifo i mataupu o le mauaina o le tui faʻataʻitaʻi COVID-19, matou te LE faʻatagaina ni faʻalavelave faʻamalosi poʻo se faʻalavelave o soʻo se ituaiga. Matou te talanoaina lenei autu i le vitio ua faaulutalaina Le Faatonuga a le Atua mo Tagata Tetee i Aso Nei. Matou te fautua atu ia filemu, tausia se tulaga maualalo, ma usitaia tulafono lautele o le soifua maloloina o loo aoga i lou eria (e pei o le faia o se matapulepule, fufuluina o lima, ma tausia le mamao faatonuina) pe afai latou te le solia tulafono a le Atua, ae aloese mai tulaga e manaomia ai se tui. “O lenei, ia outou atamamai e pei o gata, ma ia mama e pei o lupe” (mai le Mataio 10:16). |
Le Kometa o Taimi ua lele vave i le tulua o po, ina ua ala mai taupou e toʻasefulu o le faataoto a Iesu i le iʻuga i le alaga o le vaeluapō o loo taʻu mai ai le toe afio mai o Iesu. E tusa ai ma mea o le a tutupu i le lalolagi, ua faailoa mai ai e tatau ona tupu se mea e iʻu ina uaʻi atu i ai, ma ua faamalosia ai i latou e iloa o le a afio mai Iesu. Mo mea uma na tutupu a o momoe pea i latou i a latou lamepa e emoemo, o le a manaomia ai se luluina matautia o le lalolagi. E tatau ona tulai Iesu ma faaali atu o Ia lava i Ona tagata.
… Ua faateleina pea lava pea le lafoaia e le lalolagi o tautinoga a le Atua. Ua lototetele tagata i le solitulafono. O le amioleaga o tagata o le lalolagi ua toetoe lava fa'atumuina le fua o a latou amioletonu. Ua toeitiiti lava oo atu lenei lalolagi i le nofoaga o le a faatagaina ai e le Atua le faaumatiaga e galue i ai lona finagalo. O le suia o tulafono a tagata mo le tulafono a le Atua, o le faaeaina, e na o le pule faaletagata, o le Aso Sa e sui ai le Sapati o le Tusi Paia. [faitau: “o le DNA na faia e le tagata (e ala i le tui) e suitulaga i le uluai tusi a Lē na Foafoaina Mea”], o le vaega mulimuli lea i le tala faatino. A oo ina avea lenei suiga i le lalolagi aoao, o le a faaali mai e le Atua Ia lava. O le a tulai o Ia i Lona mamalu e luluina tele le lalolagi. O le a afio mai o Ia mai Lona nofoaga e faasala i e nonofo i le lalolagi ona o a latou amioletonu, ma o le a faaalia e le lalolagi lona toto ma o le a le toe ufitia foi ona tagata ua fasiotia. {7T141.1}
O le gaioiga mulimuli o lenei tala faatino e uiga i tui, ma o le tulafono olaola na foafoaina ai e le Atua le DNA o Lana foafoaga ma, o loo suia i le lalolagi atoa i le DNA o le tagata i se taumafaiga taugofie, faaletagata e faamalolo ai le lalolagi. Na'o i latou e filifilia le Kene o le Ola i le toto o Keriso e ola ai. E silia ma le afa o le lalolagi ua oti e ala i le tui oti.
E le gata ina tatou vaaia le suitulaga ua avea ma tulaga aoao, ae ua tatou vaaia foi i Lana faaaliga o Ia lava i le gasologa o taimi, o loo tulai mai o Ia—tu i luga—ma o lea, e tatau ona faamoemoeina se luluina matautia.
Ma i lena taimi o Mikaele tu i luga, le alii sili lea e tu mo le fanau a lou nuu; e i ai fo‘i ona po o le puapuagā, e leai sona tusa talu ona i ai o se nu‘u e o‘o lava i lea lava aso; e lavea‘iina lou nu‘u, o i latou uma o ē iloa ‘ua tusia i le tusi. (Daniel 12: 1)
Aua nei faatagaina lou igoa e soloiesea mai lena tusi e ala i le mauaina o le genetic code na faia e le tagata. Ua faailoa mai e le Tusi Paia o lenei mea e le gata i le oti e faavavau, ae faapea foi le oti faaletino, e pei ona e vaai i ai. “E lē toe ufitia foʻi e le lalolagi ona tagata ua fasia.”
A o leʻi faamatalaina le malumalu faalelagi ma ona siʻosiʻomaga i auiliiliga faalelalolagi—ua faauigaina i totonu Le Mea lilo o le Aai Paia—Na faailoa mai e le perofeta o Esekielu vaaiga faavaloaga o le faamasinotonu mai le taua a Koku mai Makoku. I le uati malosi faalelagi,[1] ua matauina o le taimi lenei o Lana faaaliga i le faamasinoga tonu e faasalaina ai e amioleaga ma tauia ai e amiotonu. Ma i le vaeluaga o le po ua na o sina taimi puupuu, e tatau ona Ia tulai vave. O vaaiga na na vaai i ai Esekielu e tatau ona vave oo mai.
Ua ioe le uati a le Tamā i le Mazarota, auā o le Faatoafaiava (le La o le amiotonu) ua ia faagaoioia le fua o le faamasinoga tonu i Libra,[2] lea o le a tumau ai seia oo i le aso 22 o Novema, 2021, o se aso ua uma ona matauina mo le pule o le tui a Biden mo tagata faigaluega Feterale, ma le aso faamanatu o le upega tafaʻilagi a le White Cloud Farm, lea e mafai ona malamalama ai i le faaaliga a le Atua, e aofia ai le mea moni e uiga i tui. O loo i ai se eseesega e faia nei i le va o le amiotonu ma le amioleaga.
Aua faauta, e oo mai le aso e mu ai pei o se umu; o ē fa‘amaualuga uma fo‘i, ioe, ma ē amio leaga uma, e fai i latou ma tagutugutu o saito; aliʻi o ‘au, e lē toe tu‘ua ai ‘iā te i latou se a‘a po o se lālā. A o outou o e matatau i lo'u igoa e oso mai ai le la o le amiotonu ma le faamalologa i ona apaau; ‘ona ‘outou ō atu ai lea, ma tutupu a‘e e pei o tama‘i povi o le fale povi. Ma o le a outou solia i lalo e amioleaga; ona o le a avea i latou ma lefulefu i lalo o o outou alofivae i le aso ou te faia ai lenei mea, ua fetalai mai ai Ieova aliʻi o au. ( Malaki 4:1-3 ).
