Avanoa Meafaigaluega

+ 1 (302) 703 9859
Faaliliuga a Tagata
AI Faaliliuga

Fa'ato'aga Ao Pa'epa'e

Le luluina o le Lagi

 

Pe a tatou faitau ma le faaeteete i le Faaaliga a Iesu, tatou te iloa ai i lea taimi ma lea taimi, o nisi o faatusa, e foliga lavelave po o se mea lilo e tusa ai ma tulaga faalelalolagi, e maua lona faatusa i luga o le tapoleni faalelagi ma e mafai ona faitau manino ai iina. Ua leva ona tatou faauigaina le mamanu o le Uati Orion i le faaaliga i le potu nofoalii,[1] o loo vaaia ai “meaola” ese o loo tutū faataamilo i le nofoālii o le Atua, e tofu ma foliga eseese, ma “toeaina” ese e 24 o loo siomia ai i latou. Talu ai na matou mauaina le faailoga i le lagi, tatou te iloa foi o tagata uma e fa o loo siomia ai le nofoalii o loo faailoa mai ai foi se faaputuga fetu.

O foliga o le leona e faasino ia Leo, o foliga o le tamai povi ia Taurus, o foliga o le tagata ia Aquarius, ma mulimuli ane le ulu o le aeto ia Scorpio.[2] O pu na tuuina atu i agelu i le lagi[3] o ni faailoga taimi i le uati o Orion i le taamilosaga o le pu, ma ua tatou iloa e ala i le la ma le masina le mea e tatau ona tatou vaavaai i ai e maua ai faailoga faalelagi na valoia e le Atua.

A aunoa ma le uati o Orion, semanū e tatou te lē iloa po o afea e tepa aʻe ai po o le taimi foʻi o loo faamatala ai e se paneta se tala i se tasi po o le sili atu o faailoga o le Mazarota. E leai se mea e tupu faafuase’i, pe o se fua o le faauigaga a tagata;[4] o afioga faavaloaga a le Atua, ua avea ma mea moni vaaia i le lagi. O le Foafoa o le atulaulau na te taitaia Ana fetu ma paneta ofoofogia e avea o ni tagata e faatinoina le tala faalelagi. Na tuuina atu e le Pule Silisili Ese le mau i le aposetolo o Ioane i le silia ma le 1900 tausaga ua mavae, ina ia mafai ai ona tatou faauigaina le tusilima a le Tusitala ma iloa ai le taimi o le a faia ai faafiafiaga a le tagata lava ia, ma ia aua neʻi misi.

E lē gata i faaputuga fetu o loo taʻua i luga le vaega o le lagi. O isi asterism o loʻo taʻua tuusaʻo pe leai foi i tusitusiga o le Faaaliga. E oo lava i tagata o le lalolagi ua vaai nei i le faaali mai o le faailoga sili o le fafine o le Faaaliga 12 i Virgo ma lona palealii fetu i Leo.[5]

Na matou iloa e faaaogā e le Atua paneta e faamatala ai tala faale-Tusi Paia. O lea la, e pei o le Divine Producer na filifilia Jupiter e toe faamatalaina le maitaga o le taupou o Maria. Mars, Venus, ma Mercury o le a tuu le pale o fetu e 12 i luga o le "fafine mama" i le lagi vaaia ia Setema 23, 2017.

E pei ona masani ai tagata fai ata tifaga, e le o taimi uma e fa'aalia ai e se tasi le uiga tutusa. O lea, ina ua uma lana matafaioi o se fetu i le pale o le taupou, na oso atu Mercury i le suli fou o le tupu, o Jupiter, lea na ia tauaveina ai se matafaioi fou i se tala faatusipaia e matua ese lava. O le taimi lenei, ua faaulutalaina le vaaiga “O le Pu Lima.” O Mercury, o lea ua avea nei ma avefeau faalelagi, na ia ave mai le suli tautupu o Jupiter le ki i le lua ma lona asu Milky Way, ma maua le poloaiga e faanatinati atu i le alii o le seleselega o vine leaga,[6] ma tuu atu le ki ia te ia. Ua faatagaina Saturn e fai le matafaioi a lenei pule leaga, o le na te faasaolotoina akarava e faapuapuagatia ai tagata mo le lima masina. Ua uma ona tatou vaʻai i faʻaopoopoga ma le faasologa o latou foliga: Sagittarius, Capricorn, Aquarius, Pisces, ma Aries.[7]

O le latalata atili atu i le faaiʻuga sili o le faatinoga faalelagi, o le tele foi lea o lo tatou iloaina o mea uma e faatusa i se tala maoae, atoatoa, lea tatou te vaai i ai na o ni vaega, ma e masani ona faia ai e le au taaalo ni matafaioi fou. Matou te vaʻai i vaega taʻitasi o se atoaga tele. O le galuega atoa ua taʻua “O le Faaaliga a Iesu Keriso.”[8]

Le Tusi Tupulaga

Se'i fa'aauau le mea na tatou tu'ua ai i le vaega mulimuli o lenei fa'asologa. O loʻo iai pea le tele o faʻamatalaga tatou te leʻi vaʻaia i lena vaega o le tala faʻalelagi. O se tasi o tala o loʻo faʻasolosolo atoa o le tala i le tarako, lea e aliali mai i taimi uma i teuga fou, e masani ona faʻafoliga e pei o isi "manu." E pei lava ona i ai le tiapolo i se tasi taimi i totonu o le gata o le Faatoaga o Etena, o le fetu ua pa'u o Lusifelo na faaaoga ai ituaiga eseese, ae e mafai ona tatou iloa atu i latou. Ae ui i lea, e tatau i le aofia ona auai malosi i le gaioiga ma mataala! E le tatau ona ia faatagaina o ia lava e faalavelaveina, a leai o le a ia misia le manatu ma maua i le mailei.

O le uiga muamua o Satani, e aunoa ma se matapulepule, ua uma ona taʻua i le mataupu Le Tarako Mumu.[9] O iina, o ia o le faaputuga fetu o Draco, le tarako o le Faaaliga 12, lea na maua ni pu e 10 ma ulu e 7 i le lagi e ala i isi faaputuga fetu tuaoi e lua: Boötes (le urosa) ma Coronis Borealis (le pale i matu). O nifo e 10, o le mea moni, e iai se faatusa faalelalolagi, ma o malo e 10 (o le Lalolagi Tuai, Europa), lea na paʻu ai i ai le malo o Roma. Peitaʻi, e leʻi umi mulimuli ane na toe pulea i latou e le tarako e ala i le manu feʻai muamua o le Faaaliga 13, o lē na tuuina atu i ai e le tarako lona malosi uma.

O le manu fe‘ai fo‘i na ‘ou va‘aia e pei o le nameri, o ona vae fo‘i e pei o vae o le urosa, o lona gutu fo‘i e pei o le gutu o le leona; ‘ona avatu ai lea e le tarako ‘iā te ia lona mana, ma lona nofoa, ma le pule tele. (Faaaliga 13: 2)

O i latou o loo uaʻi mai ua iloa nei foʻi le māfuaaga e fitu ai ulu o le tarako, o le tarako lava lea e tasi mai le Faaaliga 12. Ua iloa e tagata aʻoga faamaoni o le Tusi Paia malo e fā o le lalolagi o loo i le Tanielu 7, lea o loo faaata mai e manu. Tatou faitau faatasi o latou ulu:

Ua fai atu Tanielu, ua faapea mai, Na ou iloa i la'u faaaliga i le po, faauta foi, o matagi e fa o le lagi ua agi i luga o le sami tele. ‘Ona ō a‘e lea o manu tetele e fa mai le sami, ‘ua ‘ese‘ese le tasi i le tasi. O le mea muamua e pei o le leona [1st ulu], ma sa ia te ia apaau o le aeto: na ou vaai seia oo ina lia'i ona apaau, ma siitia a'e ai le eleele, ma faatu i luga o vae e pei o se tagata, ma ua foaiina atu i ai le loto o le tagata. Faauta foi i le tasi manu feai, lona lua, e pei o se urosa [2nd ulu], ona tū aʻe lea o ia i luga i le tasi itū, ua iai foʻi ivi e tolu i lona gutu i le va o ona nifo; Ina ua mavae lenei mea, sa ou vaai, ma vaai i le isi, pei se nameri, e fa i ona tua o apaau o le manulele; e fa fo‘i ulu o le manu fe‘ai [3rd e 6th ulu]; ma ua tuuina atu i ai le pule. Ua mavae ia mea, ona ou vaai lea i faaaliga i le po, faauta foi o le manu lona fa [7th ulu], e mata'utia ma le mata'utia, ma le malosi tele; sa ‘iā te ia fo‘i nifo u‘amea tetele; na ia ‘ai ma tu‘imomomoina, ma tu‘i i ona vae o ē na totoe; ma e sefulu ona seu. ( Tanielu 7:2-7 )

O lea la, afai e te tuufaatasia nei manu, e pei ona faaalia e le Alii mo i tatou, ona tatou maua lea o se manu atoa e 7 ulu ma seu e 10: o le tarako o le Faaaliga 12 ma le 13!

Ina ia malamalama atoatoa i manu o loo faia ai le manu feʻai muamua o le Faaaliga 13, na faaali atu e le Alii i lana auauna o Ioane: Ma o le manu feai na ou vaai i ai e pei o a nameri, ma o ona vae e pei o vae o a urosa, ma lona gutu e pei o le gutu o a leona ( mai le Faaaliga 13:2 ). O fea o manu o le Tanielu 7 e vaega o le manu fe'ai muamua? O le manu lona fa, sa matua mata'utia ona foliga. O le Emepaea faapaupau o Roma lea ua lē toe iai.

O loo faaauau pea ona iai le tarako, peitaʻi, e ui ina faalilolilo. E galue o ia e ala i lana uluai manu, o le pule faapope. O lenei manu ua tuuina atu i ai le mana fou tele talu mai lona toilalo i le taimi o Napoleone, lea e mafai ona tatou molimau uma i ai. Ma mulimuli ae le itiiti, i le tausaga 2013 Satani lava ia nofo i le nofoa o le Pontifex Maximus, o se faalupega e tauave e pope uma, e mulimuli atu i emeperoa o Roma o ē na iai lenei faalupega, auā e leai lava se isi o i latou ua na o ē na suitulaga iā i latou. Ua na o le fesili lava po o afea ma pe faapefea ona faalautele atu lana pulega i le lalolagi atoa, e pei ona ia fuafua mai i aso anamua, ona ua ia iloa ua puupuu lona taimi.[10]

Ua ta'u mai e le Atua e na te maua se fesoasoani malosi. O le manu feʻai lona lua o le Faaaliga 13, Amerika, o loʻo aʻafia foi e le tarako ma pulea faalilolilo i tua o vaaiga:

Na ‘ou iloa fo‘i le tasi manu fe‘ai ‘ua alu a‘e nai le lalolagi; e lua foi ona nifo e pei o se tamai mamoe, ma sa tautala o ia e pei o se tarako. ‘Ua fa‘aaoga fo‘i e ia le pule uma a le ulua‘i manu fe‘ai i ona luma, ma ‘ua fai atu fo‘i le lalolagi ma ē o nonofo ai ‘ia ifo i le ulua‘i manu fe‘ai, ‘ua fa‘amālōlōina lona manu‘a oti. ( Faaaliga 13:11-12 )

O le mealilo o le taimi ma pe faʻafefea o le manaʻo o le tarako-ma o lona toe foʻi atu i le nofoalii o le lalolagi atoa-o loʻo taoto i le fofo i le mataupu sili ona mataʻutia i le Faaaliga atoa: le 17th. Leai, e le o se mea na tupu fua ua tatou i ai i le tausaga 2017, aua o lea ua mafai ona tatou foia atoatoa. Iā Aokuso 11, 2017, na ou mauaina ai le vaega mulimuli o faamatalaga mai le Atua e tusia ai lenei mataupu mulimuli o lenei faasologa. Na tupu ina ua uma le tele o tatalo ma suesuega loloto. E le na'o le vave ona foia e se tagata se tupua e le mafai ona ta'e mo le toeitiiti atoa le 2000 tausaga.

E le o tuuina mai e lenei mataupu ia i tatou se tupua e tasi; ose tusi tupua atoa! E tatau ona tatou faʻagasolo tasi i le taimi e faʻaalia uma le tele o mealilo laiti ma sili i lenei tusi.

O Penina a le Fafine

Tatou amata i fuaiupu muamua o le mataupu. O i inā, na faailoa atu ai se fafine leaga i luga o se manu leaga.

Ona oo mai ai lea o le tasi o agelu e toafitu sa i ai ipu e fitu; ma tautala mai ia te au, ua faapea mai ia te au, Sau ia iinei; Ou te faailoa atu ia te oe le faamasinoga o le fafine talitane sili o loo tiʻetiʻe i luga o vai e tele: (Faaaliga 17:1)

O ipu e fitu, o le mea moni, o loo iai i agelu e toʻafitu ma mala e fitu. O le agelu na te faaali atu ia Ioane nei mealilo uma e foliga mai o le agelu o le mala lona fitu, lea, e pei ona mafai ona tatou vaaia mai le uati o Orion, o le agelu foi lea o le mala muamua. E iai la sona tulaga faapitoa.

I se taimi mulimuli ane tatou te iloa ai o lenei fafine talitane e iai lona igoa:

Ua tusia foʻi i lona muaulu se igoa, O LE MALIU, PAPULONA LE TELE, O LE TINA O FAITATA MA MEA INOIA O LE LALOLAGI. ( Faaaliga 17:5 )

Ua taʻua o ia o Papelonia, + o sē na te lē iloa po o ai foʻi po o ai foʻi le fafine talitane o Papelonia, ma ua aafia ma ia, e avea o ia ma tino e tasi ma ia.

O le ā? tou te le iloa ea o le ua faatasi ma a fafine talitane e tasi le tino? aua ua fai mai o ia, e lua tasi le tino. (1 Korinito 6: 16)

Faalogo! O le fafine talitane e le na o se fafine talitane! O ia o le tina o UMA fafine talitane! E iai la ona afafine! Pe e te iloa afafine o le Lotu Katoliko Roma, o ē na fouvale ma tuua lo latou tinā? Ua ia faafeiloaʻia nei i latou ma lima matala lautele a o latou toe foʻi atu i lona fale talitane faatasi ai ma le faʻailoga lapoʻa mumu “VATICAN”! E tasi ‘ea oe ma ia, po o se tasi o ana tama teine? Oi talofa ia te oe le ekalesia Aso Fitu. O oe o le afafine sili ona pepelo o lou tina sili-fafine o Papelonia!

O le faamasinoga a le Atua i le fafine talitane o Papelonia, o le aai tele foi, o le a faia i le mala lona fitu;

Ona vaeluaina ai lea o le aai tele i vaega e tolu, ona pa'u ai lea o aai o nuu ese; ‘ua manatua Papelonia tele i luma o le Atua, ‘ina ‘ia avatu ‘iā te ia le ipu o le uaina o le to‘asā tele o lona to‘asā. (Faaaliga 16: 19)

O le uiga o le fafine talitane sili o loo nofo i luga o vai e tele e le o se mea fou ia te ia lava. Ua uma ona iloa e le au toe fuata'i le uiga o le faamatalaga lenei a Iesu:

‘Ua fetalai mai fo‘i o ia ‘iā te a‘u, O vai na e va‘ai i ai, o lo‘o nofo ai le fafine talitane, o nu‘u ia, ma motu o tagata, ma nu‘u, ma gagana. ( Faaaliga 17:15 )

E na o le tasi le konetineta i luga o le fogaeleele e fetaui ma le faamatalaina o se sami o tagata ma le tele o atunuu ma gagana: Europa. Ma o le ekalesia Roma, e pei ona taʻu mai i lona igoa, e nofo i le ogatotonu o Roma. O le “seevae” atoa o Italia o loo siomia e le Metitirani—o lona uiga, o vai e tele—o se ata manino ma manino e le mafai ona faamatalaina se isi lava ekalesia maoae o le lalolagi.

Ua lauiloa le ekalesia Roma i lona tamaoaiga tele, ma o ana fefaʻatauaiga ma malo e sili atu nai lo le faʻatau atu o tupua paia laiti. Ua iloa o lo’o a’afia le Vatikana i le fa’atauina o auupega.[11] E oo lava ina masalosalo nisi i mea e sili atu ona leaga. O le mea lea ua i ai se mataupu atoa e uiga i le aue a le au faatau, ina ua faaumatia le aai malosi o le faitaaga. Faitau mo oe lava le Mataupu e 18 o le Faaaliga!

I le Faaaliga 17, ua lava ona tatou mauaina mo laʻu autu:

O lē na faita‘aga ai tupu o le lalolagi, ma ‘ua onanā ē o nonofo i le lalolagi i le uaina o lana faita‘aga. ( Faaaliga 17:2 )

Ua ofu le fafine talitane e tusa ma lona tamaoaiga, ma ua i ai i lona lima le ipu ua i ai le mea oona...

Ona ofu ai lea o le fafine lanu viole ma mūmū lanu, ma teuteu i auro ma maa taua ma penina, i ai a ipu auro i lona lima ua tumu i mea inosia ma le eleelea o lana faitaaga: (Faaaliga 17:4)

O le taimi nei e toso i tua pupuni faalelagi ma faanenefu moli. Sauni lau popcorn ma atonu o se ipu vai mama ma fou. Atonu e te folo malosi pe a e vaʻai pe faʻafefea ma le taimi matagofie ua ofu e le fafine talitane ana teuga.

Na e vaʻai i le faʻafefea o le diva faalelagi i lana matafaioi fou? Mai le fafine pele sili o le Faaaliga 12, na faafuasei lava ona sau le fafine talitane mata’utia, o “Papelonia.” O le suiga e tupu e aunoa ma le matauina e se vaega tele o le lalolagi Kerisiano, lea e "faavalevalea" na o le faatalitali mo lona fiafiaga taugofie e oʻo mai pe a oʻo le "faailoga sili" i lona atoaga i le aso 23 o Setema, 2017.

Leai, e mamao lava mai le ausia o lona atoatoaga moni. Ua na'o le amataga o le fa'ai'uga tele na tatou va'aia. O loo faatalitali mai pea le taua tele mo i tatou pe a ilia le pu lona lima ma lona auē muamua, ma tatou iloa ai le mea na “tiʻetiʻe” ai le fafine. Ma ia manatua, o le diva e tutusa lava le tagata, e tusa lava pe suia ona teuga!

Le Manu Ti'eti'e a le fafine talitane

Ua tatou vaai i le fafine talitane o nofo i luga o vai e tele, pe sili atu foi pepelo I le tutusa ma ia, o Hydra, le gata vai, e aau i vai faalemafaufau o se vaitafe faalelagi. O le upu Eleni mo le “nofo” o loo faaaogā i inei o le kathēmai [Strongs G2521], lea e mafai foʻi ona faauiga lautele i le “tumau” po o le “nofo.” O lea la, ua “i luga” po o “luga” po o “luga” o vai e tele, e faalagolago i le faaliliuga o le Tusi Paia, ma e lē faapea e “nofo” i luga.

