Le Lalolagi i Fa'atafunaina
- Faasoa atu
- Faasoa atu i WhatsApp
- tweet
- Pine i Pinterest
- Faasoa atu i Reddit
- Faasoa atu i LinkedIn
- Lafo meli
- Faasoa auf VK
- Fa'asoa ile Buffer
- Fa'asoa ile Viber
- Fa'asoa ile FlipBoard
- Fa'asoa ile Laina
- Facebook Avefeau
- Meli ile GMail
- Fa'asoa ile MIX
- Faasoa atu i Tumblr
- Faasoa i luga o Telegram
- Fa'asoa ile StumbleUpon
- Fa'asoa ile taga
- Fa'asoa ile Odnoklassniki
- auiliiliga
- tusia e Gerhard Traweger
- Category: Le Alaga Tele
O Aperila 10 o le tausaga nei, na lafo ai le oti mo le nutimomoia o malo o lenei lalolagi, i le taimi tonu lava na tofia ma valoia o le Atua e toʻatasi i le lagi, na te faaalia mea lilo,[1] na muamua faaali atu i Lana avefeau.[2] O nei tulaga e matuā faamanatu mai ai le mea na tupu o loo faamatalaina i le mataupu lona lua o le tusi o Tanielu, ma o le finagalo tonu lenā o le Atua. E finagalo o ia e faailoa atu i tagata o le lalolagi mo le taimi mulimuli le mea semanu latou te iloa pe ana latou faalogo i le taimi mulimuli o Elia,[3] e pei o le Taimi[4] o loo tatala pea tusi o faamasinoga i le lagi[5] ma le agelu lona fa[6] sa valaau atu mo le salamo ma le salamo ma le tuua o Papelonia. Pe e te faaaogāina ea aso o totoe o le “itula e sefulutasi” po o le “itula o ʻautau e lua” ma ootia ai i le nai tala mulimuli o le au faievagelia faai'u o taimi ma le vitio na tusia mo oe e o tatou uso ma tuafafine?
O loʻo vaʻavaʻai le lalolagi i Peretania Tele ma le fiafia tele talu ona faʻasalalau e le Malo Tele lona alu ese mai le EU ia Mati 2017. O faʻamanatuga e faamanatu ai le 60th aso faamanatu o le Iuni a Europa talu mai le sainia o le Feagaiga a Roma na faaleagaina e le Brexit, ina ua valaaulia e Pope Francis sui o le EU i le Vatikana ia Aperila 2017 ma uunaia i latou e faaalia le lotogatasi.[7] O le a le “agelu o le malamalama” (Satani i le tino)[8] e fa'atatau i lenei mea ma pe aisea ua ia fa'aalia ai le fiafia tele i le fa'aauauina pea o lenei Iuni "Setete" o le a toe fa'amamafaina i lenei tusiga. I soo se tulaga, o loʻo i ai le vevesi atoa e tusa ai ma le faaui i tua, ma mo le mataala o lē e mātauina mataupu o le lalolagi—talu ai e na o le tulaga lava lenei e mafai ai e se tasi ona mulimuli i le faataunuuga o valoaga o aso e gata ai—o se mea taua tele le iloa po o afea o le a malepe ai lenei aufaatasiga o setete o Europa, ona ua ia iloa o le a taia ma tuʻimomomoina vae o le faatagata o Nepukanesa “se maa e leʻi tofia i lima.”[9]
O le ā la le filifiliga tāua na faia iā Aperila 10 o lenei tausaga? Ina ia mafai foi e oe, i lenei itula tuai, ona malamalama i uiga o mea ua leva ona faaalia e le Atua i Lana ekalesia o Filatelefaia ma mea ua avea nei ma mea moni, o loo matou lomia ai iinei e fai ma molimau i le lalolagi,[10] i le finagalo o le Atua, o se tasi o a tatou sao i la tatou fono tumaoti o le 144,000. I le aso 17 o Mati, 2019, na matou tuʻuina atu i sui o le matou fono le vaega muamua o le malamalama na matou maua i lena taimi ...