Ua aumaia e le Atua le malamalama i le faataunuuina o valoaga o Lana afioga i le taimi atofaina[3] pe a mafai ona malamalama i ai Ona tagata[4] ma e mafai ona avea o se faamalosiau. E iai faamalologa i Ona apaau e faamalosia ai Lana fanau e tutu mausali ai e tetee atu i uunaiga e faaleagaina ai Lona malumalu.[5]
21st Century Koku
O le valoaga a Esekielu e faatatau i le iʻuga o Koku ma lana ʻautau o loo iai ni faailoga e faamaonia ai lona faataunuuga i le taimi nei, e ui o loo faia foʻi se vaega o tagata taaalo e tasi pe a mavae le meleniuma.[6] Peitaʻi a o leʻi iloiloina auʻiliʻiliga o le valoaga, e tāua ona iloa po o ai ua faaalia e le Atua o loo faataunuuina le matafaioi a le tagata taʻalo autū: Koku o Makoku. I le tusiga Le Tausaga o le Aquarius, na matou lipotia ai foʻi le manatu o isi: o Pope Falanisisi, le uluaʻi Jesuit na avea ma pope, ua taʻuleagaina e le Tusi Paia o ia o le perenise sili mai Makoku e ala i lona lava igoa.[7] (GeOrGe MArio BerKokulio).[8] Matou te fautuaina oe e faitau le faasologa o tala Francis Romanus ina ia maua se malamalamaga loloto e uiga i le faasinomaga o Pope Falanisisi e tusa ai ma valoaga o le Tusi Paia.[9]
O le amataga o le valoaga o loo taʻua ai Koku o le perenise i atunuu e tolu.
Ua iai foʻi le afioga a Ieova iā te aʻu, ua faapea mai: ʻLe atalii e o le tagata, ia faasaga atu ou mata iā Koku [Pope Falanisisi], o le nuu o Makoku, le perenise o Roso, ma Meseko, ma Tupalu, ma vavalo e uiga ia te ia, (Esekielu 38:1-2 YLT)
E mafai ona tatou fesili, o a atunuu e tolu—i se tala faaperofeta—o Pope Francis o se perenise?[10] Ua taliina e le Faaaliga 16 lena fesili a o faamaopoopoina atunuu e tolu i vaega e tolu o loo faamatalaina iina.
Na ‘ou iloa fo‘i agaga leaga e to‘atolu e pei o rane, ‘ua ō mai i le gutu o le ALI‘I tarako, ma mai le fofoga o le manu fe'ai, ma mai le fofoga o le perofeta pepelo. ( Faaaliga 16:13 )
O Pope Falanisisi o le alii sili lea o le aufaatasiga e tolu e aofia ai le tarako, le manu feai, ma le perofeta pepelo, faapea foi ma le tasi o vaega e tolu lava ia: o le tarako, o Satani i le tino. I le taimi nei, o le manu feʻai ua fai ma sui o Malo Aufaatasi, o ē ua talia o ia e fai ma o latou taʻitaʻi sili talu mai le valaʻaulia faʻailoga mo ia e lauga atu ia i latou i le Fono Tele a Malo Aufaatasi ia Setema 25, 2015, ma latou faia lana poloaiga faatasi ma le perofeta pepelo o se faailoga mo le paʻu poʻo le liliuese Porotesano, aemaise lava i le Iunaite Setete. I le taimi nei, ua liliu atu le Alii faasaga ia Koku ma le aufaatasiga tolu o loo faamalosia tagata uma o le lalolagi e maua le tui COVID-19.[11]
E faaaoga e le Atua faatusa i le isi vaega o le valoaga e taitaiina ai o tatou mafaufau e tepa a’e i Lana uati i le Mazarota lea e faailoa mai ai se taimi taua i le taua:
Ma ou te toe faafoi atu oe, ma tuu matau i ou auvae… ( Esekielu 38:4 )
O le faamatalaga e uiga i matau e tuu i auvae e maua mai i le tusi o Iopu, lea o loo faamatalaina ai le Leviatana, o lē e lē o se tasi na o le gata tuai, o loo faamatalaina o le sauʻai iloga.
E mafai ona e toso mai Levitana ma se matau? po o lona laulaufaiva i le maea ua e tuu i lalo? ( Iopu 41:1 )
O le taua faasaga ia Koku o Makoku o se finauga lea i le va o Keriso ma Ona tagata ma le tiapolo ma ana autau. O le au fai ata tifaga o lenei tala faatino e aliali mai i luga o le tulaga faalelagi i foliga o Aries (le mamoe poʻa, e fai ma sui o le Alii ma Ana iʻa na maua.[12]) ma Cetus (le sau'ai po o le Leviatana).
O se taimi patino ua faailoa mai e le valoaga pe a o le matau, e fetaui ma le masina,[13] ua tuu i auvae o Setus. O le mea moni, e pasi atu le masina iā Cetus ma Aries i masina taʻitasi ae a o faaauau pea ona tatou faamatalaina le valoaga o le a lē pine ae e iloa tonu le auala ma le taimi e faia ai le taua a Koku o Makoku i se masina patino e tasi. O le fesili, o le a le taimi o loo faasino mai e le Alii o tatou mafaufau i ai? E tatau ona tatou mataala ina ia malamalama i le mea o loo faasino i ai le Atua e faatatau i mea e tutupu i le lalolagi.[14]
... ma ou te aumaia oe i fafo, ma au ʻautau uma, o solofanua ma ē e tiʻetiʻe i solofanua, o i latou uma ua oofu i ofutau eseese, o se faapotopotoga e toʻatele lava ma talipupuni ma talipupuni, o i latou uma e uu i pelu: ( Esekielu 38:4 ).
Ua sauni Koku ma lana ʻautau mo le taua e tusa ai ma le fuaiupu. Afai tatou te iloiloina gaoioiga a Koku (Pope Falanisisi) ma lana ʻautau e faavae i tala fou, ua tatou iloa ai o fonotaga a le G20 ma le COP26 a le tele o taʻitaʻi sili ona taʻutaʻua o le lalolagi ma sui o atunuu uma, o le faataunuuga lea o lo latou “aumaia” mo le taua.[15] Ua latou faapotopoto mo le taua. Latou te o atu uma lava e aufaatasi e faamalosia tulafono a tagata nai lo le tulafono a le Atua i le lalolagi.[16]
Auā o agaga i latou o temoni, o lo‘o faia vāvega alu atu i tupu o le lalolagi ma le lalolagi uma, ina ia faapotopotoina i latou i le taua i le aso tele o le Atua e ona le malosi uma lava. ( Faaaliga 16:14 )
O le iʻuga o le taua faasaga iā Koku e amata ina ua faapotopoto atunuu e fai fuafuaga mo lo latou faʻatatauga e faatino i le lalolagi atoa. O le taimi lava na ulu atu ai le la i le Libra, na amata ai le fonotaga COP26 (Novema 1-12, 2021) lea na faia ai fuafuaga o le a aafia ai le kelope.