Peitaʻi, na iloa atu foʻi e le aposetolo o Ioane o ia o “nofo” i luga o se manu. O loo ia faaaogāina le upu Eleni lava lea e tasi i inei, ae e lē talafeagai ona faaliliuina ina ia iai le fafine “i autafa” o se manu. I le uiga o le vateatea, o le mea moni, e sili atu ona talafeagai le faaliliu o le veape o le "tuu i luga," aua e le faʻapipiʻi faʻaputuga fetu (a itiiti mai e le masani ai). O le uiga faafaatusa o loo i tua, o le mea moni, o le uiga o le “tiʻetiʻe,” po o le sili atu o le “faafoeina” o le manu, ae o le uluaʻi tusitusiga e lē o faapea mai e tatau ona nofo le fafine i luga o le manu. E mafai foi ona nofo i luga pe i luga atu!

Ona ia ave lea o aʻu i le agaga i le vao, ona ou iloa ai lea o le fafine nofo i luga o le manu fe'ai mūmū, ua tumu i igoa o le upu leaga, e fitu ona ulu ma seu e sefulu. ( Faaaliga 17:3 )

O loo tu se fafine i luga o se solofanua faanofoa i se laufanua toafa i saute sisifo. Na te ofuina se sakete pa'u fe'ai, ofutino paepae, ma uu se pulou kaupoe. I tua o loʻo i ai cacti uumi ma mauga matutu i lalo o le lagi manino. O le fuaiupu o loo sosoo ai o loo taʻua ai le fafine na aveina e le manu feʻai. E le faapea o lona uiga na te tietie i le manu i se tulaga nofo. E mafai ona i ai o ia i luga e pei lava o le faia e nisi o tagata ta'alo li'o i solofanua.

Ona fai mai lea o le agelu ia te au, Se a le mea ua e ofo ai? Ou te faailoa atu ia te oe le mea lilo a le fafine, ma o le manu fe‘ai na te amoina o ia, e i ai ulu e fitu ma seu e sefulu. ( Faaaliga 17:7 )

Ae paga lea, e le tu Virgo i faaputuga fetu ma ona vae i luga o se “manu felanulanuaʻi mūmū sesega,” ae i luga o le faaputuga fetu o Libra! E tatau ona i ai se mea o sese—ma e moni lava.

O le Libra (le fua, po o le paleni) i le avea o se faaputuga fetu o se mea moni lava na faia e tagata Roma, ua atili ai ona faigata le faamatalaina o mau o le Tusi Paia na i lo le mea sa iai.

O le a se mea tatou te faia pe a leai Wikipedia!? O iina tatou te iloa ai ua leva ona taʻua le Libra i aso anamua, ae e le o tagata uma na vaʻaia i lena auala:

Sa lauiloa Libra i su'esu'ega a Papelonia e pei o MUL Zibanu (o le “fua” po o le “paleni”), po o se isi itu e pei o o Matiuu o le Scorpion… Na iloa foi o le Scorpion's Claws i Eleni anamua.

In Arapi zubana lona uiga “matuuu o akarava”, ma atonu e faapena foi i isi gagana Semitic…

Ua na o se faaputuga fetu i Roma anamua, ina ua amata ona fai ma sui o fua o loo umia e Astraea, le atua fafine o le faamasinoga tonu, e fesootaʻi ma Virgo i talatuu Eleni.

Alpha Librae, ua ta'ua o Zubenelgenubi…o lona uiga “o le matiu i saute”. Zubeneschamali (Beta Librae) o le "ma'u'u i matu" e tutusa ma Zubenelgenubi... Gamma Librae ua ta'ua o Zubenelakrab, o lona uiga "o le matiu'u o akarava", e fa'auma ai le fa'asologa o igoa e fa'atatau i le tulaga tuai o le Libra.

Faatusa tuai o loo faaalia ai faaputuga fetu eseese mai le Mazarota. O se tino maso o lo'o uuina le fua paleni e tu iloga i le itu taumatau. I tafatafa ane o se faaputuga fetu e pei o akarava ma fetu e faamatalaina lona foliga. O laina mumu ma fa'amaopoopo fa'alelesitila e feso'ota'i ai fetu, e fa'aalia ai fa'aputuga fetu fa'aleaganu'u e aofia ai le Libra ma Scorpius. Fa'amatalaga o tusitusiga i se tusitusiga tuai e fa'ailoga fa'ailoga taua selesitila ma igoa. Tatou te fiafia i le faavasegaina o lagi fetu e tusa ai ma Papelonia, ona sa faatagataotauaina Isaraelu iina ma faaaoga le tele o lo latou malamalama i le vateatea, ma, ioe, o tagata popoto i sasae, o tagata suesue fetu o Arapi. E tusa ai ma manatu e lua, e leai se faaputuga fetu "Libra," ae na o le tasi le akarava tele, e lua ona matiuu uumi.

O le ata i le taumatau o loʻo faʻaalia ai manatu uma e lua o loʻo tusia le tasi i luga o le isi. E tusa ai ma le vaaiga na o akarava, e tu le “taupou” i luga o le akarava, po o ona matiuu. E mafai fo'i ona e va'ai i ona seevae i le ata.

O lea ua tatou vaai atu i le taupou ma le akarava ua sosoo i luga o le tulaga faalelagi. O le mea lea, ina ua uma ona faia e le la le faailoga sili o le fafine ia Setema 23, 2017 ma le faailoga o le fafine talitane e uiga ia Oketopa 17, 2017, e feoai solo i le vaega o totoe o Virgo ma e ala i se vaega tele o le uluai akarava i le taimi tatou te oo atu ai i le amataga o le pu lona lima i le aso 5 o Tesema, 2017 ma o le la o loʻo i luga tonu o le ulu o le la. O lenei tulaga faalelagi o le isi mea lea tatou te fiafia i ai: o le amataga o le pu lona lima, faatasi ai ma le tatalaina o le to e le gata, lea e sau mai ai manu e pei o sē akerise.

E tatau ona tatou aʻoaʻoina le tele o mea tatou te mafaia e uiga i le "manu tiʻetiʻe" a Virgo ina ia malamalama mulimuli ai i le valoaga i le Faaaliga 17. O le isi faʻamatalaga lenei i le Afioga a le Atua, lea e mafai ona tatou aʻoaʻoina atili ai e uiga i le manufeʻai o le Faaaliga 17 ...

O le manu fe‘ai na e va‘ai i ai, sa i ai, ‘ae leai; ma o le a alu aʻe mai le to e lē gata, ma o atu i le malaia: e ofo foi i latou o e nonofo i le lalolagi, o e lei tusia o latou igoa i le tusi o le ola talu le faavaeina o le lalolagi, pe a latou vaai atu i le manu feai sa i ai, a e le o i ai nei, a o loo i ai nei. ( Faaaliga 17:8 )

Ua uma ona tatou vaai i le vaega muamua o lenei fuaiupu o loo fesootai ai le manu feʻai o le Faaaliga 17 ma le pu lona lima o le Faaaliga 9. I mau uma e lua o le Tusi Paia, e tasi pe sili atu manu e alu aʻe mai le to e lē gata. I le Faaaliga 9, o sē akerise ia, e mataʻutia foliga vaaia. Mo a latou faamatalaga, latou te faamanatu vave mai ai ia i tatou le chimera o le Faaaliga 13, lea ua uma ona avea o se “manufeʻai” tuufaatasi na faatuina e Satani mo ana fuafuaga.

Tatou te faamoemoe o le iloiloina o sē akerise e sau mai le asu o le ogaumu i le Faaaliga 9, o le a iu ai ina tatou malamalama i le mea e sau mai le to e le gata i le Faaaliga 17.

E tatau ona tatou agaʻi malie atu i lea mea ma lea mea, e suʻesuʻe vaega uma o “manu” o loo faamatala mai e le Atua iā i tatou, ina ia aua neʻi galo iā i tatou se mea. O le mau i le Faaaliga 17 e seasea pe a oo i vaega. Ua na ona tatou iloa o le manu sa i ai, o loo i ai, ma sau mai le to e le gata, ma e lanu “mūmū sesega”. Ae o fea e sau ai le lanu “mūmū” o akarava, pe afai o loo faasino atu le mau o le Faaaliga 17:3 i lenei tulaga faalelagi?

Ona ia ave lea o aʻu i le agaga i le toafa, ona ou iloa ai lea o le fafine o nofo i luga lanu mumu o le manu fe'ai, ua tumu i igoa o le upu leaga, e fitu ona ulu ma seu e sefulu. ( Faaaliga 17:3 )

O se isi vitio puupuu…

O lea la ua e vaʻai i se isi faʻamatalaga i ou lava mata. Ua outou iloa nei le mea e sau ai akarava mai le asu o le ogaumu, o latou ufifatafata uʻamea o le Faaaliga 9:9. O i latou o se faʻamatalaga faalelagi i le faʻafefiloi o le faaputuga fetu o Scorpio ma le Libra, ma atagia ai manatu eseese. O le mea moni, o le mamafa o le faatusa e manino lava i le akarava, talu ai e tupu i vaaiga uma e lua.

Pe a oo i le manu tiʻetiʻe a le fafine talitane, o loo taʻua i le Faaaliga 17 uiga e lua o le lanu mumu tarako o le Faaaliga 12 ma le 13: e fitu ulu ma seu e sefulu. Ae tatou te leʻi iloa po o fea o iai ma amata ona foʻia se tasi o tupua sili e leʻi mafai e se tasi ona foʻia i le 2000 tausaga, e tatau ona tatou vaʻavaʻai totoʻa i sē akerise o le Faaaliga 9.

Le Chimera Mata'utia

Ia toe liliu atu o tatou mata i le lagi. Masalo o iina o le a tatou maua ai se faʻamatalaga e fesoasoani ia i tatou!? E lē muta le faamatalaga o sē akerise pe a talanoa fuaiupu muamua e uiga i lo latou foliga i akarava.[12]

O manu e pei o sē akerise e o atu i le vaega lona lua, e pei ona latou faia i le olaga moni,[13] ma a maeʻa le faʻamatalaga muamua o akarava manino, e tiga i o latou tui mo le lima masina, tatou oʻo mai i se faʻamatalaga o se ituaiga o manu e faʻavasegaina e le o iai i suʻesuʻega suʻesuʻe uma ...

E pei fo'i o foliga o sē akerise i solofanua ua saunia mo le taua; ma i luga o o latou ulu e pei o palealii auro; ma latou o foliga e pei o mata o tagata. Ma sa latou maua lauulu e pei o lauulu o fafine, ma latou o nifo e pei o nifo o leona. Ma sa latou maua ufifatafata, e pei o ufifatafata uamea [ua uma ona faamatalaina]; ma le leo o o latou apaau e pei o le leo o kariota o solofanua e tele taufetuli i le taua. Ma sa latou maua i'u e pei o akarava, sa i ai foi u i o latou si'usi'u: o lo latou malosi fo'i e fa'aleaga tagata i masina e lima. ( Faaaliga 9:7-10 )

O iinei e amata ai le faʻamatalaga o ituaiga o sē akerise tatou te vaʻaia i le amataga o le lima masina. E mafai ona e manatua pea le faʻailoga a Mazzaroth e sau pe a uma le Scorpio ma o loʻo i totonu foi o le asu, ae i le isi itu?

O se fa'ata'ita'iga o lo'o fa'aalia ai se tala fa'asolopito o se centaur ma se aufana ma se aū, fa'atasi ma se akarava selesitila, o lo'o fa'ata'atia i se lagi fetū i le po. O le Sagittarius (le tagata fanafana). O lenei faaputuga fetu ua oo i le tele o suiga i ona foliga mai i le faitau afe o tausaga o le talafaasolopito o le tagata, e faalagolago i le aganuu maualuga e vaai atu ia te ia-e matua ese lava ma Scorpio, o lona foliga e matua manino lava e toetoe lava o tagata uma na vaai i ai o se akarava. Po o le a lava le tulaga, o faaputuga fetu e lua e vavalalata foi i tala faasolopito. E fa'apea, e tuli e le tagata fanafana le akarava, lea e fai mai na tu'ia Orion. Ioe o le mea lea e humbug ma e le faale-Tusi Paia...

O le taimi lava lea tatou te iloa ai le tagata fana o se centaur. E afua mai lenei mea Talafatu Eleni, ma lona tino o solofanua, ua faatusaina i solofanua o le fuaiupu 9:7. Ua latou “saunia mo le taua,” ona o lima o le tino pito i luga o le tagata o le centaur o loo uuina se aufana. luga Wikipedia, o se tasi e ono tupuga mai ai le igoa e iai se vaega e maua mai i le faaupuga “tuʻia,” lea e latalata tele i le faatusa o akarava tuitui o le pu lona lima.

Ose fa'afanua fetu'u 'ese'ese o lo'o fa'aalia ai fa'aputuga fetu ma tino fa'alelesitila fa'atasi ai ma laina lanumoana fa'apipi'i e feso'ota'i ai fetu e fai fa'atusa. O fetu ta'uta'ua o lo'o fa'ailogaina fa'atasi ma paneta e pei o Saturn ma Mercury, ma tu'iina o fa'atusa o Mazzaroth i fa'ata'ita'iga fa'ata'ita'i e fa'asaga i se fa'afa'aga pogisa o fetu.

O le alu i lea laasaga ma lea laasaga, tatou te oo mai i pale auro. O tagata Roma malamalama i le faaputuga fetu o pale australis[14] (le pale i saute) e fesoʻotaʻi ma Sagittarius, e pei o le pale auro o Sagittarius (lea na pau mai lona ulu).

I le senituri lona 3 TLM, na tusia ai e le tusitala Eleni o Aratus, ae na te leʻi taʻua le faaputuga fetu, ae na ia taʻua pale e lua Stef (Stephanoi). Na faamatalaina e le tagata Eleni suʻesuʻe fetu o Ptolemy le faaputuga fetu i le senituri lona 2 TA, e ui lava na iai le Alpha Telescopii, talu ona siitia atu i Telescopium. I le taʻua o fetu e 13 i le faaputuga fetu, na ia faaigoa ia Stef t (Stephanos notios), "Southern Wreath", ae o isi tusitala. faʻafesoʻotaʻi ma Sagittarius (ua pa'ū mai lona ulu) or [mamao] Centaurus; faatasi ai ma le muamua, sa taʻua o Corona Sagittarii [le pale o Sagittarius]. E faapena foi, Na taʻua e tagata Roma ia Corona Australis o le "Pale Auro o Sagittarius".

Na faaigoa e Roma le pale i saute i le auala lava lea e tasi na faasino i ai le Atua i Lana Faaaliga. Ou te iloa e sili ona ofoofogia le faailoa mai o le palealii ua paʻū mai le ulu o lenei “manu feai” i le lagi. Ua tatou iloa o Satani sa i ai le tulaga sili ona maualuga o mea uma na foafoaina i le lagi, ae na paʻu i lalo lona palealii ina ua ia paʻū. E faapena foʻi i le manu feʻai na ia tiʻetiʻe ai e pei o le fafine talitane o Papelonia: “sa iai, a ua leai; ma o le a alu ae ai le to e le gata.”

O pale auro o loo faamatalaina i le Faaaliga o loo i luga o le ulu o le au osofaʻi. O loo taʻua foʻi i le Tusi Paia le mea moni e faapea, o lenei chimera, e faia aʻe i manu eseese, o le a toe maua le malosi lea na leiloa muamua.

O le manu fe‘ai fo‘i sa i ai, ‘ae lē o i ai nei, o lona to‘avalu lea, o lo‘o i le to‘afitu fo‘i, e alu atu fo‘i o ia i le malaia. O nifo fo‘i e sefulu na e iloa, o tupu ia e sefulu; e lei maua lava se malo i le taimi nei; a ‘ia maua le pule e pei o ni tupu i le itula e tasi fa‘atasi ma le manu fe‘ai. (Faaaliga 17: 11-12)

I totonu o le tusiga Le Tausaga o le Aquarius, ua faaalia e le Uso o Gerhard o le vaega o malosiaga tau tamaoaiga sili ona malosi o le paneta, le G20, na saunia e Pope Penitito XVI ina ia auauna atu ia Satani i luga o le nofoalii o se meafaigaluega o le mana. Mata e mafai e lenei fausaga malosi ona aliaʻe mai le asu i le taimi o le pu lona lima ma amata ai se osofaʻiga tele ia i latou e le o i ai le faamaufaailoga a le Atua? Ina ia taliina lenei mea, e tatau ona tatou vaʻavaʻai totoʻa.

O le isi vaega o le fuaitau, "o latou foliga e pei o mata o tagata. ‘Ua ‘iā te i latou fo‘i lauulu e pei o lauulu o fafine, ma o latou nifo e pei o nifo o leona;” e tatau ona manatunatu faatasi, a leai o le a se ese le tasi. O Centaurs e iai foliga o tagata, ioe, ma o le toʻatele o loʻo faʻatusalia e iai lauulu uumi, ae leai se centaur e iai nifo e pei o le leona. E naʻo le tasi le tala faʻasolopito o loʻo faʻataunuʻuina tulaga uma e tolu mo le ulu, ma aumaia foi le siʻusiʻu o le siʻusiʻu akarava ma le tui:

O se togitogiga au'ili'ili uliuli ma pa'epa'e o se tala fa'asolopito ma le tino o le leona ma foliga o se tagata. I tua, o ata laiti e aliali mai i se laufanua e pei o le toafa. Wikipedia faʻamatalaina le Manticore e faʻapea:

O le manticore (Early Middle Persian Mardyakhor) o se meaola fa'ale-Persia e tutusa ma le sphinx a Aikupito. E iai le tino o a leona, a ulu o le tagata i laina e tolu o nifo ma'ai (pei o se malie), ma o nisi taimi e pei o le pe'a apaʻau. O isi vaega o le meaola e eseese mai lea tala i lea tala. Atonu e fai seu, apaau, po o mea uma e lua. O le si'usi'u o le pe se tarako pe a akarava, ma e mafai ona tafana ai tui oona [faapea le talafaatusa ia Sagittarius] a lē o le pipili po o le fasiotia o ē na aafia. E 'aina atoa lana manu ma e leai ni lavalava, ponaivi, po o ni mea o le vete i tua.

O lona tupuaga ma lona talafaasolopito:

O le talatuu a Manticore mai Peresia, lea o lona igoa o le “tagata-ai”...

Ole fa'aSiamani ole fa'amatalaga Wikipedia e aofia ai fo'i mea nei:

I le Vaitau Tutotonu, na avea le manticore ma faailoga o le pule sauā, sauā, ma le lotoleaga, ma mulimuli ane o le tino o le leaga. [Faʻaliliuina]

O a matou suʻesuʻega ua aumaia ai i matou mai Roma ma Eleni i Peresia. Ona tatou misia moni lava lea o Papelonia pe afai tatou te mananao e faamaeaina malo o le lalolagi a Tanielu[15] i le manu e tasi. O le manticore o nisi taimi e faʻatusalia i apaʻau, ae seasea. Ae ui i lea, o loo i ai se atua Papelonia, o Pabilsag, sa i ai foi le siusiu o akarava (faatasi ai ma isi) ma i le tele o itu e fetaui lelei ma le faamatalaga a le Tusi Paia.

Fa'ata'ita'iga o se meaola fa'asolopito e iai le ulu o le tagata, le tino o le leona, ma apa'au o le aeto, o lo'o fa'atulaga e pei o lo'o sauni e fa'asa'o se aū mai se aufana, e fa'asaga i se ata fa'ata'atia. O Sagittarius o se faaputuga fetu i le vateatea a Papelonia mo le silia ma le tolu afe tausaga ma mulimuli ane taliaina e tagata Eleni anamua. Atonu e fesootaʻi atu i le atua o Nekala. Ae o le MUL.APIN Babylonian star catalog e iloa ai Nergal ma le paneta Mars, ma Sagittarius ma le atua Pabilsag.[16] E mafai ona maitauina e lua ituaiga eseese o ulu (maile ma matapulepule), o le tino o le solofanua, o apaau, ma le si'usi'u o akarava.