***
Uo pele i le fono!
O lo matou avanoa foi lea e avatu ai ia te oe se "faamatalaga miti." O le taimi lenei, o se tasi lea ua uma ona faamatalaina pe tusa ma le 2500 tausaga ua mavae e se tasi na o le perofeta o Tanielu lava ia. E iloa ne koe me e sili atu te aoga o valoaga katoa ki a tatou kolā e ola i aso fakaoti i lō aso konā.
O le miti o loo tatou mafaufauina atonu o se tasi lea o miti e sili ona malamalama i ai le au Porotesano. O le toʻatele o faifeʻau taʻutaʻua ma faifeʻau e aʻoaʻoina lona uiga ma se talitonuga maumaututu e manatu ai se tasi e tatau lava e pei ona latou fai mai ai. Atonu e fia iloa e se tasi pe moni lava!
Ae tatou te lei agai i luma i le mataupu, faamolemole sei ou faamatala atu ia te outou le auala na oo mai ai lenei faaaliga faalelagi ia i tatou i Parakuei. E masani lava ona tofotofoina i tatou uma e le Atua i Lona alofa. O nisi taimi o se faasilasilaga tuusao (e ala ia Uso Ioane) o loo amata ai se suega, ae o isi taimi e oo mai ai le suega i se talanoaga po o se manatu mai le avefeau e tatau ona tatou mafaufau ai. E pei ona mafai ona e vaʻai i le faʻasalalauga i le pou muamua, o le taimi lea o le faʻamatalaga a Uso Ioane e faapea "afai e le tupu le Brexit, e le mafai ona toe afio mai Iesu"! Ua uma ona matou faasilasilaina lenei manatu mo le taimi muamua iinei i le fonotaga ia Tesema 6, 2018.
Lua aso mulimuli ane, sa matou tusia, faatasi ai ma isi mea:
Ua e malamalama nei i le taimi nei o feutagaiga i Peretania e uiga i le agai i luma e uiga i le Brexit mataupu e tatau ona tosina mai ai o tatou mafaufau? O filifiliga i luga o le laulau e le gata pe o le ai ai se Brexit malosi poʻo se malu, ae faʻapea foi pe tatau ona i ai se palota fou, se palota a tagata fou, ma le faʻamoemoe e tumau i le EU. O lenei tusiga e maua ai se aotelega lelei, ou te manatu:
O loʻo oʻo mai se palota a Brexit e mafai ona paʻu ai Peretania i le vevesi faʻapolokiki fou
Pe e te malamalama i le mataʻutia o le a oo i ai pe a lē gauia tamatamaʻivae e sefulu o le faatagata o Tanielu? Pe mafai ea ona afio mai Iesu i lena taimi?
Faamolemole ia tumau i le tatalo ma mataala i mea o le a aumaia e le palota fou i Lonetona i le Aso Lua, Tesema 11.
E pei ona outou silasila mai, ua tele vaiaso o fai lea tulaga, ma talu mai lena taimi ua toetoe lava o aso uma ua taulai atu o tatou mata i Europa aemaise lava i Peretania Tele e vaai po o le a le itu o le a agai i ai feutagaiga i fafo. I le taimi muamua na foliga mai o le a lagolagoina e le faagasologa o feutagaiga lo matou manatu ma o le faaiuga a Brexit o le a faia aʻo leʻi oʻo i le aso 29 o Mati, 2019, ae a o faagasolo taimi sa matou feagai ma ituaiga uma o "faatuai" o le eseesega o le mamao i le lumanaʻi. O le faagasologa atoa o le alu ese na atili ai ona fenumiai ma le manino, ae le gata mo i matou.