Le Vaega a le Atua i le Taua
Ae o le a faia e le Alii se mea o loo faailoa mai i le amataga o le fuaiupu 4:
‘Ou te fa‘afoisia fo‘i oe i tua, ma tu‘u fa‘amau i ou ‘auvae, ‘ona ‘ou ‘aumaia ai lea o oe, ma au ‘au uma, o solofanua ma ‘au ti‘eti‘e solofanua, o i latou uma lava ‘ua ‘o‘ofu i ‘ofutau ‘ese‘ese, o le motu o tagata e to‘atele. talipupuni ma talita, e taulimaina uma pelu. ( Esekielu 38:4 .)
O le a faapogaia e Ieova le ʻautau a Koku ia “sosola”[17] ma a latou talitā uma, o talitā ma pelu. O loo i ai i le Alii se talita tele e puipuia ai se tasi mai le so'a-gata, le manu fe'ai, ma le perofeta pepelo. O le tulafono a le Atua o Lana talipupuni puipuia lea. O talipupuni a le fili ua fai ma sui o tulafono a tagata, ua faatoilaloina e le tulafono o le saolotoga o le lotofuatiaifo.[18] ma le saolotoga e filifili ai e uiga i le tulafono a le Atua. E i ai talipupuni ma talita a le vaegaau-o talita laiti ma tetele-e fai ma sui o le itumalo/setete tulaga ma le atunuu atoa/federal o tui puipui. E iai fo'i a latou pelu o se fa'ailoga talafeagai mo le tui o lo'o fa'aaogaina mo tui.
Sauniuni; ia saunia oe [Koku] ‘ua fa‘apotopoto fo‘i ‘iā te oe le motu o tagata uma, ma ia e pule ia i latou. ( Esekielu 38:7 NIV )
O Koku (Pope Falanisisi) o le fa'asalalauga autu ma le ta'ita'i o le taua o tui puipui, i le lalolagi atoa. O ia o le taʻitaʻi faʻapolokiki e sili ona taʻutaʻua o loʻo o atu i ai "tupu" o le lalolagi mo se fautuaga,[19] tuufaatasia iloga taʻitaʻi lotu mo ona faamoemoega mo lenei taimi.
A mavae aso e tele e asiasia oe [tofi e savali i luma]: i tausaga e gata ai [i le faaiuga o taimi] e te sau i le nuu ua toe faafo'isia mai le pelu, ma ua ‘ua fa‘apotopotoina mai tagata e to‘atele, e faasaga i mauga o Isaraela, ua faatafunaina e le aunoa: a ua aumaia ai nuu, ma latou te nonofo ma le saogalemu i latou uma. ( Esekielu 38:8 .)
O lenei “faapotopotoina” e faasino i le iʻuga o le faamasinoga o ē ola (Me 19, 2021, e pei ona faamatalaina i le Ua mavae atu le Auē Lona Lua), ina ua faalogo tagata o le Atua i le valaau a Iesu o loo tuuina mai i le Faaaliga 18:
Ia outou o ese mai iā te ia, loʻu nuu e, ina ia le tofusia outou i ana agasala, ma ina ia le maua e outou i ona mala. Auā ‘ua o‘o i le lagi ana agasala, ‘ua manatua fo‘i e le Atua ana amioletonu. ( Faaaliga 18:4-5 )
Ua tau le taua a Koku ma lana autau ina ua uma ona faataunuuina lenei faapotopotoina o le nuu o le Atua, o e na tutu i le faamasinoga. O le laueleele o loo faamatalaina e faasaga i ai o ia ua fai mai o le a “toe faafoi mai” pe sao mai le pelu—o le tui—ona o i latou o loo nonofo ai ua uma ona fai la latou faaiuga i le mata’u i le Atua e aua nei lolo atu i le faamalosi, po o le a lava le tau. O le teena o le tui mo le viiga o le Atua, ua latou nonofo saogalemu ai. O lona uiga e faia e le tagata fai tui lē e nonofo saogalemu ae o loo lamatia.
Ua tumu le ipu o le toasa o le Atua ma o le taimi lenei o le Atua manatua o amioletonu a Papelonia e pei ona taʻua i le tusi lona fitu o mala.[20] O lea la, o i latou ua “faapotopotoina mai i nuu e tele” o le a lē oo i mala na paʻuʻū i le taua a Koku i Makoku.
E te alu ae ma sau e pei o se afā, e avea oe e pei o se ao e ufitia ai le laueleele, o oe, ma au 'au uma, ma le tele o tagata fa'atasi ma oe. ( Esekielu 38:9 .)
O le afā o loʻo ufitia ai le eleele e pei o se ao o se faʻamatalaga i le sauaina o le taumafaiga o tui faʻavaomalo.[21] O malo o le lalolagi ua aufaatasi ma Koku e tulei i luma le lisi o tui, ma o le tulafono o tui ua aafia ai le toatele o tagata, ua atili ai ona faigata ma sili atu ona taua mo i latou ua faia la latou faaiuga e lafoai le tui COVID.
Ua faapea ona fetalai mai o le Alii Atua; E oo mai foi i lea lava taimi e oo mai ai mea i lou mafaufau, e te manatu ai foi i se manatu leaga. E te fai mai foi, Ou te alu ae i le nuu o nuu e le o puipui; ‘Ou te alu atu fo‘i ‘iā te i latou o lo‘o mālōlō, o ē nonofo ma le filemū, o lo‘o nonofo i latou uma e leai ni puipui, e leai fo‘i ni fa‘amaufa‘ailoga po o ni faitoto‘a. (Esekielu 38: 10-11)
O le faanaunauga o Koku i le taimi o le taua, ia manumalo iā i latou o ē “nofo saogalemu”—o Kerisiano ua filifili e lē faia ni tui. Peitaʻi, e pei ona taʻua i le fuaiupu, e latou te nonofo i nofoaga e leai ni pā, ni faalava, po o ni faitotoʻa. O vaega ia o le Aai Paia a le Atua, o mea uma ia e fai ma sui o le puipuiga, aua o le tulafono a le Atua o lo tatou puipuiga lea. O lona uiga, o na tagata, a o latou nonofo saogalemu, e lē o puipuia lelei, e lē o manatu mamafa i le Tulafono a le Atua e tatau ona iā i latou;[22] lea e mafai ai e Satani ona osofaʻia i latou e pei o se mailei faigofie.