O lea ua tatou maua ai le puna tuai mo le faaputuga fetu, a itiiti mai i aganuu tatou te fiafia i ai i le Tusi Paia e pei o malo o le lalolagi o Tanielu.

Ua mātauina e le tagata suʻesuʻe filigā o valoaga e faapea, o lenei chimera, po o se meaola felafoaʻi, o loo faaata mai i le Tusi Paia o le pu lona lima, ua atagia mai ai nei emepaea e fā o le lalolagi o le Tanielu 7 e ala i le faauigaina o ona tagata taʻitoʻatasi, ma ua tuufaatasia nei mea uma i le faaputuga fetu o Sagittarius. O le mea e sau mai le lua e lē gata i le vaega lona lua o sē akerise, o se sauʻai e ʻai tagata ma mataʻutia feusuaʻiga e lē mafaatusalia!

Vane vaneina o le to'a anamua o lo'o fa'atusalia ai se tagata ma lana aufana, o lo'o ti'eti'e i se kariota o lo'o tosoina e solofanua taufetuli. O lo'o fa'aalia fo'i e le ata fa'atusa fa'atusa, e aofia ai li'o ma fa'ata'ita'iga e ono fa'atusalia ai tino selesitila ma o latou taamilosaga. O iina ua tatou maua ai le atua mataʻutia o Papelonia, o Pabilsag, o lē e tu mo le fuataʻina ma le faitaaga. Na matou vaʻaia lana vaega faʻavae i le ata. Ona i ai lea o le manticore e 'ai tagata o Peresia, lea o loʻo i ai Iran i aso nei, atonu o le pito i luga o le setete mo Islama mataʻutia i le lalolagi.[17] Ma o le Greco-Roman Sagittarius ma lona tino centaur ma le aufana faʻaloloa o loʻo faʻatusalia ai se autau atoa o fitafita faanatinati i kariota. O le tuufaatasia o le tino pito i luga o le tagata fanafana u ma le ivi o le solofanua, ua na o se talafaatusa mo le tuufaatasia o solofanua, kariota, ma tagata tau ma tagata fanafana, lea na amata mai i Aikupito ma faaauau ai i aso o Roma.[18]

O le Faauuina o le Manu

Ua uma ona matou mauaina le pale auro o Sagittarius i le mataupu mulimuli. Ae ui i lea, o loʻo faʻaalia o se laurel wreath, ma o se mea faapena e le o se auro. O Corona Australis (le pale i saute) o le fa'atusa ia Corona Borealis (le itu i matu) ma o lo'o fa'atali e toe tu'u i luga o le ulu o le atua Pabilsag.

O le Corona Borealis e aofia ai fetu e fitu, o lona uiga o ulu e fitu o le tarako. Talu ai ona o le faaputuga fetu lava ia o se "pale," e tatau ona malamalama i lenei tuufaatasiga e pei o ulu faapaleina e fitu i le faaputuga fetu o Draco, ma o lea matou te faʻafesoʻotaʻi ai i latou i tusitusiga nei:

‘Ona fa‘aali mai lea o le tasi fa‘ailoga i le lagi; faauta foi, o le tarako mūmū tele, ua ia te ia ulu e fitu ma seu e sefulu, ma o palealii e fitu i luga o ona ulu. (Faaaliga 12: 3)

Ona aumaia lea e Hydra le ulu lona valu o le Faaaliga 17:11, i le taimi o le osofaiga a le tarako i le pu lona tolu.

ma le manu feai sa i ai, a e leai, e oo lava ia te ia lona valu, e mai le toafitu foi ia, e alu atu foi i le malaia. ( Faaaliga 17:11 )

loʻu i Lauga o le Talisuaga a le Alii, Sa ou faauigaina Hydra o lenei manu feʻai, ma talu ai e manino lava o loʻo aau i vai e tele, o le mea moni o le manu lea e "tiʻetiʻe" e Virgo i le pu lona tolu. E aumaia foi le laena o lenei pu i le ipu i luga a'e o lona gallbladder. O se tasi foi lea o isi ulu e fitu na matou faauigaina mo se taimi umi o pope e toafitu talu mai le 1929, ina ua amata ona toe malolo le manua o le pule faapope. O Pope Penitito ma Pope Falanisisi ua avea nei ma ulu e lua ua toe ola mai i le faaiuga o le taimi, ma na o mai uma mai le ulu o Hydra (Pope Pius VI i le 1798).

E moni lena faauigaga mo le pu lona tolu, ae e iai ona vaivaiga. E lē o vaaia ia ulu e fitu i le faaputuga fetu o Hydra, lea e foliga mai e talia, ona o loo faapea mai moni lava le mau e na o le “tasi.”

E to‘afitu fo‘i tupu; ma le tasi, a o le tasi e lei oo mai; pe a afio mai foi o ia, e tatau ona nofo ai o ia mo sina taimi puupuu. ( Faaaliga 17:10 )

Ae o ai e mulimuli mai ia Hydra, pe afai o le ulu lena? O fea oi ai mauga e fitu o tupu e fitu? O fea fo'i seu e sefulu o le'i faia se sao tāua?

O nifo fo‘i e sefulu na e iloa, o tupu ia e sefulu, e le‘i maua e i latou se mālō; a ‘ia maua le pule e pei o ni tupu i le itula e tasi fa‘atasi ma le manu fe‘ai. ( Faaaliga 17:12 )

I le isi itu, afai tatou te vaavaai mo seu e sefulu i luga o a tatou sē akerise vaega lona lua i le amataga o le pu lona lima, o le a tatou mauaina i latou ...

Pe e te vaai i le auala ua atili ai ona ola ma malamalama le pu lona lima i le lagi? O loo faasino manino mai e le Atua nisi vaega faalelagi ma taʻua taimi e faia ai se faaaliga i inā. Pe a tatou uaʻi totoʻa atu, e sili atu la ona tatou aʻoaʻoina mai ai nai lo o mea o loo taʻua i le mau. Mo se faʻataʻitaʻiga, ua tatou maua nei le aso taua o Ianuari 1, 2018 o le aso o le tuʻuina atu o le mana o le "10 pu" poʻo malo, le G20 poʻo le UN, i le "manufeʻai" e toe tulaʻi mai i le lua e le gata.

Le Itula o Seu

O le isi mealilo tele o loo natia i le tusi o le Faaaliga 17, lea sa tatau ona ou mafaufau loloto i ai mo se taimi umi. E na o le taimi lava na ou tusia ai lenei vaega na tali mai ai le Alii i au tatalo mo le malamalama atili.

E faatatau i le vaega o le mau o le Faaaliga 17:12 o loo taʻua ai seu e 10 lea e “maua le pule o ni tupu tasi le itula faatasi ma le manu feai.”

Mo le tele o tausaga, sa tatou mafaufau ai i le vaitaimi po o le aso o le “itula e tasi.” E leai se preposition i le tusitusiga e fesoasoani ia i tatou. E mafai ona faauigaina “mo le itula” faapea foʻi ma le “i le itula” po o le “i le itula.” O le tele la o le au faaliliu e le o iai. I se tulaga lautele, peitai, e malamalama o se taimi faatapulaaina.

E tusa ai ma taimi faavaloaga, e na o ni nai lotu Porotesano e iloa, e 15 aso.[19] E fai si pu'upu'u pe a uma mea uma tatou te iloa e uiga i mea e tutupu i le i'uga.

E tusa ai ma le taamilosaga o faamasinoga o le uati Orion, o le a 7 tausaga, ae o le a umi tele, talu ai ua tatou iloa ua uma ona toe afio mai Iesu ia Me, 2019,[20] ma o le mana o nei seu e 10 ma le manu feʻai o le a iʻu i lena taimi, i se taimi mulimuli ane.

E naʻo pe a e tepa aʻe i le lagi ma vaʻai pe faʻafefea ona tuʻuina le laurel wreath i luga o le ulu o le "Sagittarius" ma iloa ai o le Mazzaroth (le Jewish zodiac) o se uati paia foi,[21] e mafai ona e foiaina le tupua. E alu atu le la i le tausaga e tasi ma e pei o se uati analog masani, e i ai faailoga mo le sefululua "itula" o le aso (ma o le mea moni foi o le po), e taʻua o faaputuga fetu e sefululua. O lea la ua manino le uiga o lenei itula lilo. O le itula lea o le “Sagittarius,” pe a maua e nifo e 10 le mana faatasi ai ma le manu feʻai mataʻutia o le chimera na oso aʻe mai le asu o le lua e lē gata: o le Emepaea o Roma anamua.

O le mafuaaga lena na fetalai manino mai ai Iesu ia i tatou:

Na tali Iesu, E le sefulu ma le lua ea itula o le aso? Afai e savali se tasi i le ao, e le tausuai o ia, aua ua vaai atu o ia i le malamalama o lenei lalolagi. ( Ioane 11:9 )

O lea la ua tatou feagai ma le fesili pe aisea e na o le tasi le itula e tumau ai le malosi o seu e 10 ma le manu feai. O lea foi, ua tusia i le lagi le tali. O le isi fa'aputuga fetu e tatau ona pule na'o ia. O lenei faasologa e tatau ona tatalaina le tagata na te aveesea le mana na faatoa tuuina atu i tupu e 10, e pulea ai le paneta na o ia lava o se tupu malo. Ou te le manaʻo e faʻaalia lenei pule sauā, peitaʻi, ia taulaʻi i le pale auro. E iai se isi faʻamatalaga mataʻina o le gagana faʻatusa a le Atua e faasino tonu i le Emepaea o Roma. I le taimi lava e tasi, o lenei faʻamatalaga o le a faʻaalia ai pe aisea e foliga mai ai e tuʻuina atu e le 10 seu lo latou mana i le "Sagittarius" mo na o sina taimi puupuu.

O i'inei o la'u a'oa'oga malosi i le gagana Latina e fa'aaoga lelei, lea na tatau ona ou "tumau" mo le lua tausaga mo lo'u Abitur (faailoga ulufale i le iunivesite). O lo'u faiaoga i lena taimi o se tusitala talafaasolopito moni ma sa le manao e aoao i matou i le gagana. E leʻi fiafia tele aʻu i le talafaasolopito e pei o aso nei—sa na ona ou manaʻo e faaleleia loʻu malamalama i le gagana, talu ai ua ou mafaufau e avea ma se fomaʻi, ae na o le lua itula na ou faalogo ai i le talafaasolopito o Roma i aso uma. O lenei eseesega i le va o laʻu sini ma le naunau o loʻu faiaoga Latina na oo atu ai i le ogaoga o feeseeseaiga, lea na iu ai ina faaleagaina oʻu togi ona o fesili o le suega faaiu e le o le talafaasolopito o Roma, ae e uiga i le tomai i gagana Latina, ma o aʻu, mulimuli ane, sa tatau ona toe faaleleia komepiuta nai lo tagata.

Ae pei o le Fitafita Lelei Švejk[22]—o lē ina ua uma ona taamilo mo ni nai itula, e foliga mai e leai se aoga, na toe maua mai lana ato tapaa, lea na ia tuua faafuasei i luga o se tagutugutu—ou te faapea atu ma le lotomaulalo: “E tutupu mea uma mo se mafuaaga.” I aso nei, ona o lenei faiaoga le talisapaiaina, ou te manatua ai le mea na foliga mai e matua leai lava se aoga ia te au.

O le faavaa o le tusi "Der Kranz des Kaisers" na saunia e Birgit Bergmann o loʻo faʻaalia ai se maamora paʻepaʻe paʻepaʻe o se emeperoa Roma na teuteuina i se pale laurel, e faʻatusalia ai le manumalo ma le lauiloa, faʻasaga i se lanu lanumoana manino. Na ou manatua le ata manino a loʻu faiaʻoga o le sauniga o le manumalo o emeperoa i Roma, ina ua latou faatoʻilaloina se fili malosi i se tauiviga faasaga iā i latou. O le mea ua ta'ua manumalo sa faafeiloaia i Roma i se kariota na tosoina e se taavale solofanua matagofie. E faaopoopo atu i le manumalo, sa i ai se avetaavale ma se pologa i luga o le kariota. O le galuega a le pologa o le uuina lea o se pale auro i luga o le ulu o Kaisara ma le emeperoa.

O loʻo i ai se tusi matagofie na saunia e Birgit Bergmann, o le na faia suʻesuʻega tele i le taua o le laurel wreath a emeperoa Roma. Na ia oo i le faaiuga o se pale laurel lanumeamata fou na tuuina i luga o le emeperoa i le taimi o le malaga manumalo e sui o le militeli, ma o le pologa i luga o le kariota na ia uuina foi se pale auro laurel i luga aʻe o lona ulu ma se tootoo.

O lea, mo sina taimi puupuu, sa iai i le taʻitaʻiʻau Roma ni pale laurel se lua i luga po o luga aʻe o lona ulu. O se pale faʻaola, e pei o le Corona Australis ma fetu e sefulu (o loʻo) i vae o le faʻaputuga o fetu Sagittarius, ma le auro, e pei o Venus, faʻafefe i luga aʻe o le ulu o Sagittarius aʻo ui atu le la i totonu o le faaputuga fetu. I a matou au faitau Siamani, ou te fautuaina le faitau i luga o le initaneti nisi itulau avanoa o lenei tusi su'esu'e lelei.

I Roma, e leʻi mafai e le senate ona faia se Kaisara e avea ma pule atoatoa, e taʻua o le Emeperoa. Sa tatau ona faailoa atu o ia e le militeli, ma o le mea moni na tupu tonu lava ina ua faatoilaloina pe faatoilaloina se fili malosi o loo taoto i faitotoa o Roma po o le Emepaea i se taua tele. O le auala lenā na pule ai emeperoa. O i latou o Kaisara po o taʻitaʻiʻau na faamamaluina e le militeri i le taimi o lo latou ulu atu ma le manumalo i Roma ma le pale lanumeamata laurel, ma i le taimi lava e tasi na taʻua ai lo latou igoa o le Emeperoa.

E tusa ai ma vaaiga o le tala faalelagi lea tatou te matamata i ai i le amataga o le 2018, e tatau ona tatou faitauina sea pule o le lalolagi o loo faalauiloa mai. O le a osofaʻia e se fili malosi le lalolagi Kerisiano, ma ua uma ona tatou vaai i ai! O le a tupu se taua mata'utia i le va o Isalama ma le faa-Kerisiano, ma o le tu atu e avea ma pule i luga o autau Kerisiano o le a leai lava se tasi na o Satani i foliga o le Agelu o le Malamalama, le taitai o le Faa-Kerisiano, Pope Francis.

E avatu e malo iā te ia le pule, ma o le a toe foʻi mai le Emepaea o Roma. O le a toe tauaveina e Pontifex Maximus lona suafa, o se Emeperoa moni o Roma o se malo o le lalolagi. E lē o toe umi, ona ia lē toe faalogo lea i “seu” o ē na tuuina atu iā te ia le mana, ma faaaogā faamalosi lana pule silisili ese. Sa masani ona tupu lenei mea i Roma, ma o le faaupuga lea sauā.

Atonu e vave ona manatu se tasi e faapea o se fuaiupu patino i le pu lona lima o loo faailoa mai ai lenei pule sauā, o lē e sau i le pule i lona vaitaimi autū. Peitaʻi, e tatau ona tatou aʻoaʻoina le vaai totoʻa.

Le Mana o le Faaumatia

E mafai ona tatou maua se isi fofo i se tupua anamua e ala i le taua tele o Venus i le masina muamua o le pu lona lima, lea ua uma ona ou faaalia i le vitio muamua. O le upu tupua e faapea:

Ma sa latou maua o le tupu i luga o i latou, o le agelu lea o le to e le gata, o lona igoa i le gagana Eperu o Abadona, a o le gagana Eleni o loo i ai lona igoa o Apolyona. ( Faaaliga 9:11 )

Pau lava le mea e iloa lelei e le au failotu ma le au faamatalaupu o le uiga o Abadona ma Apolyona o le “faaumatia.” O isi mea uma o ni taumatematega, ma o le toʻatele o tagata e talitonu o Satani o ia lea na te faaumatia.

O le fa'amatalaga a Wikipedia i le gagana Siamani i luga o Abaddon o lo'o fa'apu'upu'u ai le fa'afitauli:

Faamatalaina o uiga o upu

O le mau o le Tusi Paia e mafai ai ona faamatala eseese po o ai Abadon.

I le manatu o Abaddon o loʻo faʻatatau i nofoaga uma e lua, o le feteenaiga e tulaʻi mai o ia lava e sau mai le to e le gata na ia tapunia mulimuli ane ai le tiapolo.[23] O auala e foia ai, e lua e sili ona taatele: a le o Abadon e le o le agelu lava lea na mauaina le ki, po o tusitusiga e lua e faasino i agelu eseese e lua (o nisi tagata faaliliu e talitonu o le agelu i le Mataupu e 20 e uiga ia Mikaele, le tarako-fasiotia). O le manatu e faapea o Abadon e faasalaina e fai ma sui o le Atua i taimi uma e lua e mautinoa foi, peitai: muamua le faaseseina, sosoo ai ma le taufaasese (cf. le eseesega o le matafaioi a Satani i le Tusi Paia). E manatu tagata faataulāitu Abadon o se temoni malosi po o Satani lava ia.

O isi e faafesootaʻi le upu i le Apokalifa a Ioane ma se tupu na tofia e mana faatemoni.

O se vaega toʻaitiiti, e pei o Molimau a Ieova, e manatu o Abadon o Iesu, ona o le faamatalaga (i le Faaa. 20:1-3) lea na lafoina ai e le agelu o le to e lē gata le tiapolo i totonu o lea lava mea. [Faʻaliliuina]

O lenei, e ala i le tilotilo i le Tusi o le Natura, tatou te iloa ai nisi faʻamatalaga e uiga i lenei fuaiupu. Matou te vaʻaia Venus i luga o ulu o le Scorpio ma Sagittarius (muamua), o ituaiga e lua o sē akerise o le pu lona lima! I lalo ifo o le masina e tasi, o le a ufiufi e Venus lena mamao. O Venus o le tagata autu lea e iai le matafaioi a Abaddon ma Apollyon.

Fa'amatalaga au'ili'ili o Venus o lo'o fa'aalia ai lona ufitia i ao, mauga mu ma lanu eseese o moli ma samasama. Ua iloa e le Adventist Bible Commentary—e pei ona faia e le lalolagi atoa, o le mea moni—o Venus o le fetu o le taeao:

Le aso. Nai lo lena, o le "aso," e ui lava e mafai ona taʻua faʻamaoniga tusitusia (cf. p. 10) mo le faʻaofiina o le mataupu maʻoti. O le mafaufau o Peteru e foliga mai ua mavae atu, i se tulaga masani lava, mai le Liua, lea na faaata mai ai le toe afio mamalu o le Alii, i le “aso” tele lava ia. Sa le gata ina faamanatu atu e ia i lana au faitau le faaaliga na ia vaai i ai i luga o le mauga, ae sa ia faasino atu foi o latou mafaufau i le mea mamalu o le a tupu lea na faaataina—o le afio faalua mai o Keriso i le mana ma le mamalu.