O tala lata mai e faʻapea foi e manaʻomia e Peretania le tele o taimi ma o le EU e naunau e faʻatagaina (i se tulaga).
Na atili ai ona matou le mautonu ina ua matou mafaufau i le faamatalaga e le mafai ona afio mai Iesu pe a le muaʻi malepe le EU! Ma o le mea tonu lea na amata ai le matou suʻega, i se taimi lata mai. Sa tatau ona tatou nonofo i lalo e toe tilotilo totoʻa i le valoaga e fetaui, aua na tatou iloa o mea moni na tutupu e manino lava e leʻo (toetoe) e fetaui ma la tatou faʻamatalaga muamua! I le tasi itu ua ia i tatou le anoanoai o faailoga ma mea ofoofogia e le mafaatusalia—ae mo i tatou—e le taumatea o le a afio mai lo tatou Faaola pele i ni nai vaiaso, ae i le isi itu ua tatou fetaiai ma le manatu—lea sa luluina ia i tatou ia Tesema 2018—e faapea a aunoa ma le Brexit, atonu o le a Ia faatuai. Ua tatou i ai i se faafitauli!
E le mafai ona matou iloa i Paraguay pe o le a le tele na e mafaufau ai i ai, ae tasi le mea e faanoanoa ai o se mea moni: e leai se tasi oi matou na siaki pe saʻo le faʻamatalaga e uiga i le Brexit! Aua nei galo: E le o taimi uma e faailoa mai ai e le Atua se “tofotofoga” i le gagana manino, ae e finagalo o Ia ia tatou mulimuli i faaataata uma ma mea uma e tutupu ae le na o le taliaina o mea uma “e pei ona tuuina mai mo taimi uma,” ona e sau mai le “avefeau” ma sa sa’o mo Tesema 2018! O loo silasila mai lo tatou Alii alofa ia i tatou e vaai po o fea le itu tatou te ui ai pe afai e tulai o Ia i tua mo ni nai vaiaso, e pei o lenei tulaga. E mautinoa lava e le o se mea sese mo i tatou le aumaia o le Brexit developments i luma o le Atua ma le popole, lea e toatele outou na faia, ae o le tele o lo tatou iloa o le tolopoina seia oo ina uma le afio mai o Iesu e foliga mai e sili atu ona foliga mai, o le sili atu foi lena sa tatau ona tatou uia le isi ala: siaki le valoaga e faatatau i ai!
I se taimi e uma ai tofotofoga uma, ma o lea i le afiafi o le Aso Faraile, Mati 1/2, 2019, na tatala atu ai e lo tatou Alii ia Uso Ioane le uiga moni o le miti a Nepukanesa e faatatau i le Brexit ma le mea e fai i vae o le faatagata o Tanielu 2!
Atonu o nisi o outou ua leva ona ofo i lenei taimi, aua o lenei miti e masani ai tagata Porotesano uma faapea foi ma i tatou. O au lava ia, sa ou mafaufau foi i le mea lava lea e tasi, seia oo ina sili atu le aoaoina o au i le sauniga tapuai i le taeao o le Sapati ina ua faasoa mai e Uso Ioane le malamalama ua faaalia mai le lagi, lea tatou te matua faafetaia ai iinei i Parakuei. Fa'amoemoe e o'o atu i le fa'ai'uga o lenei pou e te ioeina fo'i ma i matou ma avatu le vi'iga i le Atua!
O le a tatou le toe iloiloina le miti atoa a Nepukanesa, auā ua uma ona taʻua e le perofeta o Tanielu o mea o loo faatusalia mai i lenei miti, o Malo tetele o le lalolagi o lenei lalolagi, seʻia oo i le afio faalua mai o Iesu.