O se tasi o auala e osofaʻia ai e Koku o le itu tau tupe. O loo taʻua i fuaiupu mulimuli ane o le valoaga e faatatau i tagata faatauʻoa, o oloa, o lafumanu, o auro ma ario, e ave i le vete.[23] A o faagasolo le taua, o le faanaunauga o Koku (ma lana ʻautau) ia taaʻina le tamaoaiga i se auala e aveesea ai le “siliva ma le auro”. O malo (lana autau) o loo saili e faataunuu lena faamoemoe e ala i lafoga e lei tupu muamua.[24] O Koku (Pope Falanisisi) e leo tele i le auala e tatau ona faʻatulagaina ai le tamaoaiga o le lalolagi.[25]
I le taimi o fonotaga a le G20 ia Oketopa 30 ma le 31, lea e tusa ai ma le kalena a le Atua na aofia ai le Kerisimasi moni o le aso fanau Eperu o Keriso, le malo o le lalolagi na lagolagoina le 15% lafoga o le lalolagi na tuuina mai e Joe Biden, e pei lava ona faia i le uluai afio mai o Iesu.[26] O le faʻafitauli o le corona e foliga mai na mafua ai faʻafitauli i le tamaoaiga o le lalolagi, ma o lea ua faia fuafuaga e "toe faʻaleleia" faʻafitauli ma faoa tagata tagatanuu o malo i le taimi e tasi.
‘E te alu a‘e fo‘i e tau ma lo‘u nu‘u o Isaraelu, e pei o se ao e ufitia ai le nu‘u; e tupu i aso e gata ai, ma ‘Ou te ‘aumaia oe e tau ma lo‘u nu‘u, ‘ina ‘ia iloa a‘u e nu‘u ‘ese, pe a faapaiaina aʻu iā te oe, Koku e, i o latou luma. ( Esekielu 38:16 .)
Ua valoia o le a aumaia Koku i le taua e oo lava i le laueleele ua taʻua e le Atua o Lona laueleele. E ui lava o lenei, e pei o le "laueleele mamalu" o le Tanielu 11:45, e masani ona malamalama o le Iunaite Setete o Amerika,[27] o lena avanoa ua leiloa ona o le liliuese atoa o le atunuu. I le tusiga ua faaulutalaina Suiga o le Nofoaga, ua faamatalaina ai faapea mo le faamasinoga mulimuli o ē o loo soifua, na siitia ai e le Atua le faamasinoga e lē o le Iunaite Setete o Amerika i Mātū, ae i le atunuu o Paraguay i Amerika i Saute, lea e Lona malumalu faaletino tu ma le mea Lona siufofoga e afua mai.
Ua ulufale atu foʻi Koku i Parakuei, lea na faia tui puipui o lona faitau aofaʻi talu mai Fepuari o le 2021. E leʻi faamalosia le faia o le tui, ae, e pei ona taʻua i le valoaga, ua oo lava ina ō aʻe Koku ma lana ʻautau faasaga i le laueleele o le Atua. I le taimi nei, i le taimi lenei o le taua a Koku na faʻaalia e le Atua, o se vaega o le faitau aofaʻi o Paraguay o loʻo amataina le faʻalauiloaina o tui puipui e ala i le tulafono,[28] e aofia ai faiga fa'apartheid e fa'aitu'u ai i le va o tui ma le le'i faia.[29]
Ae peitai, o le folafolaga, o le a faaali mai e le Alii o Ia lava i luma o tagata faapaupau, a o faia nei osofaiga. O le a Ia faia se galuega o le a aumaia ai se faailoaga o Lona mana. O le a faapaiaina o ia, ie faamamaluina, e oo lava i galuega a Pope Francis, le gata tuai lea na faaseseina Eva mai le amataga.
Ua faapea ona fetalai mai o le Alii le Atua; O oe ea o lē na ou tautala atu ai i aso anamua e a‘u ‘au‘auna o perofeta o Isaraelu, o ē na vavalo i ia ona po i tausaga e tele ‘ou te ta‘ita‘iina oe e tau ma i latou? ( Esekielu 38:17 ).
E le faapea o le a i ai le salamo, ae o le Atua ua tauamiotonuina, ma ua faamaonia Lona suafa! I le pei o Farao, ua aumaia e le Atua se fili mataʻutia faasaga i Ona tagata ina ia faaalia Lona mamalu i se fua tele.[30]

Ma o le a oo mai i le taimi lava e tasi e alu atu Koku faasaga i le laueleele o Isaraelu, fetalai mai le Alii le Atua, ina ia alu aʻe loʻu ita tele i oʻu mata. Auā o lo‘u fuā ma le afi o lo‘u ita ‘ua ‘ou tautala atu ai; e moni lava i lena aso o le a i ai se lulu tele i le laueleele o Isaraelu; ( Esekielu 38:18-19 ).
A pa’i atu Koku i le apu o fofoga o le Atua—O Ona tagata o e nonofo i le faatuatua i le nuu na liligiina ifo ai Lona Agaga Paia—o le a oo mai le toasa o le Atua i Ona fofoga e pei o le kometa o Taimi ua latalata i le vaeluapo. O le a Ia manatua Papelonia pe a sau Koku e tui tagata uma ma gaoi o latou tamaoaiga.
O i‘a fo‘i o le sami, ma manu felelei, ma manu vaefā o le vao, ma mea fetolofi uma e fetolofi i le ‘ele‘ele, ma tagata uma o i le fogā‘ele‘ele; e tetete i o'u luma, ma e soloia i lalo mauga, ma o le a pauu i luga mea tifato, ma o le a solo i lalo pa uma i le eleele. ( Esekielu 38:20 )
Ua valoia o le a “tulaʻi mai le Atua e lūlūina le lalolagi”.[31] O le ata o le pa'u o mauga e faamanatu mai ai le faamaufaailoga lona ono pe a mananao tagata e lalafi mai fofoga o Ia o loo afio i le nofoalii.[32] I lena taimi, i o latou mata lē faatuatua, ua vaai atu ai le lalolagi o afio mai Iesu.
‘Ou te vala‘au atu fo‘i i le pelu e tau ma ia i o‘u mauga uma, o lo‘o fetalai mai ai le Ali‘i le Atua. e ta‘itasi le pelu a le tagata i lona uso. (Esekielu 38: 21)
O taua a le au uso, po o taua faalemalo, ua lata ina malepe. Ona o tulafono o tui ma tapulaʻa o le coronavirus, o tagata i le lalolagi atoa o loʻo tutu i luga ma faʻatonuina o latou saʻolotoga ia faʻaaloalogia, ma i le taimi lava e tasi, o le faitau aofaʻi o tui o loʻo tulaʻi mai e faasaga i tagata e le o tuiina, e oʻo lava i le valaʻau i latou. tagata solitulafono, mo le “solitulafono” o le faatumauina o le faamaoni faaletino i le Atua.