Taeao. O lona uiga moni, “susulu atu,” e pei o se malamalama e ati i le pogisa. Na iloa e le aposetolo o le afio mai o lona Alii o le a aveesea ai le pogisa o le lalolagi ma aumaia ai le malamalama e faavavau. Ona leai ai lea o se manaoga tutusa mo le lamepa; o le a tuuina mai e le Malamalama o le lalolagi le malamalama uma e tatau ai i Ona tagata. Atonu sa mafaufau foʻi Peteru i le vaveao o le aso lea e aumaia ai le faaolataga i loto o tagata taʻitoʻatasi.

Fetu o le aso. Gr. phosphoros, o se tuufaatasiga o le phos, “malamalama,” ma le veape phero, “e tauave,” o le mea lea, “e ave le malamalama,” po o le “e aumaia le malamalama.” Phosphoros, na o iinei i le NT, na faʻaaogaina le paneta Venus, o nisi taimi e taʻua o le fetu o le taeao (cf. i le Isa. 14:12). O le aposetolo iinei e mautinoa lava o loo faasino ia Keriso (cf. Mal. 4:2; Luka 1:78, 79; Rev. 2:28; 22:16).[24]

Ae o loo i ai le fenumiai pe a tatou vaavaai i le Isaia 14:12, lea e faaliliuina ai le upu “hêylêl” i nisi taimi o le fetu o le taeao po o Lusifelo. Young's Literal Translation e sili ona sa'o:

Ua faapefea ona e paʼū mai le lagi, E le pupula, le atalii o le taeao! Ua vavaeina oe i lalo i le eleele, Le tagata vaivai o atunuu. (Isaia 14:12)

O lea la, e le mafai ona tatou mautinoa pe o Venus e tu mo Lusifelo pe mo le Alii o Iesu, ae o loo Ia faia se faamatalaga manino i le Faaaliga 22:

I Iesu ua auina mai laʼu agelu e molimau atu ia te outou i nei mea i totonu o ekalesia. O a'u o le aa ma le fanau a Tavita, ma le fetu susulu ma le taeao. (Faaaliga 22: 16)

Ua taʻu mai e le Faaaliga 9:11 iā i tatou o loo tatou feutagaʻi i inei ma se tupu o ia foʻi o le agelu o le to e lē gata. Ma o loo fautua mai ai o le tagata lava lea e tasi o le a loka mulimuli ane Satani i le to e le gata i le amataga o le meleniuma:

Ma sa ou vaai o le agelu ua alu ifo mai le lagi, ua ia te ia le ki o le to e le gata, ma le filifili tele i lona lima. ‘Ona tago atu lea o ia i le tarako, o le gata tuai lea, o le Tiapolo lea ma Satani, ma saisai ‘iā te ia i tausaga e afe, ‘ua lafo fo‘i o ia i le to e lē gata, ma tapuni ‘iā te ia, ma fa‘amaufa‘ailogaina ‘iā te ia, ‘ina ‘ia lē toe fa‘asesēina e ia o nu‘u ‘ese, se‘ia taunu‘u le afe o tausaga; ( Faaaliga 20:1-3 ).

Pe mautinoa o le agelu lava lea e tasi na taʻua o Abadona i le Faaaliga 9? Pe le'i maua ea e Saturn le ki i le pu lona lima? E te vaʻai i le faigata o le suʻesuʻeina manino o mea o loʻo tusia, e aunoa ma le vaʻaia o mea o loʻo faʻamatalaina moni e tusitusiga?

Peitaʻi, e ala i la tatou mātauina o le lagi, ua uma ona tatou mauaina ni mea e sili ona mataʻina. Ua tatou vaaia na maua e Saturn le ki o le lua e le gata ma o Venus lea o loo tu i luga o ulu o sē akerise. E tatau ona tu Venus mo Abaddon/Apollyon. E manino mai e lua “tagata” eseese o loo aafia i le tala faalelagi! Saturn ei ai le matafaioi a Lusifelo pa'ū, o lea na pau lava le fesili o totoe pe o Venus, e pei o le fetu o le taeao ma Abaddon, e tu foi mo le agelu e sau i le Faaaliga 20 ma lokaina Satani, ma afai ma pe faapefea ona maua e Venus le ki i luma atu o le taimi i lenei tulaga.

Ua uma ona tatou vaai i le vaega muamua o le Mercury, e sau mai ia Iupita o “le avefeʻau a atua,” na avatu iā Saturn le ki i le amataga o le pu lona lima. Pe mafai ona tatou matauina i se isi mea mulimuli ane i luga o le faapaologa o le lagi ua toe lele atu Mercury i Saturn, e aveese le ki mai ia te ia ona aumai lea i se isi “agelu”?

Ma pe o le “agelu” foʻi lenei—e leʻi umi talu ona mavae le afio mai o Iesu, lea e tupu i le taimi mai iā Me 21 e oo iā Me 27, 2019—ua alu ifo mai le lagi, po o le malumalu faalelagi, e faafalepuipuiina Satani? E tatau ona e fia iloa le isi vitio e sosoo ai...

O se vaaiga tele na ta'alo i luma tonu lava o matou mata. O le “filifili tele” na iu ina avea ma “fiumea o penina,” o fetu fusi e tolu o Orion, ma Venus, lea e faatusa i le Alii o Iesu, lea ua manino nei o le faaumatia, ua ta’ua o Abadona ma Apolion, ma le agelu foi o loo saisaitia Satani. O le mea lea, o le Alii o Iesu na te pulea sē akerise o le pu lona lima, ina ia mautinoa le mea ua Ia folafola mai:

Ma sa poloaiina i latou ‘ina ‘ia latou lē fa‘aleagaina le mutia o le ‘ele‘ele, po o se mea lauolaola, po o se la‘au; ae na o tagata e le o i ai le faamaufaailoga a le Atua io latou muaulu. Ma sa tuuina atu ia i latou ‘ina ‘ia lē fasioti ‘iā te i latou, a ‘ia fa‘atigāina i latou i masina e lima; ( Faaaliga 9:4-5 )

O Abadon, le faaumatiaga o le paneta i le lumanai, o Iesu Keriso o le agelu o le mala lona sefulu mo tagata Aikupito na taofia Isaraelu i le nofo pologa. O lē na fasiotia a latou ulumatua ina ia faasaʻolotoina Ona tagata, o ia foʻi lea e toe foʻi mai ma faasala i ē sauā i Kerisiano moni ma saisaitia Satani i le lalolagi mo le 1000 tausaga i Lana filifili. Ose ata matagofie ma le tofo oona.

Fa'afetai, Molimau a Ieova! Sa'o lau mate. Ou te fia faamanatu atu foʻi iā te oe o le mau o le Tusi Paia e matuā saʻo atoatoa ma e lē faapea o le agelu o loo alu ifo o loo uuina le filifili “i lona lima” ae o le “i luga lona lima.” O le fetu o le Orion lea e fai ma sui o le Tama, o le ogatotonu o fetu fusi e tolu, e taʻua o “Alnilam” i le faa-Arapi, o lona uiga “mānoa o penina,”[25] uiga tutusa ma le “filifili o penina.” Afai o Iesu o le “agelu” o loo i ai le mana e tapunia ai le to e le gata, e mafai e se tasi ona manatu i le Tama, po o le Toatolu o Tagata o le Fono Paia, o i latou o loo tutu o se filifili “i Lona aao.” Latou te tuuina atu faatasi la la'ua faatagaga mo le faamasinoga faasaga ia Satani.

O lenei, mo le taimi muamua, ua matua manino lava le mafuaaga na folafola mai ai e le Alii:

O lē manumalo fo‘i, ma tausi i a‘u galuega e o‘o i le gata‘aga, ‘ou te tu‘uina atu ‘iā te ia le pule i nu‘u ‘ese; e pei o ipu a le fai ipu omea e nutililii i latou: e pei ona ou maua mai lo'u Tamā. Ma ou te tuuina atu ia te ia le fetu o le taeao. (Faaaliga 2: 26-28)

Mulimuli ane, i lenei mataupu, e na o le loto atoa e mafai ona ou fai atu faatasi ma Iesu,

O le ua i ai taliga, ina faalogo mai ia o ia i le mea ua fetalai mai ai le Agaga i ekalesia. ( Faaaliga 2:29 )

O Ulu e Fitu ma Mauga e Fitu

E le o la'u auala e tuuina atu ai le fofo i se mealilo faale-Tusi Paia e aunoa ma le faailoaina muamua o le tele o taumafaiga le aoga na i ai i le tele o seneturi po o le afe tausaga e saili ai se faauigaga talafeagai mo se tasi o mealilo o le Faaaliga. Ae ou te manatu e mafai ona ou faasaoina aʻu lava mai le faalavelave pe a oo i ulu e fitu o le manu feʻai lea o loo nofo ai pe tū ai “Papelonia” le fafine talitane. Masalo e leai se isi fa'aaliga sili atu, sili atu ona su'esu'eina ma sili atu ona le malamalama, nai lo lenei:

Ma o le mafaufau lenei ua i ai le poto. O ulu e fitu o mauga ia e fitu, o lo‘o ti‘eti‘e ai le fafine. O lo‘o i ai fo‘i tupu e to‘afitu; pe a afio mai foi o ia, e tatau ona nofo ai o ia mo sina taimi puupuu. O le manu fe‘ai fo‘i sa i ai, ‘ae lē o i ai nei, o lona to‘avalu lea, o lo‘o i le to‘afitu fo‘i, e alu atu fo‘i o ia i le malaia. ( Faaaliga 17:9-11 )

Sa ou suʻesuʻeina faʻaliliuga eseese uma mo le tele o tausaga, ma na ou ofoina atu foʻi aʻu lava faʻamatalaga. Ua uma ona ou faailoa atu oʻu manatu i tala eseese, ae na ou taʻutino atu foʻi ou te leʻi faamalieina atoatoa i ai. O uiga eseese o lenei manu feʻai, aemaise o itu eseese o ona ulu e fitu, pe a faatusatusa i ulu e fitu o le tarako o le Faaaliga 12 ma le 13, na maua ai se lotogatasi atoatoa ma le tasi le selau pasene le maliliega ma uiga uma e toetoe lava a le mafai.

E pei o isi, sa ou mulimuli i auala eseese. Ou te taʻua na o le toʻalua o pope e sili ona taʻutaʻua: (1) o pope e toʻafitu o Roma talu mai le 1929, ma le (2) o emepaea e fitu o le lalolagi talu mai Papelonia, o le vaega mulimuli e fa o Roma faapaupau, pope Roma ma le mana, pope Roma ua leai se malosi ma le manuʻa faamalolo, ma mulimuli ane pope Roma ua faamaloloina le manuʻa.

Faatasi ai ma pope, ua ia i tatou le faafitauli e tatau ona toe tulai mai se tasi o le toafitu, aua o le tupu lona valu o se manu, ma o le tasi o le fitu. Ua i ai nei tagata ua mananao e faamalosia se fofo ma le manatu valea e faapea o Pope Ioane Paulo II o le a toetu, ma o ia o Satani i le ofu o le malamalama. Leai, pele e momoe i le Sapati masina,[26] E lē faafaigofie e Satani ona e iloa o ia. Ua leva ona i ai o ia iinei, ma o lou talitonuga, e te moeiini ou mata ina ia le mafai ona e iloa le mea moni.

Ua fetaiaʻi tagata talitonu e toʻafitu o le lalolagi ma le faafitauli e faapea, i le taimi na iai Ioane i Patamo, ua faapea mai ua paʻuʻū tupu e toʻalima (e pei o malo o le lalolagi). E faigofie lava ona aloese mai se tasi i lenei faafitauli e tusa ai ma le faamatalaga o le manu feai “sa i ai, a ua leai; ma o le a alu aʻe ai i le to e lē gata,” auā o le vaega “e lē o iai” e lē faapea e tatau ona fetaui ma le taimi o le aposetolo, talu ai o le kalama Eleni e taʻu mai ai o se vaaiga faamatala lea o le talafaasolopito atoa o le manu feʻai. Ua taʻua foʻi e le Bible Commentary lenei mea:

[I le Faaaliga 17:]8. le manu na e vaai i ai. O lona uiga, o le manu feai o f. 3. E lei faaalia ia Ioane le manu feai i lona tulaga “sa i ai” po o lona “leai”, ae i lona tulaga toe faaolaolaina ina ua mavae le “leai”. Ae peitai, o loo faamatala puupuu e le agelu le galuega ua tuanai a lenei meaola mata'utia e ala i le faailoaina o le manu feai e pei ona vaai i ai Ioane (tagai i le fuaiupu 8–11).

Nichol, FD (1978; 2002). The Seventh-day Adventist Bible Commentary, Volume 7 (853). Iloiloga ma Herald Publishing Association.

Afai tatou te faatusaina nei emepaea e fitu o le lalolagi ma tupu e toafitu, ua tatou iloa ai i le taimi o le aposetolo, e toalima ua uma ona paʻuʻū, o le tasi sa iai i le taimi nei, ma le isi e leʻi oo mai. Ma e oo lava i le lona valu! O emepaea muamua e fā o le lalolagi ua paʻuʻū i so o se tulaga, o Papelonia, Metai-Peresia, Eleni, ma Roma faapaupau. Peitai, sa soifua le aposetolo i le taimi tonu lava lea o Roma faapaupau, ma na maliu i seneturi a o lei amataina le vaitaimi o le pulega faapope Roma, o le malo lona lima o le lalolagi, pe tusa o le 538 TA.

E foliga lelei le fofo, ma e foliga mai e poto ma aʻoaʻoina se talaʻi o lenei upu pepelo malu, ae e le fetaui. Ma vaitaimi! E saʻo le afioga a le Atua, ma afai e lē fetaui se mea, o lona uiga o le aʻoaʻoga atoa e fausia i luga o le oneone.

Sa ou faaaluina le tolu vaiaso atoa e suesue ai lenei mataupu; E masani ona ou le alu i le potumoe, e aua neʻi faalavelave i loʻu toʻalua i loʻu taufetuli ma feliuliuaʻi. Sa ou tauivi ma le Alii mo ni nai mataua o le timu mulimuli, ma le iloaina ua uma ona Ia faamutaina, talu ai o le pu lona tolu ua uma ona fua mai.

E fetuutuuna'i ma le faaeteete e se tagata o lo'o ofu i le ofu mumu se fa'aputu o le tele o kapisi lanu meamata i se maketi i fafo, i lalo o le lagi avanoa. O le māfuaaga lenā na ou lomia ai vaega e tolu o lenei faasologa, ae na faaauau ona ou faalogo i le siʻufofoga o le Atua i le tatalo, e faapea, “Ua tusia mea uma i le lagi.” Talitonu mai ia te au, e oo lava i “perofeta” e masani lava ona galulue malosi e malamalama i tupua a le Alii. Ua uma taimi o Tanielu. E le faigofie e pei o le lele mai o se agelu, fai mai, “O ulu e fitu o ulu kapisi e fitu, oe ulu mafiafia.” Ona e tali atu lea ma faapea atu, “Le Alii e, ia viia Oe i le faavavau atoa ona o lenei malamalama matagofie!” Ona e mafaufau lea ma le faanoanoa ia te oe lava: “O a'u le vale. Sa mafai ona ou iloaina i aso ua leva!”

Ae ui i lea, o loʻo i ai se mea e mafai ona maua e se tasi e galulue vavalalata ma le Atua. Ua iloa e o’u uso uma mai le fegasoloaiga faailoga o le lagi talu mai la’u lauga mo le Talisuaga a le Alii, ae e lei maua e se tasi le loloto ma le atoatoa o mea o folafola mai e le tusi o le vanimonimo i le upumoni le mamalu o le Alii.

Ua tala mai e le lagi le mamalu o le Atua; o lo‘o fa‘aalia fo‘i e le vanimonimo lana galuega a lima. ( Salamo 19:1 )

Ona oo lea i le taeao o le Aso Faraile, Aokuso 11, 2017, a o lata i le taimi o sauniuniga mo le Sapati, na tupu ai. Na oo mai le Agaga Paia ia te au, ma sa mafai ona ou maua le tali i le tupua. O lenei foi, na tupu i lea laasaga ma lea laasaga, ma o lenei o le a ou faasoa atu ia te oe pe na faapefea ona ou mauaina. Muamua, sa mafai ona ou iloaina ia ulu e fitu (ma e le o ni ulu o kapisi):

O ulu e fitu o mauga ia e fitu, o loo ti'eti'e ai le fafine. ( Faaaliga 17:9 )

O loo tatou talanoa e uiga i le manu feʻai e sau mai le to e lē gata, e faapena foʻi i le manufeʻai mai le Faaaliga 17, faapea foʻi ma “akarava” e sau mai i le lua e lē gata e tasi ma ua iai le pule e faapuapuagatia ai mo le lima masina o tagata e lē o iai le faamaufaailoga a le Atua. O nei akarava ei ai le "ola" o faaputuga fetu e ono o le Mazzaroth: Scorpio ma isi faaputuga fetu e lima e tumau mo le lima masina, e pei ona uma ona ou faaalia i se vitio i le vaega lona tolu o lenei faasologa.

O le faauigaga o le umi atoa o le faatagaga na maua e sē akerise e pei o se akarava, o loo faamatalaina ai foʻi le “lautele” o le manu o loo tū ai le fafine. Ua faapea ona tū o ia i luga o se manu feʻai, o le manu lea o le pu lona lima. E aofia ai na'o le ono fa'aputuga fetu pe afai e te faitauina le Libra o se vaega o le ulua'i Scorpio. O le Libra o se paleni ma o lea, e leai se "ulu." E faapefea la ona tatou oo i ulu e fitu, pe afai e na o le ono o tatou faaputuga fetu? Se'i toe va'ai...

Faatoa e vaai i le fofo o se paso e lua afe tausaga le matua, ae o upu muamua nei e tolu o le tupua: “O ulu e fitu.” E fa'aauau pea i le "o mauga ia e fitu, o loo ti‘eti‘e ai le fafine.”

O lea la ua tatou iloa o ulu e fitu o loo maua i faaputuga fetu e ono, o le tasi o na iʻa, e tatau ona tatou iloiloina totoʻa le upu “mauga”. O le upu Eleni lea o loʻo faʻaogaina ai le mauga iinei:

G3735
auro
Masalo o se mai se upu ua le toe aoga órõ (e tulaʻi pe "muli"; atonu e tutusa ma le G142; faatusatusa G3733); se mauga (e pei o le siitia o ia lava i luga o le laugatasi): - mauga, mauga (-ain).

Le manatu i tua o le upu auro o le mea lea, o se "maualuga" tele lea e alu aʻe i luga aʻe o le tafailagi ma e tatau i se tasi ona tilotilo i ai. O lenei faamatalaga e faatatau, ioe, i se faaputuga fetu mamalu e maualuga i luga aʻe o le tafailagi i le lagi.

O lea la ua tatou feagai ma se faafitauli fou e na o le ono o tatou faaputuga fetu, ae fai mai le tusitusiga e fitu “mauga.” O le mea moni, e vave ona tatou manatua o le Scorpio anamua e mafai foi ona malamalama i ni faaputuga fetu se lua: o le Scorpio ma le Libra. I le auala lava e tasi e pei ona tuuina mai e I'a le ulu ua misi, o lea ua tuuina mai e le Scorpion anamua le mauga ua misi.