O faifeʻau taʻutaʻua uma ma tagata popoto Porotesano e matua malilie uma i malo muamua e fa, e oʻo atu i le Emepaea o Roma i vae uʻamea, ae amata loa le fenumiai, ma faʻaalia i faʻamatalaga eseese o le paluga uʻamea ma le omea i vae o le faatagata. Ua faapea mai le toʻatele, o tamatamaʻivae e sefulu ua fai ma sui o malo e sefulu na pulea Europa ina ua mavae le paʻū o le Emepaea o Roma.
O le a tatou suʻesuʻeina nei pe faʻamaonia lenei mea, aua oi tatou, i le avea ai ma "taimi faʻatulagaina," e iloa se mea mautinoa e tasi: o le faʻatagata o loʻo faʻatusalia le tafe o le taimi mai luga i lalo, e pei ona faʻaalia foi e le aū i le ata i luga. Ae peitai, i lenei auala o le faauigaga, o le faatagata e tatau ona i ai na o tamatamaivae e fitu, aua o le tolu o latou—o Ostrogoths, Herules ma Vandals—o seu ia e tolu o loo taʻua i le Tanielu 7:20 lea, e pei ona lauiloa, na sei ese e le pu itiiti (le pule faapope) ina ua tulai mai. Talu ai o tamatamaivae o loʻo faʻatusalia ai vae mulimuli i le tafe o le taimi, o le taimi o le faatagata e tatau ona muta i se taimi i le 5.th po 6th seneturi ina ua mavae Keriso, ae ua tatou iloa e le mafai ona moni lena mea, talu ai e faaiu le miti i le faavaeina o le malo e faavavau o Iesu. O lea la ua tula’i mai le fesili: o fea se isi mea e mafai ona maua ai le tafiesea o ituaiga e tolu e le pule faapope-pe afai e i ai-i totonu o le faatagata?
E tele foʻi tala e uiga i le paluga uʻamea ma le omea i le aafiaga, faatasi ai ma isi mea, o le uʻamea o le a tu mo le itu faaupufai ma le omea mo le itu faalelotu. E moni pe leai? Ma o le mataupu foi lea po o ai tupu o loo tatou talanoa i ai o le a nofotupu i aso o le faaumatiaga o le faatagata.
Ma i le fenumiai uma o le faauigaga, oi tatou "taimi seti" e manaʻomia pea ona mafai ona iloa pe o afea o le a tupu moni ai le Brexit ma tuʻuina atu i se faʻailoga i le pito i lalo o le faʻatagata. Pe e oo lava i le aso tonu o le faavaeina o le malo e faavavau o le Atua ua faailoa mai e ala i le iloiloina totoʻa o vae faatasi ma tala o le lalolagi?
Soʻo se tasi ua galo pe leʻi vaʻaia la matou "Brexit video" mai ia Novema 2017, ina ua faʻasalalau Mati 29, 2019 i talafou o le aso o le faʻamavae aloaia a Egelani mai le EU (faʻamaonia), faʻamolemole faʻafouina ou manatuaga ae matou te leʻi oʻo mai i le tali i nei fesili uma!
Seʻi o tatou iloiloina nei fuaiupu talafeagai:
O ona vae uamea, o ona vae o se vaega o le u’amea ma le isi vaega o le omea. (Daniel 2: 33)
Afai-e pei ona ioe tagata uma-o vae e tu mo le “u’amea” Malo o Roma, ona tatau lea ona tatou fesili ifo ia i tatou lava i le fesili: malo o le lalolagi na amata mulimuli ane? E le tatau ona galo ia i tatou e leai se "lalolagi Fou" na iloa i lena taimi ma o lena valoaga e faasino muamua i le vaega o le lalolagi na iloa i lena taimi, o lona uiga o le konetineta o Eurasia. Ua lauiloa o le Emepaea o Roma na faatoʻilaloina e ituaiga e sefulu o “tagata ese” na pule i Europa ma iʻu ai ina faaumatia. Ona fai mai lea o lenei "malo lona lima", lea e tu ai vae, e aofia ai le uʻamea ma le omea.