Ma o le a ou finau faasaga ia te ia i le faamai ma le toto; ma ‘Ou te fa‘atotō ifo fo‘i ‘iā te ia, ma ana ‘au, ma luga o le nu‘u e to‘atele o ē ‘ua ‘iā te ia, le timu tetele, ma le timu tetele. uatoʻa, afi, ma le teio. (Esekielu 38: 22)
O i latou e leʻi o ese mai Papelonia ae na latou filifili e auai i le autau a Koku e ala i le faia o le tui COVID-19 e maua le faʻamaʻi poʻo le "mala". E mafai ona ausia moni lenei mea mai le faaleagaina ua faia i le faiga puipuia e ala i le tui, lea e sili atu ai ona faigofie le tino i isi faʻamaʻi i le leai o ni tui faʻamalosi-e mafua mai i le vevesi e tulaʻi mai i le lalolagi atoa. O le afā mata'utia ma timuga tetele ma uato'a tetele, o lo'o fa'amamafaina fo'i i le tusi lona fitu o mala,[33] e le misia.
E fa‘apea ‘ona ‘ou fa‘ateleina o a‘u, ma fa‘apa‘iaina a‘u; ma o le a lauiloa aʼu i mata o atunuu e tele, ma o le a latou iloa ai o Aʼu o le Alii. ( Esekielu 38:23 ).
O le taua tele a Koku o le a iʻu ai i le amanaʻiaina o Ieova e nuu. O le a latou faailoa mai o le a toe afio mai o Ia. I le totonugalemu o faʻalavelave uma o tui puipui i le lalolagi atoa, o loʻo tau le faamasinoga tonu. Ua tatou vaai i le faatatauga o faamatalaga o le taua a Koku i Makoku i o tatou taimi, o lea e tatau ai i le Alii ona faaali vave mai o Ia lava e aumaia le faamasinoga tonu mo Lana fanau! Ma Na te le tuua i tatou e aunoa ma se faamautinoaga ma le malamalama e uiga i le taimi ma po o le a la tatou matafaioi.
Tulai mai, le Alii e!
O loo faaauau pea le valoaga a Koku i le mataupu e 39 o le tusi o Esekielu, ma o i inā tatou te maua ai faamatalaga autū e faatatau i le faasologa o taimi auʻiliʻili a le Alii. O lenei valoaga o loo faamatalaina ai le matafaioi malosi a lo tatou Alii i le taua, le galuega ua Ia tuuina atu i Lana fanau e faataunuuina, ma le taimi o lo latou laveaiga.
I le faaauauina o Ana upu faasaga ia Koku, ua fetalai mai ai le Alii:
‘Ou te taia fo‘i lau ‘aufana a‘i lou lima tauagavale, ma ‘ou fa‘aumatia au aū nai lou lima taumatau. (Esekielu 39: 3)
O le faatusa e taitai atu ai i tatou e toe tepa a’e i se tagata faatino faapitoa faalelagi i luga o le tulaga o le Mazarota—o se tasi o loo fai ma sui o le perofeta pepelo (Fallen Protestantism). O le Sagittarius, o loʻo uuina le aufana i lona lima agavale, ma faʻataʻitaʻi se aū i lona lima taumatau. O le a se mea e mafai ona faatusa i ai le aufana ma le aū? O le aufana o le auupega lea, a o le aū o le fana. I le taua o Koku o Makoku, e mafai ona tatou iloa ai o le aufana e fai ma sui o le tui puipui, po o tulafono e maua ai le malosi i tui, e pei lava o se aufana e oso ai se aū. Ae o loo silafia e le Alii le faigata o Lana fanau o e mananao e tumau faamaoni ia te Ia, o lea ua Ia folafola mai ai o le a Ia taia le aufana mai le lima ma faia ai ia ufanafana e pauu ma le malosi.
A tilotilo i le tapoleni faalelagi i le taimi e mafai ai ona oo atu i le vaeluaga o le po (Ianuari 1, 2022), e matauina e se tasi i le aso 6 o Novema, aʻo faʻagaoioia e le la le fua o le faʻamasinoga, i le vaaiga lava lea e tasi, o Venus o loʻo faʻaalia ai le faʻailoga e taia saʻo i luga o le aufana o Sagittarius. Venus—le fetu pupula o le taeao ua fai ma sui o Iesu[34]—o le tagata fai mea faalelagi ua filifilia e le Atua e faailoa mai ai Lana galuega e taofia ai fuafuaga a le fili.

I lena aso (Novema 6) i le US, o le tulafono tui a Biden poloka e se faamasinoga feterale. Na taia lana aufana mai lona lima agavale! E mafai ona tatou faʻamoemoe o le a paʻu'ū aū i le taimi na faʻaalia pe a oʻo atu Venus i le isi lima? Ioe! Faatasi ai ma le saʻo paia, i le taimi tonu na taunuu ai Venus i le lima taumatau o loʻo uuina le aū i le aso 12 o Novema, ae se isi faaiuga faasaga i le tulafono o tui tui a Biden na faʻamalosia e le US feterale apili faamasinoga e taofia ai o ia mai le fanaina o aū tui i se faiga faʻatulafonoina.

E le gata i lea, i le taimi na tusia ai lenei tusiga, ina ua toetoe lava a oʻo atu Venus i le lima taumatau o Sagittarius e faʻatatau i le aū, i le aso 11 o Novema, o le isi taumafaiga e tuʻuina atu tapulaʻa faʻamalosi i le faitau aofaʻi o tagata e le o tuiina i Paraguay na faʻauʻuina e le pisinisi pisinisi.[35] O auupega o loo faasagatau atu i tagata faamaoni o le Atua ua tuliesea mai lima o ē amioleaga!
E te pa‘ū i luga o mauga o Isaraelu, o oe, ma au ‘au uma, ma le nu‘u ‘ua ‘iā te oe; ‘Ou te foa‘i atu fo‘i oe i manu felelei o manu fe‘ai ‘ese‘ese; ma manu o le vao e ʻaina (Esekielu 39:4).
O se faasinomaga manino lea i le Faaaliga 19, lea o loo faapea mai ai:
Na ‘ou iloa fo‘i le agelu o tu mai i le la; ‘ona ‘alaga lea o ia ma le leo tele, ‘ua fai atu fo‘i i manu felelei uma e felelei i totonu o le lagi, O mai ma faapotopoto faatasi outou lava i le talisuaga a le Atua silisili; ‘Ia ‘outou ‘a‘ai i tino o tupu, ma tino o ali‘i, ma tino o tagata malolosi, ma tino o solofanua, ma tino o ē ti‘eti‘e ai, ma tino o tagata uma, o ē sa‘oloto ma ē pologa, o ē iti ‘atoa ma ē matutua. (Faaaliga 19: 17-18)
A o tepa aʻe pea i luga, ua tatou iloa atu ai i luga o le Mazarota o Novema 29, o loo tū ai Mercury—le avefeʻau po o le agelu—o loo tutū faatasi ma le lā. O lenei fa'atasiga o lo'o i le ulu o le fa'aputuga fetu o Scorpius, o lona uiga o le manu fe'ai lea e tietie ai Ophiuchus (Pope Falanisisi, le ula gata).. O lenei itulagi o le tapoleni faalelagi o le vaega tonu lea o loo faaata mai ai Koku ma ana ʻautau, ma o manufelelei o loo felelei i le ogatotonu o le lagi o loo faaataina e Akula, lea e faaloaloa moni atu ona apaʻau i luga o le ekueta aniva i le “lotolotoifale” o le lagi.