O le manatu o le vaʻaia o Scorpio o se tasi pe lua faʻaputuga o le Mazzaroth, e atagia matagofie ai le manatu o le masina osooso o le kalena Iutaia. E tusa lava pe tasi le tausaga, e mafai ona aofia ai le 12 pe 13 masina.

Po o ai lava e manatu e atamai lenei mea—ma e moni lava—o le a sili atu ona ofo, pe a tatou taliina le tupua e uiga i tupu e toafitu i le mataupu o sosoo mai.

O Tupu e Toafitu

Ae tatou te leʻi alu atu i le tupu lona valu, e tatau ona tatou faauigaina le isi fuaitau faasolosolo o le tupua ma tupu e toafitu:

E to‘afitu fo‘i tupu; ‘ua pa‘u‘ū e to‘alima, o lo‘o i ai le tasi, ‘ae le‘i o‘o mai le tasi; pe a afio mai foi o ia, e tatau ona nofo ai o ia mo sina taimi puupuu. ( Faaaliga 17:10 )

Ua matuā faasesēina le tele o faaliliuga o le Tusi Paia. O le King James Version o loo sii mai i luga e matuā latalata lava i le uluaʻi faaliliuga, lea o loo faapea mai ai “E toʻafitu foʻi tupu.”

Muamua lava, e na o iina e fai mai ai e o tupu e toafitu! E leai se faavae mo se isi mea, ae na manatu nisi o le au faaliliu e tatau ona latou tusia i se auala e faapea mai ai o tupu e toafitu e manino foi o ulu po o mauga e fitu. E i ai moni lava se sootaga, ae o se eseesega foi. E le o toe umi ae mafai ona e iloaina!

O ulu e fitu e aunoa ma se fesiligia o mauga e fitu, e ui lava e le o mauga uma e iai ni ulu. O tupu foi e toafitu o mauga ia e fitu. Peitaʻi, o ulu e toʻafitu e lē o tupu e toʻafitu, e ui lava o le tasi o ulu o le tupu lea, ma e toʻatolu ua uma ona avea ma tupu, ae ua lē toe iai.

Ua atili ai ea ona ou fenumiai ia te oe? Faigofie, na fa'amoemoe?. Ae o le mea ua ou tusia i luga e moni. E le o toe mamao ae mafai fo'i ona e fo'ia a'u lava tupua. Pe e te manaʻo e faʻataʻitaʻi tasi, ae e te leʻi faʻaauau!?

O au lava ia, sa ou mauaina le fofo e ala i musumusuga faalelagi, ina ua Ia tau mai ia te au e tatau ona ou sailia po o ai “tupu” o loo nofotupu a o soifua Ioane lava ia, ma pe faapefea ona faapea ua uma ona pauu mai tupu e toalima i lena taimi. Ua uma ona ou faailoa atu muamua e le aoga i malo e fitu o le lalolagi!

O le mea o totoe o le toe tepa aʻe i le lagi ma ole atu mo le poto sili mai le Alii. O loʻu uso o Gerhard o loʻo tusitusi tutusa ma le tusiga i luga o le Tausaga o le Aquarius; O loo fetalai mai le Atua tausaga, po o—e pei o le upu Eperu dôr e masani ona faaliliuina (faaseseina)—augatupulaga, e 167 taimi i Lana Afioga, le Tusi Paia, i le Feagaiga Tuai.

O le lalolagi—ae o le mea e leaga ai, aemaise lava le au suʻesuʻe i fetu, o ē na faaseseina ma faaaogāsesē uati taimi a le Atua—ua latou iloa lelei. tausaga. Mo le tele o tausaga, e toʻatele tagata o loʻo talanoa e uiga i le suiga mai le Tausaga o Pisces i le Vaitausaga o Aquarius. O le suiga mai le tasi tausaga i le isi ua manatu e tupu pe tusa i le 2000 tausaga uma, aua o le taimi lena o le vernal point, i le muamua o le equinoxes, e alu atu i se faaputuga fetu fou o le zodiac. O lo'o iai felafolafoaiga malolosi i le va o vaega ta'ito'atasi po'o afea le taimi tonu e amata ai o le Tausaga o le Aquarius. Fai mai nisi o le a le oo mai mo le isi 100 tausaga, e tusa ai ma le vateatea. Ae ui i lea, sa tele le pisapisao e uiga i ai i le tausaga 2012, ina ua faʻailoa mai e le kalena Mayan le vaveao o se vaitau fou. O le a ou tuʻuina atu i loʻu uso o Gerhard e faʻaalia atili le vaaiga faalelalolagi aʻo ia vaʻavaʻai totoʻa "i tua atu o laina o le fili."

E i ai ea se mea moni i totonu? E pei ona ou ta'ua, e silafia foi e le Atua le faitau o tausaga po o augatupulaga. Peitaʻi, e lē o malamalama i ai le toʻatele o le lalolagi Kerisiano ma “tagata popoto sili” i aʻoga o suʻesuʻega faale-Tusi Paia, ona ua teena le atamai o le Atua i le timu mulimuli. O le tala tupu e amata i le faailoaina o mea e manaʻomia muamua mo le malamalama i lenei mealilo tele:

Ma o le mafaufau ua i ai le poto. ( mai le Faaaliga 17:9 )

Sei o tatou tilotilo totoa i le upu Eperu mo se tausaga po o se tupulaga:

H1755
dôr
Mai le H1752; lelei a taʻamilosaga taimi, o lena lava, an tausaga po o le tupulaga; se fale foi: - tausaga, X faavavau, tupulaga, [n-] faavavau, fanau.

O le 2000-year span per star sign, lea e mafai e le lalolagi ona faitau mai le faʻamuamua o equinox e ala i le zodiac, e le o saʻo tele. Matou te malamalama lelei i ai, peitaʻi! Ua tatou iloa o loo i ai le Uati Sili o Taimi a le Atua i Orion, lea e faailoa tonu mai ai le taimi o augatupulaga. O iina, e tasi le suiga o le taimi o le 2016 tausaga tonu.[27]

Tatou faitau nei. O faʻailoga taʻitasi taʻitasi e fealuaʻi ai le mata o le vernal o se tausaga, poʻo se tupu, e pule i lenei faʻailoga fetu mo le 2016 tausaga. O lona uiga, a o soifua le aposetolo o Ioane, e lē taumatea o le Vaitau Piscean. O le toatele oi tatou na fananau mai foi i le Vaitau o Pisces, talu ai e tusa ai ma le uati Orion, o le tausaga Aquarian na amata moni lava i le Sapati Maualuga fitu o le Aso o le Togiola i le 2012. Na matou tusia auiliili lena mea,[28] ae matou te leʻi faʻafesoʻotaʻia faʻaputuga fetu i le taamilosaga o Orion, ona e leʻi atoatoa lo matou malamalama.

E tatau ona malamalama se tasi o le vernal point e fealua'i moni lava i faailoga o fetu i le itu faafeagai o le la, ma matua lemu lava. E 24,192 tausaga le umi e tasi.

Ina ua mavae atu “tupu” e toalima, po o tausaga, i le taimi na soifua ai Ioane, pe—ua sili atu ona faamatalaina—ua mavae atu, o lona uiga o le faitauina e le Atua o tausaga na amata a o lei foafoaina le lalolagi! Seʻi o tatou faia se lisi puupuu o tausaga e oo mai i o tatou tausaga, faatasi ai ma faaputuga fetu, o tupu o tausaga, ma o latou vaitaimi e faatatau i ai, i lalo o le manatu e faapea o tausaga uma e lima na amata a o leʻi oo i tausaga o le aposetolo o Ioane:

O se siata o loʻo faʻaalia ai vaitau eseese faʻasolopito faatasi ai ma faʻaputuga fetu o Mazzaroth i tuʻuga faale-Tusi Paia. O le siata o loʻo lisiina ai vaitau mai le '2012 AD seʻia oʻo i le 4028 AD' e fesoʻotaʻi ma Aquarius i lalo i le '10,085 BC seia oʻo i le 8,069 BC' e fesoʻotaʻi ma Leo.

O le feteenaiga tele i le va o le lelei ma le leaga na manino lava na amata i le Tausaga o Leo, faatasi ai ma le faitauina e le Atua o augatupulaga o taimi. E pei ona tatou iloa mai le Tusi Paia, o le paʻū o Satani i le lagi na faapogaia ai se taua mataʻutia i le lagi. E mautinoa lava o le mafuaaga lena na amata ai i le 10,085 TLM le kalena taimi a le Atua mo le ata o le faaolataga, lea e tatau ona iu ai i le iuga o le feteenaiga.

O e malamalama nei i le mafuaaga o pyramid, ua salalau solo i le lalolagi atoa, e masani ona faasino i tua i se taimi i le Leonian Age? E tele tala mananaia i luga o le Initaneti e uiga i lena autu. O le mea lea, o le Sphinx, lea sa avea muamua ma leona, e faʻaalia ai le Tausaga o Leo, ma e le gata i lona foliga. Ma o pyramid e tolu o Giza ua mamanuina e faʻatusa tonu le tulaga o fetu o fusipaʻu a Orion-e le o lo latou tulaga o loʻo i ai nei, ae i le tulaga na latou maua pe tusa o le 10,500 TLM. Ua faaali mai nei e le Atua ia i tatou e sili atu nai lo na o lenei a'oa'oga fa'atasi e moni; Ua ia aumaia foʻi iā i tatou le aso tonu na amata ai le fouvalega i le lagi! E tusa lava po o ai na faʻatūina, o pyramid o faʻamanatuga mo le amataga o le feeseeseaiga i le va o le lelei ma le leaga.

Ina ua mavae se tauiviga umi, na faatoilaloina le tarako ma tuliesea mai le lagi e le “Leona,” o lē o le a fanau mai i le ituaiga o Iuta o se tagata. O se tasi o laasaga sili i le ata o le faaolataga a le Atua o le foafoaina lea o le lalolagi i le amataga o le tausaga lona fa. Na tuliesea le agasala mai le vateatea, ma avea le lalolagi ma nofoaga e taofia ai. O le foafoaga, e pei ona tatou iloa mai le Kenese, na tupu i le tausaga mulimuli o le Tausaga o Gemini. E lētioa la, e mafai ona ave faatasi ma i tatou mai Etena le faavae o faaipoipoga ma le Sapati.

Seʻia oo i le fanau mai o Iesu i Peteleema, e lua isi tausaga atoatoa o le 2016 tausaga. Ua mavae atu le lima tausaga talu ona oo atu agelu i le agasala mo le taimi muamua, ma o lea ua avea le Atua lava Ia ma tagata e faaalia ai le alofa o le Tamā i le atulaulau uma. Na soifua mai Iesu i le faaiʻuga o le Arian Age, le tausaga o le mamoe poʻa, ma i le amataga o le Piscean Age, le tausaga o iʻa.

E ui lava na tatou fananau mai i tausaga e tasi ma Iesu ma Ioane, ae ua ono tausaga ua paʻu mai mo i tatou. O le ma fanau na fananau mai talu mai le 2012 ua uma ona fananau mai i le Tausaga o le Aquarius e tusa ai ma le kalena paia o tausaga, e mulimuli i le pao o taamilosaga tetele o le uati Orion. Ua leva ona i ai le tausaga o le “isi tupu,” lea e lei oo mai ia Ioane, ma pe a oo mai, o le a tumau mo na o sina taimi.

E to‘afitu fo‘i tupu; a o le tasi e lei oo mai; pe a afio mai foi o ia, e tatau ona nofo ai o ia mo sina taimi puupuu. (Faaaliga 17: 10)

Va'ai mo oe lava ile laulau. O le a toe afio mai Iesu i le 2019, ma o le a tatou faatasi ma Ia mo le 1000 tausaga i le Aai Paia i le Orion Nebula, ma faasalaina i latou e le salamo i lo latou faasalaga, faatasi ma Ia. O lo tatou toe foʻi mai o le a lata i le tausaga 3019, i le ogatotonu tonu o le Vaitausaga o Aquarius, lea faatoa taunuu mai. Ona faaiʻuina lea o le finauga tele pe a mavae se isi taimi puupuu.[29] O le a alu atu Satani i le faasalaga ma le afi e faavavau, ma agasala faatasi ma ia. O le a faapuupuuina le Tausaga o le Aquarius; o le a toetoe lava tipiina i le afa-pe tusa ma le 1000 tausaga. O le faataunuuga sili lenā o le folafolaga a Iesu o le a faapuupuuina aso—le vaitaimi nei.[30]

O le Feagaiga o Vaiaso

Ae o le isi mealilo faale-Tusi Paia, o le taimi lenei i le Feagaiga Tuai, e mafai ona foia e ala i lo tatou malamalama i le uiga moni o le upu. dôr. O lenei faaaliga a Iesu e oo mai i le taimi tonu a o tatou galulue tutusa ma lenei faasologa o tatou talatuu mo le 144,000. O iina, i le tulaga o a tatou tusitusiga, tatou te tuuina atu ai lo tatou malamalama ia i latou e tatau ona tutu mausali e aunoa ma se fautua i le taimi tele o puapuaga. I lena faasologa, e masani ona tatou talanoa e uiga i le feagaiga na faatuina e le Atua ma Aperaamo, aua o le a molimau atu foi le au maturo mulimuli o le ekalesia a Semurana i o latou toto le sala i le taimi o i luma, e pei lava o manu osi ai le Atua ma Aperaamo i le Kenese 15, e faamaufaailogaina le feagaiga i le toto.

E matuā feeseeseaʻi faamatalaga a le Tusi Paia i ni vaitaimi se lua ua faamaʻoti mai e le Atua e faatatau i le feagaiga toto tele. I le tasi itu o le 400 tausaga o le fuaiupu e 13,[31] lea na folafola mai ai e le Atua o le a faamutaina le nofopologa o Isaraelu pe a mavae le 400 tausaga. I le isi itu, ua tatou maua ai foʻi le folafolaga a le Atua o le a toe foʻi atu tagata Isaraelu i Kanana i le “tupulaga” lona fā.

Ae i le tupulaga lona fa latou te toe o mai ai iinei; auā e le‘i atoatoa le amioletonu a sa Amorī. ( Kenese 15:16 )

Ua faigatā ona toe faalelei le 400 tausaga ma le 430 tausaga o le Esoto 12:40-41 ma le Kalatia 3:16-17 na o ia, ae ua uma ona foʻia. E moni lava e uiga i le vaitaimi o le ave faatagataotauaina o Isaraelu i Aikupito, ma e mafai e le tagata faitau fiafia ona maua ni fofo talafeagai mo ia lava.

Ae ui i lea, e matua fenumiai pe a taumafai se tasi e malamalama i augatupulaga e fa o augatupulaga o le 100 tausaga taʻitasi, e mafua mai i se faʻatusatusaga faigofie (400 tausaga / 4 augatupulaga = 100 tausaga i le tupulaga). E le o se talitonuga faale-Tusi Paia pe faasaienitisi foi le ta'ua o se augatupulaga i le selau tausaga atoa, ma i le isi itu e faatupuina ai isi feteenaiga ma isi mau o le Tusi Paia e faatatau i tupulaga.

O se tagata e tu i luga o le tumutumu mauga i le po, ma tilotilo atu i se lagi tele e tumu i fetu e aofia ai fuifui fetu mafiafia o le Milky Way ma auala pefu. Ae vaai i le vaapiapi o manatu o le au fai faamatalaga. Latou te mananao e faatatau mea uma o loo i le Feagaiga Tuai i lena taimi, ma latou te le iloa o le Atua e mafaufau ma fuafua i fua e sili atu nai lo le tagata e gata mai. Mo le Atua, o le aso e pei o le afe tausaga[32] ma le isi itu. E te talitonu moni ea o le Atua, pe a Ia fetalai mai o le “tausaga,” o lona uiga o se “tupulaga” faaletagata e pei o le upu dôr ua faaliliuina iinei, e ui lava o le mea moni o lona uiga o se “taamilosaga atoa o le uati tele o taimi”?

Seʻi vaai la i le aso na fanau ai Aperaamo, lea ua uma ona tatou fuafuaina mai le faasologa o taimi o le Tusi Paia faatasi ai ma le fesoasoani a le uati o Orion, a o matou suʻesuʻeina le mataupu. Laasaga e Fitu i le Faavavau. Na tatou o mai i le tausaga 4037 TLM o le tausaga o le foafoaina o le lalolagi, ma sa fuafuaina ma le mautinoa e tusa ai ma le faasologa o taimi o le Tusi Paia seia oo i le tausaga 2089 TLM o le tausaga na fanau mai ai Aperaamo. Ina ua ia tuua Karana i le 2014 T.L.M., ua 75 ona tausaga.[33]

O le isi fuaiupu tatou te aʻoaʻoina ai so o se mea e uiga i lona matua o le Kenese 16:16 . Ina ua fanauina e Akara o Isamaeli iā te ia, ua 86 ona tausaga.[34] O le tausaga lena e 2003 TLM. I le va o aso e lua, ma se eseesega o le sefulutasi tausaga, sa i ai le feagaiga sili o le Mataupu 15—i le va o le 2014 TLM ma le 2003 TLM. Na fanau Isaako mulimuli ane, ina ua 100 tausaga o Aperaamo.[35] Atonu la o le 1989 TLM.

O lo'o ia te oe tausaga paia o lo'o lisiina i le laulau samasama i luga. O le a le uluai tupulaga na fetalai i ai le Atua? O le mea moni, o Aperaamo, le augātamā o Isaraelu ma tagata faamaoni uma i lalo o le feagaiga. Vaai i le laulau-o le fea tausaga na fanau ai o ia? O le Tausaga o Taurus, le povi.

O lenei, toe tagai ma vaai po o le a le matua na fanau mai ai lana ulumatua tonu, o Isaako. O lea o ia o le tupulaga lona lua e tusa ma le laulau o tausaga, auā o le tausaga lea o Aries, le mamoe po'a, ina ua fanau mai o ia!

O le feagaiga o le Kenese 15 na tapunia foi i le Tausaga o Aries, e pei ona faigofie ona tatou faitau i ai nei. O le mea moni, ua malamalama foi le au atamamai mai le folafolaga a Iesu o Aperaamo o le tupulaga muamua, ma Isaako o le lona lua, ae latou te le malamalama pe aisea na fetalai mai ai le Atua:

‘Ona ta‘ita‘i lea e ia ‘iā te ia i fafo, ma fai atu, Vaai nei i le lagi, ‘ia e ta‘u atu fo‘i i fetu, pe ‘āfai ‘e te mafaia ‘ona faitaulia; E faapena foi lau fanau. (Kenese 15: 5)

Ua latou manatu sa na ona finagalo le Atua e fai ma sui o le motu o tagata o lana fanau, ae o le mea moni sa finagalo foi o Ia e faasino atu i tausaga i le uati o fetu, ma le taimi o le a faataunuuina ai le feagaiga. Pe a faasino le Atua i le tausaga, e le o lona uiga o tupulaga tagata, ae o tausaga o Lana uati tele o le muai o le equinoxes, o le saoasaoa o loo faatulagaina e le uati Orion. Na folafola mai e le Atua o le a ia aumaia Lana Isaraelu faaleagaga i le aiga i Kanana faalelagi i le tupulaga lona fa. O lona uiga e lua tausaga ina ua mavae Isaako, o le Vaitausaga lea o Aquarius, lea na tatou ulu atu i ai talu ai nei.