Tatou te le o aʻoaʻoina atili mai lenei fuaiupu puupuu, ma o lea tatou te tilotilo ai i le faaliliuga a Tanielu, lea na ia tuuina atu ia Nepukanesa:
Ma e pei ona e vaai i ai vae ma tamatamaivae, o se vaega o le omea a le fai ipu omea, ma se vaega o le u’amea; e vaevaeina le malo; a e i ai i totonu le malosi o le u’amea, aua na e vaai i le uamea ua fefiloi ma le omea. E pei o tamatama'ivae o se vaega o le u'amea, ma se vaega o le omea, e faapea o le malo o le a malosi se vaega, ma le malepelepe. E pei ‘ona e iloa fo‘i o le u‘amea ‘ua fefiloi ma le omea, o le a latou iloa fa‘afefiloi ma le fānau a tagata; e pei o le uamea e le fefiloi ma le omea. ( Tanielu 2:41-43 ).
O iinei tatou te maua ai faʻamatalaga faaopoopo e le gata o vae ae o tamatamaivae e sefulu e faia i le uʻamea ma le omea. O lenei “lima” malo ua vaevaeina, i le tulaga o le a iai nisi malo malosi ma o nisi vaivai, o le tulaga lava lea i aso nei, pe a tatou mafaufau ia Eleni, Italia poʻo Sepania, e tatau ona maua le tele o fesoasoani mai atunuʻu malolosi tau tamaoaiga ina ia ola ai. (Pe a taumafai tagata faaliliu o le Tusi Paia e faauigaina le uʻamea ma le omea o ni vaega faapolotiki ma lotu, e matuā sesē lava lenei mea ma ua faalavelavea ai le uiga tonu o loo finagalo le Atua e faailoa mai.) Ma ua tatou iloa ai o le a latou faia. fa'aipoipo ma e le'i avea lava "tasi". O se faasino tonu lea i le mea ua ta'ua faaipoipoga tautupu faiga masani i Europa, lea na amata i le va o le AD 500 ma le 1000 ma e mafai lava ona maua i aiga aristocratic o Europa o loo i ai pea i aso nei.
O lea ua tatou iloa le faauigaga ua talia e le toatele, e pei ona iloa e le gata i le lalolagi Porotesano, ae faapea foi i le Katoliko. [= lautele] faiga faalelotu [= le lalolagi atoa]. Ae o lenei malamalama faavae moni mea uma? Pe na o le finagalo ea o le Atua e taʻu atu i tagata afai e malepe le Emepaea o Roma, o le a afio mai o Ia i se taimi pe tusa o le 6?th seneturi agai i luma?
Ae faapefea pe a tatou manatua le faamatalaga a Tanielu e faapea o le a faateleina le malamalama, ma tatou maua atili ai faamamāina le malamalama “Porotesano”. o vae e taia i le maa. E tatau ona tatou faitau ma le faaeteete ma iloilo tonu lea e lavea e le maa le faatagata e iloa lelei ai a O Iesu—le Papa—e toe foi mai, i le tafe o taimi e tusa ma le faatagata mai luga i lalo.
O le "malamalama sili atu ona mama" e tatau ona amata i le mea moni tatou te iloa o le vae faalauaʻitele e mafai ona vaevaeina i totonu o le mulivae, le vaega ogatotonu o le vae, ma le tamatamaivae E aʻoaʻoina foʻi e tamaiti lenei vaega i le aʻoga. Ua faailoa mai foʻi e le valoaga a le Tusi Paia lava ia o se tulaga laʻitiiti o le malamalama e ala i le faaeseesega o “tamaʻivae” mai le isi vaega o le vae. O lenei vaaiga faafuase'i ua maua ai le tele o le avanoa e mafaufau ai po o fea i vaega e tolu o le vae e tatau ona lavea ai le maa.