Ua tatou i ai i le taimi o le faamasinoga o Koku ma lana ʻautau, ma ua faaalia e le Atua lenei mea i Lana uati faalelagi o le Maszarota lea o loo faaalia ai le au taaalo. O lana afioga paia, lea na fofogaina i le faitau afe o tausaga ua mavae, e faasino atu i le taimi lenei o le a iloa ai e Koku ua oo i le tapulaa o lona malosi.
Ma le manu na ave, ma faatasi ma ia le perofeta pepelo o lē na faia vavega i ona luma, na ia fa‘asesēina ai ē ‘ua maua le fa‘ailoga a le manu fe‘ai, ma ē ifo i lona fa‘atagata. O i latou uma ia na lafoina ola i le lepa afi mumū i le teiō. (Faaaliga 19: 20)
Ua faailogaina e le agelu i le la le amataga o le taimi na lafoina ai le manu feʻai (na fai ma sui o Scorpius) ma le perofeta pepelo (na fai ma sui o Sagittarius) i le lepa afi. O le la lava ia o le faailoga o le afi; pe mafai ea e lona ulufale atu ia Scorpius ia Novema 23, 2021, ma lona alu ese mai Sagittarius ia Ianuari 20, 2022, e taʻu mai ai le taimi o le a amata ai ona mafatia nei vaega e lua i le tauimasui e tatau ia i latou?
‘Ou te fa‘aalia fo‘i lo‘u igoa pa‘ia i totonu o lo‘u nu‘u o Isaraelu; ‘ou te lē toe tu‘uina atu fo‘i ‘ona latou fa‘aleagaina lo‘u igoa pa‘ia; ma o le a iloa e atunuu o Aʼu o le Alii, o le Paia e Toatasi o Isaraelu. Faauta, ua oo mai, ma ua faia, ua fetalai mai ai le Alii le Atua; o le aso lenei ua ou fai atu ai. (Esekielu 39: 7-8)
O le “aso o Ieova”[36] ua fetalai mai ai le Atua i valoaga uma talu mai anamuā ua faaalia mai ma le malamalama o le faataunuuina o le taua a Koku. E sili atu i le ʻafa o le faitau aofaʻi o le lalolagi ua tuuina atu lo latou faamaoni iā Koku e ala i le faitauina o i latou lava i totonu o le numera o tui i le lalolagi atoa, ae o le a faaali mai e le Alii o Ia lava ma faailoa atu Lona suafa paia e ala i le molimau faamaoni a i latou o ē tutumau i la latou filifiliga e faatumauina se lotofuatiaifo mamā ma le lē ponā i le Atua.
E ō atu fo‘i o ē nonofo i ‘a‘ai o Isaraelu, ma latou fa‘amūina le afi ma susunu ai ‘au‘upega, o talitā, ma talipupuni, o ‘aufana, ma aū, ma to‘oto‘o, ma tao, ma latou susunu ai i le afi. tausaga e fitu: (Esekielu 39: 9)
O auupega uma o le taua a Koku ua susunuina i le taimi o tausaga vaivai e fitu. O lea la o auupega o lenei valoaga ua faauigaina o ni faatusa e faatatau i le taumafaiga o tui, o lea afai e susunuina, o lona uiga ua le aoga ma leai se aoga. Ua oo i le tulaga tonu pe a uma ona fai tui puipui, ma o i latou e tutu mausali i le latou faaiuga e le faia se tui o le a tumau pea. E leai se isi e toe sui. E ui o loo tumau pea ona iloa faamatalaga tonu, ae e mafai ona tatou iloa le auala o le a tupu ai le taua i le va o ē e leʻi faia ni tui na taʻitaʻia e Iesu ma ē na faia o latou tui puipui na taʻitaʻia e Koku, ma i le vevesi, o tui na gaosia faʻateleina atonu o le a le toe oʻo atu i o latou taunuuga. O le a iloa mulimuli ane le taufaa'ole'ole, ma o taua a le va o tagata ma le faaletonu o le tamaoaiga o le pa'u o tupe a le lalolagi o le a le mafai ai ona tufatufaina atu. E toatele o le a feoti.
E faailoa mai e le Atua le taimi e tupu ai lenei mea.
O lea aso fo‘i ‘ou te tu‘uina atu ai ‘iā Koku se tu‘ugamau i Isaraelu, o le vanu o tagata feoa‘i i le itu i sasa‘e o le sami, e punitia ai isu o ē feoa‘i; latou te tanumia fo‘i i lea mea Koku ma lona vao tagata uma; e ta‘ua fo‘i e i latou o le vanu o Hamoka. Ma fitu masina e tatau le aiga o Isaraelu ‘ia e tanu ‘iā te i latou, ‘ina ‘ia latou fa‘amamāina le lau‘ele‘ele. (Esekielu 39: 11-12)
Ua valoia e le Tusi Paia le faaumatiaga tele o Koku ma lana ʻautau. I le taimi muamua, ua uma ona faailoa mai e le valoaga e le o nofo saogalemu le tagata fai tui. O le nuu o le Atua—le aiga o Isaraelu—o loo faapea mai latou te tanumia Koku ma lana motu o tagata i masina e fitu. E masani lava, o ē ola e tanu ē ua oti. A o faagasolo nei masina, e ono iai le tele o faʻamaʻi pipisi i le va o Koku ma ona tagata, o latou tino puipuia na faʻaleagaina e le tui, ma tuʻu ai i latou i se lamatiaga sili atu i faʻamaʻi. E le gata i lea, o le vevesi lautele ma le faʻalavelaveina o sapalai faʻamalosi fana e ono tuua ai le toʻatele oi latou e feoti e aunoa ma se fana.
E ese mai ai, o i latou e leʻi faia ni tui o le a tumau ona puipuia ona e leʻi faʻafefeteina a latou puipuiga faʻalenatura ma le tui - e puipuia i latou e le Atua, o le na faʻatagaina i latou i puipuiga faʻalenatura o latou tino. O lea ua faatusaina ai i latou o ē na sao mai o loo tanumia isi. O le faʻamaʻi o le tagata fai tui, e ui lava i faʻasalalauga faʻafeagai.[37]
E sili atu i le ʻafa o le faitau aofaʻi o le lalolagi ua uma ona fai tui, o lea o loo faamatala saʻo mai ai e le fuaiupu le aofaʻi o le a tanumia o se motu o tagata.