E ala i lenei mea, ae le o se isi lava auala, o le tele o feteenaiga ma mea lilo ua foia i nei ma le tele o isi fuaiupu o loo i ai le upu. dôr tupu. O i tatou o ē ua matutua i le saito lelei, o i latou ia ua iʻu ina malamalama i mea ua faailoa mai e le Atua, ma o lena O Ia o le Taimi o loo mafaufau i ni tulaga maoae moni, ma e le tau toe faatuina e Pope Ioane Paulo II ina ia faataunuuina ma le ogatasi valoaga a le Atua.

Le Tupu Lona Valu

O lea ua tatou oo mai i le faai'uga tele. Ua oo mai le taimi e foia ai le tupua a le tupu lona valu, o le manu feai lea sa i ai, ma o loo i ai nei, ma ua alu aʻe mai le to e lē gata. Ma o lenei "tupu" e tatau foi ona ausia le tulaga o le avea ma se tasi o ulu e fitu ma mauga e fitu ua uma ona tatou vaaia i le pu lona lima.

O le manu fe‘ai fo‘i sa i ai, ‘ae lē o i ai nei, o lona to‘avalu lava lea [tupu], ma e mai le toafitu [ulu/mauga], ma alu atu i le malaia. ( Faaaliga 17:11 )

Va'ai mo oe lava...

Aleluia! Ia viia le Alii, e le gata ina natia mea lilo, a e faaalia mai foi mea lilo.

E oo lava i le lalolagi ua latou iloa i fetu, o le ʻoti iʻa ua faatusaina i le liutino tagata o Satani. Ou te fia aoina mai ni upusii mai se mea o loʻo faʻamatalaina lelei lava le mea e tupu i tagata i le Vaitau o Capricorn, pe afai o le tupu i luga atu o lena tausaga o le a le faʻasalaina muamua ...

Ata fa'ata'ita'i o se fa'aputuga fetu fa'alelesitila e pei o se manu caprine, teuteu i mamanu lavelave ma fa'ailoga e fa'atatau i le fa'a'ala'au nebula fetū.

Ina ia mafai ona iloa po o le a le matua o le Capricorn o le a aumaia i tagata mai le 4000 i le 6000 TA e tatau ona tatou loloto loloto i le uiga faataulaitu o Capricorn muamua-atonu e te ofo i mea tatou te mauaina iina!

O le Capricorn o se faʻailoga sili ona le mautonu, fenumiai ma le malamalama. O lona foliga anamua e le o se 'oti—o le afa korokotaila afa 'oti ae na o le tasi seu.

O se ata uliuli ma pa'epa'e o lo'o fa'aalia ai se pentagram ma se fa'aaliga lavelave o le ulu o le 'oti o lo'o totonugalemu i totonu, o lo'o si'osi'omia e apa'au fa'atusa e fa'asolo mai pito o le fetu.

O le pito i lalo-aquatic/reptile o le Capricorn o loʻo i totonu o le vai, ae o le pito i luga o loʻo i luga. O le mea moni o le igoa sanskrit o Capricorn o Makara-o lona uiga o le korokotaila. O le vaega pito i lalo o lenei manu lilo, o loʻo i totonu o le vai, lea e faʻatusalia ai le lalolagi astral (le lalolagi o tuʻinanau ma lagona) o loʻo faʻatusalia. le itu e le toe fa'afouina o le natura o le tagata—le tagata e lolo atu i manaoga maualalo ma ua i ai i le alofa tunoa o ona lagona fesuisuiai. O le vaega pito i lalo e iai le natura fa'ato'aga e pei o le Crocodile ma e na'o le tali atu i le fai'ai fetolofi i totonu o le tagata (o le mea sili ona tuai e pulea mana'oga faaletino ma mana'oga faaletino).

O lea la, i le tasi pito o le lautele, ua faatusaina ai le uiga maualalo o tagata—le uiga manatu faapito manu, lea o loo aau i tuinanau o le lalolagi. E lē o se mea na tupu fua le Tiapolo—o loo faaataina Satani e se ʻoti—o le Capricorn. O fa'afiafiaga uma anamua o le fa'aleaga sa fa'amanatuina i le taimi o Saturnalia[36]—i le masina o Capricorn.

Ae faapefea le vaega pito i luga o le meaola: e moni lava o se Unicorn! O se 'oti e tasi le seu. I tu ma aga masani o le Unicorn o se faailoga o le mama faaleagaga-o se tasi ua faʻamalamalamaina ma maua avanoa i le mata lona tolu (le gland o loʻo i le maualuga o le muaulu o loʻo sau ai le seu) - nai lo le faʻaalia o le Capricorn e 2 seu, na faamatalaina e puna anamua e faapea e tasi le seu i le ogatotonu—2 avea ma tasi: o le malamalama o le lualua o loo tatou nonofo ai nei, na tupu aʻe i se malamalama o le Tasi—lagona ma vaai i mea uma e fesootai.

Na faafuasei lava, o le Capricorn le fiafia ua tatou aʻoaʻoina e mafaufau i ai, ua iʻu ina avea ma faailoga sili ona lilo ma lavelave—faailoga o le O le suiga o le agaga o le tagata mai lona tulaga fa'alemanu o le manatu faapito ma mea faitino (le vaega pito i lalo o le Capricorn) i se tagata faʻamalamalamaina faaleagaga ma sili atu ona mama, e fesoʻotaʻi ma mea uma—le Unicorn.

Ua lava lena! Na e va'ai toto'a i le polokalame o le panetarium? O le tusitala o le tusiga e matua saʻo; o le mea moni e na'o le tasi le fetu e fa'atapula'aina le laina e tasi mo le pu e tasi (tama'i).

O le isi, latou te taʻu mai ia i tatou i lena vaitau, o le a vaevaeina tagata i ni ituaiga se lua, o le tasi o ia mea o le a taofia le toe faʻafouina. O le isi ituaiga o le a tutusa ma le Atua (a itiiti ifo, oi latou o loʻo aʻafia i le esoteric talitonu lena). O le mea o loo faamatalaina i inei e leai se mea e sili atu nai lo le pepelo muamua a Satani, lea na ia faaaogaina e faatosina ai Eva ia agasala:

Ona fai atu lea o le gata i le fafine, Tou te le oti lava [toe faauigaina]: Auā ua silafia e le Atua, o le aso tou te aai ai, o lona uiga e pupula o oulua mata [e te maua le mata lona tolu o Lusifelo, le pu e tasi], ona avea ai lea o outou pei o atua [le tuuga malamalama], iloa le lelei ma le leaga [e te iloa ai e leaga le Atua]. ( Kenese 3:4-5 ).

Ua tetete nei ea, ma ua e malamalama i le mafuaaga ua le mafai ai e le Atua ona tuu atu le tupu lona valu e pule, ae, ua auina atu o ia i le faasalaga e faavavau-pe afai ma o afea o le a faamaeaina ai ma le manuia e molimau la latou galuega mo le Atua-a o lei oo mai lenei vaitau matautia ma le upuleaga!?

O le mafuaaga lena e i ai se tapulaa o le faasologa a le Atua, ma e tatau ona matua faapuupuuina le Aquarian Age—aua a leai e leai se tino e mafai ona faaolaina.

Ma o le unicorn-oti o loʻo i ai pea le tele o mea e fai i ai ... E tele atu ...

Le Ram ma le Unicorn

Fa'ata'ita'iga o se 'oti pa'epa'e i totonu o se fa'ato'aga to'afilemu, o lo'o osooso fa'alelei i lalo ifo o wisteria tautau ma fuga vine. Faitau le Tanielu 8! Fai moni lava, a leai o le a faigata ona e mulimuli i le mea o le a ou fai atu atili ai.

I le Tanielu 2, na faaalia ai le faatagata ia i tatou, o loo atagia ai malo e fa o le lalolagi (po o le lima, pe afai e te faitauina foi vae Europa) e oo atu seia oo i le afio mai o Iesu: Papelonia, Metai-Peresia, Eleni ma Roma.

I le Tanielu 7, o loo toe ta'ua ai le ata o malo o le lalolagi i manu fe'ai e fa, o le lona fa o le Roma faapaupau. E 10 ona nifo, e fai ma faatusa o le malo o Roma ua malepelepe i lalo o le pulega faapope. O lea la e tatau ona e malamalama o le manu feʻai o loʻo tauaveina seu o loʻo ola pea! E faapena foi Roma faapaupau: e lei uma lava; e na o le natia lava se'ia o'o i le taimi e toe fa'afo'i atu ai le mana e fitafita ma malo, i le ulufale manumalo mai.

Ma e peiseai e le lava lena, tatou te maua ai se isi faaaliga i le Tanielu 8, lea ua toe faatusaina i le mea lava lea e tasi, e tusa ai ma faamatalaga a le Tusi Paia (a itiiti mai o le Adventist, e sau mai ia i latou e le itiiti ifo i ai se manatu e uiga i valoaga).

I le taimi lea, e leʻi amataina e emepaea o le lalolagi i se ata o Papelonia, talu ai sa nofo Tanielu i lalo o le pulega a Pelesara ina ua ia mauaina le faaaliga, ma na faaiʻuina le emepaea o le lalolagi o Papelonia iā te ia ina ua faatoʻilaloina Papelonia e Metai ma Peresia i lalo o le pulega a le Tupu o Kuresa.

I lenei faaaliga, ua faafuaseʻi ona iai na o manu e lua: o le mamoe poʻa ma le ʻoti, e tau sauā le tasi i le isi. Mai le toafa ua i ai nei le lua, ma e na o le pau lava le mea e iloa ai o le tasi na aveesea ona ua le toe taulia Papelonia.

E muamua ona aliali mai le mamoe poʻa, ma e pei o le pea o le Tanielu 7 e maualuga atu i le tasi itu nai lo le isi itu, tatou te maua ai le mamoe poʻa e lua ona nifo ua tusia ai ...

Ona ou na tepa a'e o'u mata, ‘ua iloa atu, fa‘auta fo‘i, o lo‘o tu i luma o le vaitafe le mamoe po‘a e lua ona nifo: ma le e lua seu e maualuluga; ae sa maualuga le tasi i le isi, a o ē aupito maualuga na mulimuli mai. ( Tanielu 8:3 )

Ioe, ua toe faatatau foi ia Metai ma Peresia. E manino lena. Ae faitau ma le faaeteete! “Ua tepa aʻe i luga” Tanielu ma iloa atu le mamoe poʻa i luma o le vaitafe. Tatou fai tasi...

O se ata na faia e komepiuta o le lagi i le po o loo faaalia ai faaputuga fetu eseese e masani ona iloa i le Mazzaroth. O loʻo faʻaalia i le ata se faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga o nei faʻaputuga fetu, e aofia ai se mamoe poʻa ma iʻa e lua e fesoʻotaʻi i se laina, o loʻo faʻasaga i se faʻataʻitaʻiga e tumu i fetu. Fetu fa'amanino ma fa'ata'ita'iga ua fa'ailogaina i o latou igoa fa'apitoa mai su'esu'ega fa'asaienisi.

E mafai foʻi ona e vaʻaia iʻa o aau i le vaitafe pe a e tepa aʻe e pei o Tanielu. Ae e sili atu ona faailoa mai e le Atua iinei... O lona uiga, o le tafe o le taimi, o le Masarota, lea e sefululua itula o faailoga, po o faaputuga fetu, ma faasinoala e lua. O se tasi o faailoilo o le la lea e tafe atu i le Mazarota e faatasi i le tausaga, a o le isi faailoga o le vernal point, lea e sili atu le lemu, e feoai solo i faailoga e tasi i luga atu o le 24,000 tausaga.

Pe tusa ma le 200 tausaga a o leʻi tupu moni, na valoia e Isaia le igoa o le pule o Peresia o le a faaumatia le malo o Papelonia:

O le tala lena a Kuresa, O ia lava o lo‘u leoleo mamoe, e faia fo‘i e ia lo‘u loto uma; ua faapea atu foi ia Ierusalema, E atiina ae oe; ma i le malumalu, E faataatia lou faavae. ( Isaia 44:28 .)

Ua faapea ona fetalai mai o le aliʻi i lē ‘ua fa‘au‘uina, ‘iā Kuresa, ua ou uuina lona lima taumatau, e faatoilalo ai nuu i ona luma; ‘Ou te tatalaina fo‘i sulugatiti o tupu, e tatala i ona luma faitoto‘a e lua e fa‘ate‘a; e lē tapunia fo‘i faitoto‘a; ( Isaia 45:1 )

Po o e iloa le auala ua avea ai Kuresa ma faatusa o lo tatou Alii o Iesu Keriso? E pei o Kuresa, o Ia o “se ua faauuina” ma “se leoleo mamoe” o le a faataunuuina le finagalo o le Atua, ma o le a i ai se aso o le a faaumatia ai le aai tele o “Papelonia” pe a Ia afio faalua mai.[37] O le mago o le Eufirate o le togafiti lea a Kuresa e ulu atu ai i le aai e ala i le faitotoʻa o le vaitafe ua mago ma ave ai. E faapena foi, i le mala lona ono, o le a toe mago ai le Eufirate e saunia ai le ala mo le Atua Tolutasi, o Tupu e toatolu o sasae mai Orion.[38]

E te manatua pea le numera o le ulu o Aries, i le faitau o ulu e fitu o loʻo tu ai Virgo? O le lona fitu lea—o se numera lea, i le isi itu, o le faatusa lea o Keriso.

Alu nei i le laulau o vaitausaga i luga. Na soifua mai Iesu i le tausaga mulimuli o le Tausaga o Aries (le mamoe poʻa) ma le tausaga muamua o le Tausaga o Pisces (o iʻa), lea e tu mo le Faa-Kerisiano!

O le Tanielu 8 o loo faailoa mai ai ia i tatou le fili sili o le mamoe poʻa... o se ʻoti e iai sona uiga iloga:

‘Ua ‘ou mafaufau fo‘i, fa‘auta, o le ‘oti po‘a ‘ua sau mai sisifo i le fogā‘ele‘ele uma, ‘ae le‘i pa‘i atu i le ‘ele‘ele; ma sa i ai le 'oti a seu iloga i le va o ona mata. (Daniel 8: 5)

Ioe, o lenei unicorn (Eleni i lalo o Alesana le Sili) mulimuli ane avea ma manu feʻai e fā ona nifo (o taʻitaʻiʻau e toʻafā na tatau ona vaeluaina le emepaea o Eleni i le lalolagi ina ua mavae le maliu o Alesana), ona a Ua aliaʻe mai le “seu itiiti,” e tupu aʻe ma tau i le taua ma le ʻaupaia.

Ae paga lea, na fasiotia le mamoe poʻa i le taua, e pei o Iesu Keriso na fasiotia foi i luga o le satauro e Satani. O le iʻuga, na ola aʻe Kerisinetoma ma na taʻitaʻia e Satani se taua “unicorn” faasaga iā i latou ma fasiotia ai le toʻatele. O le taimi lenei, ua malamalama lelei le Bible Commentary o le seu itiiti lea o le 'oti e tatau ona faatusa le malo o Roma ma le pule faapope. Faatasi ai ma lena malamalamaaga i le mafaufau, sei o tatou faitau i le mea na vaaia e Tanielu...

Na tupu mai i le tasi o ia seu itiiti, ua tupu tele lava, i le itu i toga, ma le itu i sasae, ma le nuu matagofie. [Isaraelu faaleagaga—Faa-Kerisiano]. Ma sa tupu tele lava, e oo lava i au o le lagi; ‘ua ia lafo fo‘i i lalo nisi o ‘au ma fetu i le ‘ele‘ele, ma soli ai i luga [Sauaga faa-Kerisiano i lalo o Roma faapaupau]. Ioe, na ia faasilisilia o ia lava i le alii sili o 'au [Iesu], ma na ia aveesea foi le taulaga i aso taitasi [na latou fasiotia Iesu i luga o le satauro], ma ua soloia i lalo le mea o lona malumalu [na faavaeina le pule faapope]. ‘Ua tu‘uina atu fo‘i ‘iā te ia le ‘au e fa‘atatau i le taulaga i aso ta‘itasi, ‘ona o le solitulafono [Sauaga Kerisiano mai le pule faapope mo le 1260 tausaga], ma lafo i lalo le upumoni i le eleele; ma sa faia, ma sa manuia. ‘Ona ‘ou fa‘alogo atu ai lea i le tasi tagata pa‘ia o tautala, ‘ua fai atu fo‘i le isi tagata pa‘ia i lea tagata pa‘ia ‘ua fai mai, “O le ā le umi e fa‘aalia ai le fa‘aaliga i le taulaga i aso ta‘itasi, ma le solitulafono o le fa‘atafunaina, e tu‘uina atu ai le malumalu ma le ‘au e soli i lalo o vae? ‘Ona fai mai lea o ia ‘iā te a‘u, “Se‘ia o‘o i aso e lua afe ma le tolu selau; ‘ona fa‘amamāina ai lea o le malumalu [le amataga o le faamasinoga i le 1844, lea ua oo mai i le faaiuga]. ( Tanielu 8:9-14 ).

Po o e vaai i le tala atoa i tua atu o faamatalaga auiliili o le faaaliga a Tanielu i “manu” e lua i le mataupu e 8?

E faatatau i le finauga tele a le Ramo ma le ʻoti e tasi le seu: Keriso faasaga ia Satani. Ma ona o Iesu o le ulu lona fitu i luga o le tapoleni o le lagi, o Satani o le tupu lona valu lea, ma o ia o le manu feʻai e alu atu i le malaia.

Peitaʻi, a o leʻi oo i lenā mea, e tatau ona alu ese le Emepaea o Roma mai i le to e lē gata, lea sa lafi ai talu ona foliga mai ua uma. “Oi talofa” i le lalolagi, ina ua toe ola mai i le pu lona lima, o lona uiga o sauaga o Kerisiano. O le “auē” muamua (faapea foʻi ma isi “auē” e lua) e ao ona malamalama lelei i ai! E le o le “aualofa” i le au paia ua sauaina, ae “oi talofa” ia te i latou o e sauaina le au faatuatua moni, aua o i latou—a o manatu o loo latou faia le finagalo malie o le Atua.[39]—tuu ai lo latou ola e faavavau ina ia fano faatasi ma le “manu feai” i le tuugamau e faavavau.

O le Uati Lona Fitu

Ua uma ona ou faamatalaina i le tele o taimi le pale o le ekalesia moni a le Atua, lea e sefululua fetu. O afea Le Itula o le Upumoni na tusia, ua uma ona tatou iloaina le sefululua itula o le aso i totonu, lea na faasino i se uati paia. O lea ua faapaleina ai le fafine mama o le Faaaliga 12 i se uati, lea ua faaalia i le faatusa o la tatou gaoioiga, i le fa'amaufa'ailoga fetu.