O le taʻua o masina e fitu i lenei valoaga, ua faaalia ai le taimi na faasagatau atu ai le taua faasaga iā Koku iā te ia a o taulau manuia tagata o le Atua. Afai tatou te fia iloa tonu po o afea e amata ai masina e fitu, e tatau ona tatou iloa po o afea e muta ai, ma le ituaiga masina o loo faasino i ai. E tele atu faʻamatalaga i mea e tupu pe a mavae le fitu masina o le tanuina i totonu o le valoaga.
“E filifilia foʻi e i latou o tagata e ui ane i le laueleele, e tanu i ē ui ane, o ē ua totoe i le fogāeleele, ina ia faamamāina ai. [Ona…] I le fa'ai'uga o masina e fitu o le a latou faia ai se su'esu'ega. A ‘ua ui ane i latou o ē ui ane i le nu‘u ma iloa atu e se tasi se ivi o le tagata, ‘ona ia fa‘atūina lea o se fa‘ailoga i ona tafatafa se‘ia tanumia e le fanuatanu i le vanu o Hamono-koku. [po o le Vanu o le motu o tagata o Koku]. ( Esekielu 39:14-15 ).
E iai se suiga pe a uma le fitu masina. Mai le toaga e tanuina, e faafuasei lava ona suia auala, ma na o le faailogaina o ponaivi seia oo i se taimi i le lumanai e avanoa ai le au tanu e tanu. E iai se mealilo iinei! E foliga mai ua misi faafuaseʻi fale tanu ma ua lē toe maua. O le vaega mulimuli o le fuaiupu o loo aumaia ai ia i tatou se isi faamatalaga e uiga i le mafuaaga o lo latou mou atu: pe a latou tanumia i latou, e tanumia i latou i le Vanu o le motu o tagata o Koku. Ina ua mavae masina e fitu, ona tanu ai lea o i latou uma—o se motu o tagata e lē mafaitaulia—i le vanu e tasi, e faaigoa i lo latou taʻitaʻi. O loo taʻua foi Koku i le Faaaliga 20:
Ma ina ua uma le afe tausaga, O le a tatalaina Satani mai lona falepuipui, ma o le a alu atu e faasese i atunuu o i itu e fa o le lalolagi; Koku ma Makoku, e fa‘apotopotoina i latou i le tau‘a: o lo latou aofa‘i e pei o le oneone o le sami. (Faaaliga 20: 7-8)
O loo faamatalaina ai mea na tutupu ina ua mavae le toetutu lona lua, ina ua toe faatutuina tagata amioleaga uma, ma toe faaseseina i latou e Satani, ma faapotopotoina i latou i se taua mulimuli e faasaga i le Tamai Mamoe ma Lana au paia. O le motu o tagata lenei o Koku—“e pei o le oneone o le sami”—ma o ona po ia, e tanumia ai i latou i le afi e faaumatia ai i latou ma faamamāina ai le laueleele e faavavau;
‘Ona latou ō a‘e lea i le lautele o le lalolagi, ‘ua latou si‘osi‘omia le togālauapi o le ‘au pa‘ia, ma le ‘a‘ai pele. ona alu ifo ai lea o le afi mai le Atua mai le lagi, ma faaumatia ai i latou. (Faaaliga 20: 9)
I le afe tausaga na muamua atu, o le tanuga o le autau a Koku ua uma ona fai tui, ua faamutaina ona o le a o atu i le fiafia tagata tanu e lei faia, ma e le toe vaaia seia mavae le meleniuma ma faaiuina ai le taua i se tasi lepa afi tele e uma ai le tanumia ma le faamamaina.
Ma o soo se tasi ua le maua ua tusia i le tusi o le ola [i ai le DNA na tuuina mai i le Foafoaga, o le DNA o Iesu o le HSL[38]] na lafoina i le lepa afi. ( Faaaliga 20:15 )
Ua faamaonia e le Atua le fitu masina e ala i le kometa i le uati o Horologium—le faailoga o le Atalii o le tagata. O lea la ua tatou iloa lelei ai o le i'uga o masina e fitu e tatau ona oo mai ai le fiafia pe a muta le galuega tanu.
E lē o se mea na tupu fua le isi valoaga o loo faamauina i le Esekielu e faatatau i le faaaʻoaʻoga o le malumalu faalelagi ma ana auaunaga. Ina ua uma le siitia, ona faapaiaina lea o tagata o le Atua mo le auaunaga i le malumalu moni faalelagi.
E tusa ai ma le uati Horologium,[39] e pei ona faaalia mai e ala i le malamalama i le faailoga o le Atalii o le tagata, o le a tupu le siitia iā Iuni 10, 2022. Afai o le aso mulimuli lenei, o le toe fuaina o masina e fitu e tatau ona aumaia ai i tatou i se aso uigā e amata ai pe afai e saʻo le taimi.
E galue le Atua e tusa ai ma Lana kalena, ma i Lana kalena, Iuni 10, 2022 e le gata o le aso lona sefulu o le masina masani o le kalena, ae o le aso sefulu foi o le masina lona tolu o le Tusi Paia, e faavae i le taamilosaga o le masina.

O lea, ina ia iloa le amataga o le fitu masina e ala i le kalena a le Atua, e na ona tatou iloiloina po o le ā le aso lona sefulu o le masina, i le na o le fitu masina muamua atu. E fetaui lea ma le aso lona sefulu o le masina lona valu, o lona uiga Aso Kipur II.[40]

Oka! O Yom Kippur o se aso talafeagai mo le amataga o masina e fitu na valoia[41] auā o lenei aso pa‘ia o le fa‘amasinoga ma le fa‘amamāina.[42]
Na liliu e le Atua le taunuuga o Ona tagata i le taimi o le taua faasaga ia Koku, ma e tusa ai ma le kalena masani, i le aso e sosoo ai, Novema 17, 2021, o le tapoleni faalelagi o loo faaalia ai le masina o se matau i le ulu (ie auvae) o Cetus. O le Leviatana (Satani) o le a maileia i le matau i ni nai aso talu ona uma le fonotaga COP26, masalo o le taimi o le a faalauiloa faalauaitele ai faaiuga a taitai ma amata ai ona tulai tagata o le lalolagi e puipuia a latou aia tatau.