O le mea lava lea e tasi, ae i auala eseese, e patino i le Alii o le Atulaulau. Na vaai le avefeau a le Atua i le palealii o Iesu, lea o le a Ia ofuina i se taimi lata mai a o lei oo i le iuga o le ata atoa o le faaolataga, pe a mavae le meleniuma:

A'o fa'apotopotoina e Satani lana autau, sa i ai le au paia i totonu o le aai, ma vaavaai atu i le matagofie ma le mamalu o le Parataiso a le Atua. Sa i ai Iesu i lo latou ulu, e taitaia i latou. O le taimi lava lena na alu ese ai le Faaola pele mai ia i tatou; ae e lei umi ae ma faalogoina Lona siufofoga matagofie, ua fetalai mai, “O mai ia, outou ua faamanuiaina e Lo’u Tama, ia fai mo outou tofi le malo ua saunia mo outou talu ona faavaeina le lalolagi.” Sa matou faapotopoto faataamilo ia Iesu, ma ina ua Ia tapunia faitotoa o le aai, sa folafola atu le fetuu i luga o e amioleaga. Sa tapunia faitotoa. Ona faaaogā lea e le ʻaupaia o latou apaʻau ma ō aʻe i le tumutumu o le pā o le aai. Sa faatasi foi Iesu ma i latou; O lona palealii na foliga pupula ma mamalu. O le pale i totonu o le pale, fitu i le numera. O palealii o le au paia o le auro sili ona lelei, ua teuteuina i fetu. Na pupula o latou fofoga i le pupula, auā sa latou foliga manino mai o Iesu; ma a o latou tutū aʻe ma ō faatasi uma i luga o le tumutumu o le aai, sa ou matuā fiafia i le vaaiga. {EW 53.1}

Aisea ua faafitu ai Lona palealii? O i latou o e faitau ma le faaeteete e mautinoa lava sa latou le amanaiaina le mea moni e faapea sa i ai foi i le au paia o palealii, ma o le a avea i latou “i le faatusa tonu o Iesu.” Afai o o latou palealii e faia i le taimi, e tatau foi ona faia o Iesu i le taimi! Afai o fetu e 12 o o latou pale o loo faailoa mai ai faaputuga fetu e 12 o le Masarota e alu atu le la i le tausaga, o lona uiga la o le pale sautua fitu o Iesu e tatau foi ona fesootai ma faaputuga fetu o le Mazarota...

Vaai i le laulau o augatupulaga! Pe a faitau mai le amataga o le fouvalega i le lagi, o le ā le tausaga o le a faamuta ai le finauga tele? I le tausaga lona fitu, lea ua tatou i ai!

O le māfuaaga autū lenā e sautufitu ai le palealii o Iesu: O Ia o le manumalo i tausaga uma e fitu, ma o lea o le Tupu moni i augatupulaga uma, i aso ua mavae ma le lumanaʻi. O ia o le Tupu faapaleina o taimi, o se uiga o le Atua, e pei lava o le alofa ma le faamasinotonu.

E pei o ulu e fitu o mauga e fitu, e iai foʻi ma tupu e fitu, e faapena foʻi ona tū le pale sautugutu e lē gata mo tausaga e fitu, a o uati foʻi e fitu, ua faaalia mai e le Agaga Paia i le ʻaupaia a le Alii e ala i le timu mulimuli...

  • O le uati Orion, ma lona taamilosaga tele fa'atulagaina le fatu o le mua'i o le equinox e ala i le Mazarota. Tasi dôr e fetaui ma le 2016 tausaga.

  • O le uati Orion ma lona taamilosaga fa'amau mai le 1846 i le 2014. Tasi dôr sa 168 tausaga i luga.

  • O le Uati Orion ma lona taimi nei taamilosaga pu, lea e faailoa mai ai le taimi e tatau ona tatou tepa aʻe ai e vaai i faailoga faalelagi a le Atua. Tasi dôr e 636 aso.

  • O le uati o Orion ma lona taamilosaga vave o mala. Tasi dôr e 259 aso. O loo faamatalaina i le vaega lona tolu o le faasologa o talatuu.

  • O le Lisi o Sapati Sili o le uati a le Atua i le microcosm o so'o se tagata. O le gene o le ola e faavavau. Tasi dôr i luga o le faititili e fitu: 174 tausaga.

  • O le uati a Mazarota, ma le la o se lima uati. Tasi dôr e fetaui ma le malaga a le la i faaputuga fetu e sefululua o le Mazarota i le tausaga e tasi.

  • O le uati o Masarata o le vavau. O le pito vernal e malaga atu i le itu faafeagai o le la e ala atu i faaputuga fetu e sefululua o le Mazarota. Tasi dôr e 24,192 tausaga. O le pulupulu e sau mai le uati o Orion ma lona taamilosaga tele o le 2016 tausaga, ma faapea ona tapunia ai le matasele o uati e fitu a le Atua.

O le fitu o le numera o le atoatoa, ma o le numera o Iesu:

Na sau Peteru ia Keriso ma le fesili, “E agaleaga mai faafia ea lo’u uso ia te au, ma ou faamagalo ia te ia? se‘ia faafitu?” Na fa'atapula'aina e le au a'oa'i le fa'amagalo atu i solitulafono e tolu. O Peteru, na ia faia, e pei ona ia manatu, i le aʻoaʻoga a Keriso, manatu e faalautele atu i le fitu, o le numera e taʻu mai ai le atoatoa. Ae na aoao mai Keriso e aua lava neʻi o tatou faavaivai i le faamagalo atu. E le “Seia faafitu,” na Ia fetalai ai, “ae, Seia fitugafulu ni fitu.” {COL 243.1}

Le Atua alofa ia i latou oe teena le timu mulimuli o taimi.

O le Pu Ono ma le I'uga o Fa'ailoga Pu

E te le'i va'ai i le fa'ai'uga tele atoa, pe afai e te le'i matamata i la'u lauga i le aso 10 o Me, 2017. O iina, sa ou taʻua ai le tele o isi auiliiliga, e ui lava na ou faatoa amata ona maua lenei malamalama. Peitaʻi, e tasi le faailoga faalelagi e sili atu i isi faailoga uma: o le faailoga o le pu lona ono. O le fuaiupu muamua o le pu lona ono e faasino i le fata faitaulaga, le faaputuga fetu o Taurus i le lagi. O iina, na faalogoina ai e Ioane le leo o loo poloaʻi atu ai ina ia tatalaina matagi e fa...

Ona ili lea e lona ono o agelu, ‘ona ‘ou fa‘alogo atu ai lea i le si‘ufofoga mai nifo e fa o le fatafaitaulaga auro o i luma o le Atua; ‘Ua fai atu fo‘i i lona ono o agelu ‘ua i ai le pū, “Tatala ia agelu e to‘afa o lo‘o noanoatia i le vaitafe tele o Eufirate.” ( Faaaliga 9:13-14 ).

I le tepa muamua, o le faailoga o le lapataʻiga mulimuli—o le faailoga sili lea i mea uma—e foliga mai e lē o atagia mai i le lagi mea o loo faaataina mai i le lalolagi i le pu lona ono, i vaega mulimuli o tusitusiga. Nai lo o lea, e foliga mai ua faailoa mai ai iā i tatou le mea o loo tupu i le Faaaliga 8 i luga o le fata faitaulaga o le malumalu faalelagi, ma le mea o loo tupu i le lagi pe a tatalaina matagi e fā i le lalolagi. I le tuufaatasia ma le Faaaliga 8, o loo faailoa mai ai le pu lona ono le iʻuga o le alofa tunoa ma le iʻuga o le auaunaga a Iesu o le Faitaulaga Sili!

‘Ua sau fo‘i le tasi agelu, ‘ua tu i luma o le fatafaitaulaga, ‘ua ‘iā te ia le ipu auro e mū ai mea manogi; ‘ua tu‘uina atu fo‘i ‘iā te ia o mea manogi e tele, ‘ina ‘ia avatua e ia fa‘atasi ma tatalo a le ‘au pa‘ia uma i luga o le fatafaitaulaga auro i luma o le nofoāli‘i. ‘Ua alu a‘e fo‘i a‘i le ‘a‘ao o le agelu i luma o le Atua, o le asu fo‘i o mea manogi, ‘ua o‘o mai ma tatalo a le ‘au pa‘ia. ‘Ona tago lea o le agelu i le ipu e fa‘amū ai mea manogi, ‘ua fa‘atumuina i le afi o le fatafaitaulaga, ma lafo i le lalolagi; (Faaaliga 8: 3-5)

Vaʻai mo oe lava.

E faaiuina ai faailoga vaaia o pu, o lapataʻiga. I le aso 3 o Iuni, 2018, na faaiʻu ai e Iesu Lana auaunaga i le Mea e Sili ona Paia i le iliina o le pu lona ono, ma lafo le ipu manogi—iloa, i le fegasoloaʻi o Mercury e ui atu i Taurus—i le lalolagi. Ua muta lapataiga.

E iai foʻi le isi faailoga e tasi, ua aliali mai i le lagi i le taimi o le pu lona fitu. Peitaʻi, ona o lona faatusa, e lē o taʻua o se tasi o pu, ae o le faailoga mulimuli o le seleselega ma le amataga o le soliga o le soligāvine.[40] O faʻailoga o le seleselega o le faʻamaoniaina lea o lo tatou manaʻoga e le Notary faalelagi.[41]

Le Mana o Ulu o Gata

O le ā la le uiga o le tele o faailoga o loo iai i isi vaega o le tusitusiga o le pu lona ono, lea e toetoe lava a auʻiliʻili e pei o le pu lona lima?

Ua fai ma sui o le mea ua lapataʻia e pū uma: o le faaumatiaga o le lalolagi i le Taua Lona Tolu a le Lalolagi, lea o le a pa i Suria, Iraq, po o Iran, pe a matala matagi e fa i le Eufirate, lea e tafe atu i na atunuu. O se faasinomaga foi i le Isalama, lea e taatele i na atunuu uma. O lenei taua o le a faia i nisi o auupega, o le numera o ia mea o loʻo taʻua foi.

‘Ona tatalaina lea o agelu e to‘afa, o ē ‘ua saunia mo le itūlā, ma le aso, ma le masina, ma le tausaga, e fasioti ai lona tolu o vaega o tagata. O le aofa‘i fo‘i o ‘au o ē ti‘eti‘e i solofanua e lua selau afe o afe; (Faaaliga 9: 15)

O le vaega lona tolu o tagata soifua o le a vave ona fasiotia e lenei taua matautia, faataumaoi. O le mea lea, e mafai ona na o se taua faaniukilia, talu ai e leai se taua ma auupega masani e fasiotia ai le 2.6 piliona tagata i se taimi puupuu-mai ia Iuni 3 ia Aokuso 20, 2018.

Ua faapea mai le mau, e tatau foʻi ona iloa le itula, aso, masina ma le tausaga, e pei foʻi ona valoia e Josiah Litch le amataga o le pū lona ono mo le tausaga e 1840, seʻia oo i le aso tonu lava. Ae peitai, o le taimi lenei, o le a tuai tele mo i latou sa faatalitali seia oo i lena aso e liliu ai, aua o “polo afi” o le a pa’u, o le a pa’u e aunoa ma le alofa mutimutivale o le Atua.

Faatasi ai ma lona faʻatapulaʻaina o se aganuu faʻatekinolosi ae 2000 tausaga i le lumanaʻi, o loʻo faʻamatalaina e Ioane le ituaiga o auupega na faʻaaogaina i le Taua Lona Tolu a le Lalolagi, o le numera na taʻuina atu ia te ia e 200 miliona.

A fai mai “solofanua,” o lona uiga o se mea e gaoioi vave e tusa ai ma lona malamalama. I ona taimi e leai se auala e felauaiga ai e sili atu le saoasaoa nai lo le solofanua. O a auala e sili ona vave felauaiga i aso nei? O fea e sili ona vave: tane, va'alele po'o roketi?

O le isi taumafaiga a le aposetolo i faamatalaga e foliga mai o se chimera ia i tatou, ma e mautinoa lava e moni foi i nisi itu:

Na fa‘apea ‘ona ‘ou iloa atu o solofanua i le fa‘aaliga, ma ē na ti‘eti‘e ai, ‘ua ‘iā te i latou o ufifatafata afi, ma iasinito, ma le teiō; ‘ua alu atu fo‘i mai i o latou gutu le afi, ma le asu, ma le teiō. O i latou nei e tolu na fasiotia ai lona tolu o vaega o tagata, i le afi, ma le asu, ma le teiō, na alu atu nai o latou gutu. Auā o lo latou malosi o lo‘o i o latou gutu ma o latou i‘u; ( Faaaliga 9:17-19 )

O le a na ona ou faafaigofieina mo oe i le taimi nei... o se ata e sili atu i le afe upu. O le tala lea a le aposetolo...

O se ata uliuli ma le paʻepaʻe o loʻo faʻaalia ai se leona ma le manava afi e sau mai lona gutu ma se gata mo le siʻusiʻu. I tafatafa o le siʻusiʻu o loʻo iai se faʻamatalaga e faitauina, "O le ulu e fasioti."

O le solofanua saosaoa ma le ulu o le leona, e sau mai ai le afi, le asu, ma le teiō, ma e iai lona siʻusiʻu i tua e pei o se gata, e fasioti lona ulu. O ufifatafata o lanu eseese e misi i le ata, ae afai tatou te malamalama i le faatusa, o le a tatou manino foi po o le a le ufifatafata.

Ua ou “gaoi” le ata mai se mea e fai mai tonu lava le mea ou te talitonu i ai. O lea ou te tuʻuina atu i le tusitala le faʻafetai ma faʻaauau lana faʻamatalaga (faʻalelei teisi) ma isi ata mai lana tusiga...

Faamolemole ia mātau, o loo faapea mai le mau “o le malosi o solofanua o loo i o latou gutu ma o latou siʻusiʻu.” O loʻo faʻamatalaina ai ni puna eletise se lua, ae o le malosi i luga o le siʻusiʻu e afaina ai pe fasiotia ai tagata.

O le vaai atu o Ioane i le tagata tiʻetiʻe (e lē o faaalia i ata) ua taʻu mai ai iā i tatou o lenei chimera e pulea e tagata. Fai mai le fuaiupu e iai ulu o le i'u pei o gata; ma talu ai ona o le ulu o le siʻusiʻu e afaina ai le afi, asu ma le teiō, ona tatau ai lea ona pa le ulu o le siʻusiʻu. O ulu la i si'usi'u e pa. O le uta o pomu faaniukilia o loʻo i totonu o le isu-cone o se fana o loʻo tiʻetiʻe i luga o se vaitafe mu ma taʻua o le taua.ulu.

Fa'ata o se fana o lo'o fa'aalia ai vaega e tolu o lo'o fa'ailogaina: Fa'aoso i le agavale ma fa'ailoga afi, o le tino autu o lo'o fa'aigoaina Misil, ma le Warhead i le pito i le itu taumatau.

O le malosi o le gutu o le leona manava afi o loʻo i le pito faʻafeagai ma faʻaoso le fana i lona faʻamoemoe. O le ufifatafata uʻamea o le tagata tiʻetiʻe e fai ma sui o le ufiufi uʻamea pito i fafo o le fana. E iai lanu i ufifatafata, e faapena foʻi ma fana e iloa ai lo latou faamoemoe, ma le ituaiga o mea papa o loo latou tauaveina, ma isi mea faapena.

E feoa'i i luga a'e ma lalo a'e a'o aga'i atu i latou sini, e pei o se atigi fana; ae o fana e ta'ita'ia e iai le tomai e fai ai faasa'oga i lo latou ala. Se'i manatu i le si'usi'u o nei solofanua e pei o gata. O le si'usi'u pei o le gata o le mea lea e liliu ai le ulu o le si'usi'u i le itu sa'o. O lo'o i tua tonu o le fa'aulu o le fana o lo'o i ai le vaega ta'iala ma le fa'atonutonu.

Faʻataʻitaʻiga o loʻo faʻaalia ai se leona o loʻo alu aʻe le afi mai lona gutu, o loʻo faʻafeiloaʻi i se fana e faʻailogaina i vaega e pei o le "Vaega Taʻiala" ma le "Warhead." O le siʻusiʻu o le leona morphs i se ulu gata ma tusitusiga "O le siʻusiʻu liliu le ulu" ma le "O le ulu e fasioti."

E lē lava maoti le faamatalaga a le aposetolo o Ioane e faasino atu ai i se fana faapitoa; e faasino i u'amea uma ma roketi e tusa lava po o le a le lapopoa, mai le tau'au laiti fa'aoso i le intercontinental. O le a iai le 200 miliona fana ma roketi e faʻaaogaina i lenei taua; roketi e leai ni faiga fa'atonu.

Faataʻitaʻiga o se leona o loʻo faʻaalia i le afi o loʻo sau mai lona gutu, e faʻalautele atu i se aū i luga o lona tino, ma faaiʻu i le siʻusiʻu o le gata uogo.

O le mea lena e tusa ai ma le tala, o le mea tonu lea i loʻu manatu, i le mea o loʻo faʻaalia e le faʻatusa o fuaiupu. Peitaʻi, na tatou vaai foʻi i le fuaitau tutusa i le Faaaliga 8, lea o loo taʻua ai le Ositaulaga Sili, o Iesu, o lē na lafo le ipu manogi i le lalolagi. I le lagi, e mafai foi ona tatou vaaia le mana o loo Ia faia ai lena mea. O loʻo faʻaalia manino mai Orion e tuʻuina atu le faʻaleleia tele o lenei masini!

E lē gata i lea, e “tumu” foʻi le “mea manogi” i malala mai le ogaumu atomika o le lā a o leʻi ulu atu i le ea. Pe e te iloa o le ata lava lea e tasi? I lenei tulaga, o le ipu manogi a Iesu e leai lava se isi mea na o se fana polo i le va o konetineta, lea pe a mavae se malaga umi i le vanimonimo, ona toe ulu atu ai lea i le atemosifia o le lalolagi ma ave i ai e pei o lana uta se ulu faaniukilia (o malala).

Mai itu e lua tatou te maua ai le lapataiga manino o se taua faaniukilia atoa, lea o le a faia i le pu lona ono, ma o taunuuga o le a suia ai le foafoaina o le lalolagi i taimi o mala. Oi talofa, aue, aue, ia i latou o e faafitia le upumoni a le Atua i lenei feau, lea ua silia ma le fitu tausaga o faia, faatasi ai ma le mamafa tele o faamaoniga!

Ua tatou i ai i le faaiuga o lapataiga pu ma faailoga faalelagi e fesootai i ai, faapea foi i le faaiuga o lenei faasologa o mataupu. E mafai ona e matamata i le fa'ai'uga tele i ou lava mata. Mafaufau mo oe lava po o le a le vao, lea na taitaiina atu ai Ioane e vaai i le fafine talitane i luga o le manu feai i le Faaaliga 17. O le toafa o se nofoaga e leai se ola.

Le Osofaiga a le Hydra

Atonu e tatau ona ou taʻua le gasetoto tele o le lā i le aso 21 o Aokuso, 2017, lea e vaavaai i ai le lalolagi i uiga faapaupau.[42] Ua toe foʻi mai, ua tumu le Initaneti i tala ma vitiō ma lapataʻiga e uiga i lenei “faailoga o le mataʻutia,” pe o loo i ai se valaau mo le mafaufau loloto i le lalolagi atoa ina ia “avea ma tasi.” O le to'atele oi latou o lo'o fa'afilemuina tagata, ma fa'ailoa mai ua na'o se fa'aaliga fa'apitoa.

O le a le mea o le a tupu? E le tele, ou te masalo. Masalo o le a tutu e Kim Jong-un se isi mea faapapa ma talie, a o Trump o loʻo faʻafefe le toupee auro ma tweeting se fetuu. O le a mavae atu le gasetoto o le la, ma o le a galo i le lalolagi ma faaauau ai e pei ona iai muamua.