I le taimi lea, a o amata le taumalulu i le itu i matu o le lalolagi ma o le flu ma isi siama o loʻo i ai o latou tulaga sili ona lelei e sosolo atu i tagata e le atoatoa, o le a avea le au amiotonu ma mea e sili ona ita tele. Ua mafai ona vaaia lenei mea i aso nei, e pei ona faʻaalia e faʻasalalauga faʻamatalaga latou "tagata solitulafono"Ma le"fasioti tagata.” Ona oo mai ai lea o le taimi o le alaga leotele, lea o le a iloa ai o le a afio mai Iesu, ma i le taimi lea, o le a maua e le au faamaoni le avanoa e liliu ai le toatele i le amiotonu—o le toatele o i latou na teena le tui ona o mafuaaga eseese e aunoa ma le malamalama atoatoa o se mataupu o le faamamaluina o le Atua. I lalo o le mamafatu o omiga, o le a latou filifili ai e avatu le viiga i le Atua ma mafatia i le vavaeeseina mai lagolago uma faalelalolagi po o le lolo atu i le osofaʻiga o tui.
Ua oo i le taimi e tutu ai ma le faamaoni i le faaiuga e aua nei faaleagaina le malumalu o le Atua i le tui, e ui lava i tapulaa ua tuuina atu.
Le aso na ou lapata'ia ai oe
Ua faatusaina Iesu i le Faaaliga 19 o le afio mai o le Tupu ma Lana au faalelagi e tau faasaga i atunuu.[43] O le amataga lenei o le aso o le Alii, lea na te aumaia ai le faamasinoga tonu e faasaga i e amioleaga ma le laveaiga mo ona tagata.
Ina ia faailogaina se mea faapena, ua faaalia ai e le Atua i luga o le tapoleni faalelagi se isi faailoga e fetaui ma le toe afio mai o Lona Alo o le Tupu e tau ma le faoa faamalosi. O se kometi na ta'ua muamua o le 29P ua avea ma mea muamua e ala i tagata su'esu'e vateatea mata'ina talu ai nei i se auala na maua ai le fa'amatalaga o se "volcano tele vateatea" mo le avea ma tino sili ona malosi i luga o le la. O loo faamatalaina ai le ipu o le toasa o le Atua ua oo i le tapulaa ma o le a pa mai i luga o le lalolagi le salamo i se faatinoga o le faamasinoga tonu e lei tupu muamua.
Na matauina e le au maimoa lenei mauga mu tele i le vanimonimo na pa ia Setema 2021, ae e le pei o nisi o pa muamua na iloa e lenei kometa. E fa le malosi o le ita i se taimi puupuu na atili ai ona malamalama le kometa e 250 taimi!
“O le osofaʻiga o loʻo iai nei, lea na amata mai Setema 25th, e foliga mai e sili ona malosi i le 40 tausaga talu ai,” o le tala lea a Dr. Richard Miles o le British Astronomical Association (BAA). Spaceweather.com. “I totonu o le na o le 56 itula, fa na vave ona tupu le pa, ma faia ai se 'fa'alavelave tele. ""[44]
E masani lava, e alu ese kometa pe a latalata atu i le la, ae o lenei kometa e toeitiiti lava lapotopoto le faataamilosaga o le la e lē mamao ma Jupiter, ma o lea ua fememeaʻi ai saienitisi i le “vaega o le oso faafuasei” o le tino.[45] O le a se mea na ono mafua ai? Faatasi ai ma lenei faailoga cometary e le mafaamatalaina faatasi ai ma le malamalama i le valoaga o le taua a Koku, ua manino mai ai o loo valaau e le Atua ia manatu o Ana fanau uma ina ia “tepa ae i luga” ma ia mautinoa ia te Ia i lenei taimi vevesi.
O le Atua, o lē na te taʻitaʻia mea faalelagi, na ia faia se faamatalaga mataʻina i lenei osofaʻiga sili. O le oso muamua o lenei kometa 29P na tupu i luga Setema 25, 2021. O lena aso o le faamanatuina lea o le mea na tupu na tusia ai talafaasolopito ina ua tulai Koku (Pope Falanisisi) i luma o le Fono Tele a Malo Aufaatasi i le aso. Setema 25, 2015. I lenā taimi, na avea ai Koku ma “tupu” o atunuu i itu uma e fā o le lalolagi.
O le kometa o se tino faalelagi e mafai ona faagaoioia se faaputuga fetu, e pei ona tatou vaaia i le kometa Bernardinelli-Bernstein (C/2014 UN271) o loo faagaoioia le faaputuga fetu Horologium e faaalia ai ua oo mai le taimi o le faasalaga paia a le Atua i luga o Koku, ma le taimi o le laveaʻiina o tagata o le Atua. I le taimi o le superoutburst, komet 29P sa tu i le faaputuga fetu o Auriga, lea e fai ma sui o le pale auro.[46] o Iesu, e pei o Orion, oofu.
Faatasi ai ma le faasolosolo ona pa o lenei mauga mu i le vanimonimo i le taimi atofaina, ua faamatilatila ai e le Atua le palealii o Auriga e faaalia ai o loo tautino atu e Iesu Lona tulaga tautupu i tulimanu e fa o le lalolagi (o lea e fa ai le pa). I le aso 25 o Setema, 2015, na faia ai e le tagata faomea se pale i lona lava ulu i luma o malo o le lalolagi. O lenei, o le a iloa foʻi e nuu ese po o ai moni lava le Alii o alii!
O le fe'au o lenei fa'alavelave fa'atupu cometary o le toe fo'i mai lea o le Tupu moni e toe maua mai le mea ua uma ona ia i ai. O le faia faapea, o le a Ia tau ai mo Ona tagata faasaga iā Koku i taimi faatulagaina o loo faamatalaina i valoaga ma faailoa mai i le lagi, ma faaumatia Koku, le tagata faomea, ma ana ʻautau.

E moni, o loo faaalia e le Alii o Ia lava i le faamasinoga tonu e faasaga i e amioleaga, ae o le Faaola mo Ona tagata. I le faataunuuina o le alaga leotele, ia outou galulue ma le filiga i lenei taimi o le a liliu atu ai le toatele i le amiotonu. Taofi mau mo sina taimi umi i luga o lenei lalolagi tuai, e faamama ai le laueleele mai le oti mo le fitu masina seia oo ia Iuni 10, 2022, pe a ave e lo tatou Tupu Ona tagata e nonofo saogalemu faatasi ma Ia mo le faavavau.
romereports.com – O le fe'au atoa a Pope Francis i le COP26 ↑
- Faasoa atu
- Faasoa atu i WhatsApp
- tweet
- Pine i Pinterest
- Faasoa atu i Reddit
- Faasoa atu i LinkedIn
- Lafo meli
- Faasoa auf VK
- Fa'asoa ile Buffer
- Fa'asoa ile Viber
- Fa'asoa ile FlipBoard
- Fa'asoa ile Laina
- Facebook Avefeau
- Meli ile GMail
- Fa'asoa ile MIX
- Faasoa atu i Tumblr
- Faasoa i luga o Telegram
- Fa'asoa ile StumbleUpon
- Fa'asoa ile taga
- Fa'asoa ile Odnoklassniki