O le lapataʻiga moni e aumaia e lenei gasetoto o le la o le a lē iloa. E tupu tonu lava le tausaga e tasi, e tasi le taamilosaga o le la e ala i faailoga o le Mazarota, a o lei amataina mala i le aso 20 o Aokuso, 2018. E oo mai i le ogatotonu o le taimi autu o le pu lona tolu, pe a tatou faatalitali i le osofaiga a le Hydra.

‘Ou te faia fo‘i mea ofoofogia i le lagi i lugā, ma fa‘ailoga i le lalolagi i lalo; o le toto, ma le afi, ma le ausa o le asu; E liua le la i le pogisa, ma le masina i le toto, a o leʻi oo mai le aso tele ma le taʻutaʻua o Ieova: ( Galuega 2:19-20 ).

Ma o lenei gasetoto o le la e tupu i le fatu o le leona, o fea o iai Regulus.

O se fa'afanua fa'aselesitila o lo'o fa'aalia ai fa'aputuga fetu 'ese'ese ma tino fa'alelesitila i se fa'afanua o fetu lanu lanumoana ma fa'ailoga ma fa'ailoga e pei o Leo, Gemini, ma le Mazzaroth e fa'ailoa mai ai fuifui ma elemene eseese. O vaega iloga e aofia ai le La ma paneta e pei o Mercury ma Venus.

Ua faapogisaina e le Leona o le ituaiga o Iuta le la ona ua Ia “vaai atu” ua manao le Hydra e ai Ana fanau i le fuifui o le ofagapi. Latou te tutu ai iina e pei o le mamalu o malo faalelagi, ma latou liliuina le toatele i le amiotonu e ala i lo latou malamalama faateleina o fetu.[43] Red Mars, o loʻo tu i le ogatotonu o vaega o loʻo aʻafia ai, folafola taua.

I le lua aso ae ou te lei lolomiina (muamua i le gagana Siamani) lenei vaega mulimuli o lenei faasologa i luga o faailo pu faalelagi, na taia ai le Hydra. I le taimi o le Tatalo a Angelus, Satani i le Vatikana na lapataʻia e uiga i “tagata saʻili i fetu ma ē vavalo.” Na ia apoapoaʻi atu i Kerisiano e ala i le faapea atu, o so o se tasi e vaai atu i faailoga faalelagi, e pei o le gasetoto o le lā i le aso 21 o Aokuso, ma manatu i ai o se faailoga o le mala o loo fotuaʻi mai, o le a goto e pei o Peteru i le sami. E le gata i lea, a mea na lomia ma se vitio i luga o le upega tafaʻilagi aloaia a le Ekalesia Katoliko e faʻaaoga ai gagana ma ata faʻaogaina.

O le tagata faalogologo, o le tagata faitau, ma le tagata matamata ua tuuina atu i ai le manatu faapea o mea uma lava e faatatau i le lagi o fetu ma “faailoga” o le saʻiliʻili i fetu ma le vavalo, ma o loo i ai lapataʻiga i le Feagaiga Tuai e taʻusalaina ai i latou uma e tepa aʻe i le lagi! O le mea moni o loo i ai, e na o i latou lava e taʻusalaina e “tapuai” i fetu po o faaputuga fetu—ma o le tamā o pepelo e masani lava ona natia lena vaega.

‘ina ne‘i e tepa a‘e fo‘i ou mata i le lagi, pe a e iloa atu fo‘i le la, ma le masina, ma fetu, o ‘au uma lava o le lagi; e tatau ona tulia e tapuai atu ia te i latou, ma auauna atu ia te i latou, lea e aliʻi ua vaevaeina e lou Atua i nuu uma i lalo o le lagi uma. ( Teuteronome 4:19 )

Ioe na te natia foi le amataga o lenei fuaitau. E faatatau i tupua ua ta ma le tapuaʻiga i le ʻaupaia, lea o loo faia i se tulaga tele e le lotu “Kerisiano” faapea. Afai e aveesea uma tupua mai lotu Katoliko ma falesa, e mafai ona aveesea faafitauli o le fiaai ma le mativa o le lalolagi i auro ma maa taua o nei mea inosia.

O lea la, afai o le fuaiupu faaiu o le fuaitau e aoga mo le pope, o lona uiga o fuaiupu muamua e tatau ona fusia foi:

O lea ia outou faaeteete ai ia te outou lava; auā tou te le‘i va‘ai i se fa‘atusa i le aso na fai ai le aliʻi na fetalai atu ia te outou i Horepa mai totonu o le afi: Ne'i outou faaleagaina outou lava, ma ia e faia mo oe se tupua ua ta, o le faatusa o se faatusa, o le faatusa o le tane po o le fafine [faataitaiga o le taupou o Maria], O le faatusa o so o se manu i le eleele, o le faatusa o se manu felelei e felelei i le ea, o le faatusa o se mea uma e fetolofi i le eleele, o le faatusa o soo se i‘a o i le vai i lalo o le eleele; (Teuteronome 4: 15-18)

O ia o se matai moni o le pepelo; o loo ia faaaogaina foi meafaigaluega taufaasesē ia na ia faia e taitai atu ai le faitau piliona o tagata i lo latou malaia—faiga faaleagaga, esotericism, fetū—i le taimi nei e faasaga ia i latou e mafai ona iloa le mea ua fautuaina mai e le Alii o Iesu tatou te faia: ia ea i luga o tatou ulu i le taimi ua tofia e le Atua, ma tepa aʻe i luga o le faapaologa o le lagi, e aunoa ma se manatu itiiti o le auauna atu i fetu po o faaputuga fetu uma. E maeu le lelei, na faatonuina aʻu e le Agaga Paia e tuuina atu se lesona auiliili i le eseesega o le va o fetu ma le Tusi Paia, o le va o vavega pepelo ma vavega a le Atua i le lagi, i le amataga o le Lauga o le Talisuaga a loʻu Alii.

Pe a toe foʻi mai le la i le tulaga ua pogisa ai nei i le aso 21 o Aokuso, 2017, o le a i ai le malosi susulu atoa o le la i le selesaito a le Leona, ma o le pupula o le Tupu o augatupulaga uma o le a faaumatia ai le fili. O le pu lona fitu o Aokuso 20, 2018 ua faaataina e le gasetoto tele o le la i luga o Amerika, ma o Satani o loo fefe. O Pope Francis na te iloa i lona fefe tele e puupuu lona taimi,[44] ma ona o faailoga i le selesitila i sasae ma matu, ua tumu o ia i le toasa tele.[45] Auā na te silafia:

O uati a le Atua e le sese.

1.
Faaaliga 4 ma le 5 
2.
Va'ai le Vaega 5 o la'u Lauga o le Talisuaga a le Alii
3.
Faaaliga 8:2 – Na ‘ou iloa fo‘i agelu e to‘afitu o ē tutū i luma o le Atua; ‘ua tu‘uina atu fo‘i ‘iā te i latou o pū e fitu. 
4.
2 Peteru 1:19-21 ‘Ua ‘iā te i tatou fo‘i le ‘upu o le valo‘aga e sili ‘ona mautinoa; o le mea lea e lelei ai ona outou ua‘i atu i ai, e pei o se malamalama e pupula i le mea pogisa, se‘ia tafa ata, ma oso a‘e ai le fetu ao i o outou loto; e leai se valoaga o le Tusi Paia e na o se faauigaga patino. Auā e le‘i o‘o mai le valo‘aga i aso anamua i le loto o tagata; ae sa tautala mai tagata paia o le Atua ao uunaia i latou e le Agaga Paia. 
5.
E uiga i lena, vaʻai i le Vaega 3 ma le 4 o laʻu Lauga o le Talisuaga a le Alii
6.
I le vaega mulimuli o le faasologa o le Legacy, o le a tatou iloa ai pe faapefea ona fetaui lelei tusitusiga o le seleselega ma tusitusiga pu. E aunoa ma le oso i luma, ou te fia faapea atu o tusitusiga o le seleselega mo le tauina o vine leaga e amata i le pu lona lima, talu ai o le seleselega o saito lelei e faaiuina i le pu lona fa. 
7.
In vaega 3 o lenei faasologa. 
8.
Faaaliga 1:1 – Le Faaaliga a Iesu Keriso, lea na tuuina atu e le Atua ia te ia, e faailoa mai ai i ana auauna mea ua lata ona oo mai; ‘ua ia ‘auina atu fo‘i ma fa‘ailoa mai e ala i lana agelu i lana ‘au‘auna o Ioane; 
9.
In vaega 2 o lenei faasologa. 
10.
Faaaliga 12:12-13 ; O le mea lea, ‘ia ‘oli‘oli ‘outou le lagi, ‘atoa ma ē o nonofo ai. Oi talofa i ē nonofo i le lalolagi ma le sami! aua ua alu ifo ia te outou le tiapolo ua lotoa tele; auā ‘ua iloa e ia ‘ua puupuu lona taimi. Ma ina ua vaai le tarako na lafoina o ia i le eleele, na ia faasaua i le fafine na fanauina le tama tane. 
12.
Faaaliga 9:3-6 ; ‘Ona ō mai ai lea o sē akerise nai le asu i luga o le lalolagi, ‘ua tu‘uina atu fo‘i ‘iā te i latou le pule, fa‘apei o le mana o akarava o le lalolagi. Ma sa poloaiina i latou ia aua nei latou faaleagaina le mutia o le eleele, po o se mea lauolaola, po o se laau; ae na o tagata e le o i ai le faamaufaailoga a le Atua io latou muaulu. ‘Ua tu‘uina atu fo‘i ‘iā te i latou ‘ina ‘ia lē fasioti ‘iā te i latou, a ‘ia fa‘atigāina i latou i masina e lima; O aso ia e sā‘ili ai tagata i le oti, ‘ae lē maua; e fia oti foi, e sola ese ai le oti ia te i latou. 
13.
I le tusiga ua faaulutalaina O le pua’i a le Atua ma le Tapuni o le Faanofovaavaaia, ua matou tusia auʻiliʻili e uiga i vaega e lua o sē akerise. Faamolemole faitau iina aemaise lava le mataupu ua faaulutalaina O Vaega e Lua o sē akerise
14.
I luga o Wikipedia, o lenei faʻamatalaga e faʻaalia i le Igilisi, lea e sili atu ona auiliili. 
15.
Afai e te le iloa se mea e uiga i ai, e tatau ona e ave Lesona 19 ile Cyberspace Ministry po'o le vasega atoa O Le Taimi o le Upu Moni
16.
O le puna sili mo faʻamatalaga e uiga i le atua Pabilsag i le Igilisi paneta mo tagata faapaupau
18.
Va'ai fo'i Wikipedia, Taavale 
19.
O le aso e tasi e tasi le tausaga, po o le 1 ​​aso Iutaia. O lea la, mo le 1 itula: 360 aso ÷ 1 (itula i le aso) = 360 aso. 
20.
O le aso o le toe afio mai o Iesu o loo auiliiliina i le tusiga Le Fitu Tausaga Fa'aletonu
21.
Iopu 38:32 – E te mafaia ‘ea ‘ona ‘aumaia o Masarota i lona lava tau? Pe e te mafaia ea ona taʻitaʻia Arcturu ma ona atalii? 
22.
O le Fitafita Lelei Švejk masalo na'o la'u tupulaga e iloa. Atonu e fiafia tagata laiti e faitau le Ulutala Wikipedia i luga o lenei tala fatu. 
23.
Faaaliga 20:1-3 ; Na ‘ou iloa fo‘i le agelu ‘ua alu ifo mai le lagi, ‘ua ‘iā te ia le ki o le to e lē gata, ma le filifili tele i lona lima. ‘Ona tago atu lea o ia i le tarako, o le gata tuai lea, o le Tiapolo lea ma Satani, ma saisai ‘iā te ia i tausaga e afe, ‘ua lafo fo‘i o ia i le to e lē gata, ma tapuni ‘iā te ia, ma fa‘amaufa‘ailogaina ‘iā te ia, ‘ina ‘ia lē toe fa‘asesēina e ia o nu‘u ‘ese, se‘ia taunu‘u le afe o tausaga; 
24.
I le 2 Peteru 1:19; Nichol, FD (1978; 2002). The Seventh-day Adventist Bible Commentary, Volume 7 (601). Iloiloga ma Herald Publishing Association. 
25.
Va'ai eg Wikipedia i luga fusipa'u o Orion
27.
Faamolemole faitau e uiga i lena mea i Kerisimasi 2.0 i le mataupu Le Uati Sili o Taimi
28.
O lenei Sapati faapitoa o loo faamatalaina i Le I'uga o le Ekalesia SDA
29.
Faʻaaliga 20: 3 – ‘Ua lafo fo‘i o ia i le to e lē gata, ma pupuni ‘iā te ia, ma fa‘amaufa‘ailogaina ‘iā te ia, ‘ina ‘ia lē toe fa‘asesēina e ia o nu‘u ‘ese, se‘ia taunu‘u le afe o tausaga. a mavae lena e tatau ona tatalaina o ia mo sina taimi itiiti. 
30.
Mataio 24: 22 – A lē faapuupuuina na aso, e leai se tagata e faaolaina; 
31.
Kenese 15:13 – ‘Ona fetalai atu lea o ia ‘iā Aperamo, “‘Ia e iloa lelei o le a ‘au‘ese lau fānau i le nu‘u e lē o sa latou nu‘u, e ‘au‘auna ‘iā te i latou; ma o le a latou faatiga ia te i latou i tausaga e fa selau;  
32.
2 Peteru 3:8— ‘Ae peita‘i, le ‘au pele e, ‘aua ne‘i ‘outou fa‘avalevalea i lenei mea e tasi, o le aso e tasi i le Ali‘i e tusa ma le afe o tausaga, o le afe fo‘i o tausaga e tusa ma le aso e tasi. 
33.
Kenese 12:4 – Ona alu ai lea o Aperamo, e pei o le aliʻi sa tautala atu ia te ia; ‘ua ō fo‘i Lota ma ia; e fitugafulu ma le lima fo‘i o tausaga o Aperamo ‘ina ‘ua tu‘ua e ia o Karana. 
34.
Kenese 16:16 – Ma sa i ai Aperamo valu sefulu ono tausaga le matua, ina ua fanauina e Akara o Isamaeli ia Aperamo. 
35.
Kenese 17:17 – ‘Ona fa‘apa‘ū faō ai lea o Aperaamo, ‘ua ‘ata, ma fa‘apea ifo i lona loto, E fānau mai ‘ea se tama i lē o lo‘o i ai selau tausaga? ma e fanau mai ea Sara, ua ivagafulu ona tausaga? 
36.
Saturnalia o se tausamiga a Roma lea i le faa-Kerisiano ua suia i le vaitau o le toe afio mai a o lei oo i le Kerisimasi, ma le vaisu lava lea e tasi i le faamalieina o tuinanau e ala i meaalofa. 
37.
Ona o lenei talafaatusa, ua talitonu ai nisi ua avea nei Donald Trump ma leoleo mamoe ma faauuina e le Atua. E lē taʻua o ia o Kuresa, ae o le taʻitaʻi o le manu feʻai lona lua o le Faaaliga 13, o lē e tautala e pei o se tarako. O tagata e talitonu i lenei mea, o le a matua le fiafia pe a aumaia i lalo e Trump le afi mai le lagi o le Faaaliga 13 ma le taua a le lalolagi atomic e faaumatia ai o latou faamoemoega sili uma. 
38.
Faaaliga 16:12 – ‘Ua liligi fo‘i e lona to‘aono o agelu lana ipu i le vaitafe tele o Eufirate; ma sa mago ona vai, ina ia saunia le ala o tupu i sasae. 
39.
Ioane 16:2 – Latou te tulia ‘outou i fafo i sunako; ‘ina ‘ia manatu se tasi e fasioti ‘iā te ‘outou, o lo‘o ‘au‘auna i le Atua. 
40.
Faaaliga 14:19-20 ; ‘Ua sasau atu fo‘i e le agelu lana selesaito i le lalolagi, ma fa‘aputuina le vine o le lalolagi, ma lafo i le soligāvine tele o le to‘asā o le Atua. ‘Ua soli fo‘i le soligāvine i tua o le ‘a‘ai, ‘ua alu atu fo‘i le toto nai le soligāvine, ‘ua o‘o lava i fa‘agutu o solofanua, e tusa ma le afe ma le ono selau o seta. 
41.
O le mataupu lea o le vaega lona fa o le faasologa o talatuu. 
42.
Ieremia 10:2 – Ua faapea ona fetalai mai o le aliʻi, Aua e te aoao i le ala o nuu ese, ma aua le matatau i faailoga o le lagi; auā ‘ua matata‘u nu‘u ‘ese ‘iā te i latou. 
43.
Tanielu 12:3 – E susulu atu foi o e popoto e pei o le pupula o le vanimonimo; o ē fa‘aliliuina tagata e to‘atele i le amiotonu e pei o fetu e fa‘avavau fa‘avavau lava. 
44.
Faaaliga 12:12 – O lenei, 'ia' outou fiafia, le lagi e, ma 'outou o nonofo i ai. Oi talofa i ē nonofo i le lalolagi ma le sami! ona ua alu ifo le tiapolo ia te outou, i le ita tele, ona ua iloa e ia ua puupuu lona taimi. 
45.
Tanielu 11:44 – A o le tala mai sasa‘e ma le itū i matū e atuatuvale ai o ia; 
Tala Fou (Fa'aulaula)
Matou te fia feiloai vave ia te oe i luga o le Ao! Fa'asoa i la matou ALNITAK NEWSLETTER e maua ai tala fou uma mai la matou fa'agaioiga o le Aso Sapati Maualuga muamua. AUA LE MISI LE TALI!
Fa'asoa nei...
suesuega
Suesue i le 7 tausaga muamua o la tatou fegasoloaʻiga. Aoao pe na faapefea ona taitaiina i tatou e le Atua ma le auala na tatou saunia ai e auauna atu mo le isi 7 tausaga i le lalolagi i taimi faigata, nai lo le alu i le Lagi ma lo tatou Alii.
Alu ile LastCountdown.org!
fetaui
Afai o lo'o e mafaufau e fa'atu lau lava vaega to'aitiiti, fa'amolemole fa'afeso'ota'i mai matou ina ia mafai ona matou tu'uina atu ia te oe ni fautuaga taua. Afai e faailoa mai e le Atua ua ia filifilia oe e fai ma taʻitaʻi, o le a e mauaina foʻi se valaaulia i la tatou 144,000 Remnant Forum.
Fa'afeso'ota'i nei...

Tele Vai o Parakuei

LastCountdown.WhiteCloudFarm.org (Suʻesuʻega faavae o le fitu tausaga muamua talu mai Ianuari 2010)
WhiteCloudFarm Channel (o la matou lava ata vitio)

© 2010-2025 High Sabbath Adventist Society, LLC

faalauaiteleina Faiga Faavae

Faiga Faavae kuki

Tuutuuga ma Aiaiga

O lo'o fa'aogaina e lenei saite fa'aliliuga masini e o'o atu ai i le tele o tagata e mafai. Na'o le gagana Siamani, Igilisi, ma le Sipaniolo e fa'atulafonoina. Matou te le fiafia i tulafono fa'aletulafono – matou te alolofa i tagata. Auā na faia le tulafono mo le lelei o tagata.

iubenda Pa'aga Siliva Fa'amaonia