I le ata i le taumatau i luga, e mafai ona e iloa ai le mea e fetaui ai ivi malo o vae o le Emepaea o Roma ma vae, lea e tatau ona faia ma le taimi na muta ai lenei malo lona fa o le lalolagi ma malepelepe i malo (ituaiga) e sefulu o Europa. Peitaʻi, ua tatou iloa uma, e leʻi afio mai Iesu i lenā taimi; o le “seu itiiti” o le Tanielu 7—le pule faapope—lea na lauiloa i lena taimi ma o le a pule mo le 1260 tausaga seia oo ina maua e ia lava e pei o se manua matautia. O le mea lea, i le tafe o le taimi, o loʻo tatou suia i le ogatotonu o le vae. O se taunuuga, ua tatau nei ona tatou taulai atu i le eseesega i le va o le ogatotonu o le vae ma tamatamaivae, e tali ai la tatou fesili pe tatau ona faia le Brexit aʻo leʻi oʻo i le afio faalua mai o Iesu.
Na e va'ai, se'ia tofia le ma'a e lei tofia e lima, o le mea lea taia le ata i luga o ona vae o mea uamea ma le omea, ma nutililii ai. (Daniel 2: 34)
Po o e mātauina le auala o loo faatonutonuina ai e le Atua o tatou manatu i se itu patino?
Ma e pei ona e vaai i ai vae ma tamatamaivae, o le isi vaega o le omea a le fai ipu omea, ma le isi vaega o le uamea, e vaevaeina le malo; a e i ai i totonu le malosi o le u’amea, aua na e vaai i le uamea ua fefiloi ma le omea. ( Tanielu 2:41 )
I se isi faaupuga, afai e te faitauina ma le faaeteete le mau, e mafai ona e iloa ai e ala i le vaevaeina o vae o le faatagata i “vae ma tamatamai vae” (lua vaega eseese o le vae) ma faamatala atu e taia e le maa vae (ae lē o tamatamaivae), o loo faailoa mai ai e le Atua se vaega o le tafe o le taimi. aʻo leʻi e vaelua vae i tamatamaivae e sefulu. Afai o le Brexit o loʻo faʻatusalia le vaeluaina o le Iuni a Europa e pei lava ona vavae ese tamatamai vae mai le vae, ona tatau lea ona toe foʻi mai Iesu AO LEʻI faia le Brexit!
O lenei tulaga faa-Porotesano o le “faamamaina” o lo tatou malamalama e tatau lava ona tuuina atu le tele o mea e mafaufau i ai. O le Iuni a Europa o se iuni faaletulafono e fausia i feagaiga eseese, ma o lea, o le iuni e i ai i le umi e faamalosia ai na feagaiga, e tusa lava pe i ai ni vaega tetee e le o lotogatasi. E pei o se faaipoipoga le fiafia—e ono nonofo eseese le ulugalii i lalo o le fale e tasi, ae seʻi vagana ua faamaonia e le faamasinoga le teteʻa o pepa, o loo iai pea le faaipoipoga. E ui o le Iuni a Europa e foliga mai o loʻo malepelepe i totonu ma malepelepe i le suʻega, o lona tulaga faʻatulafonoina o loʻo "faʻaipoipo" pea (faʻataʻitaʻiga seia oʻo i le Brexit poʻo isi faʻasalalauga aloaia). Ua faailoa mai e le Atua o le vaega o le vae e fai ma sui o le “tuufaatasiga” o vaega e sefulu (o le sefulu e fai ma faailoga o le numera atoa) o le vaega lea e ta, ma e manino lava o le ogatotonu o le vae, ae lē o tamatamaivae (po o le mulivae).
Ae e le ona pau lea! I le ata o loʻo i luga, e mautinoa lava ua uma ona e matauina le upu "anatomy," lea na matou faʻasino atu i se faʻailoga i le faʻasalalauga pou.[11] i lenei autu. Afai tatou te mananao nei e maua se malamalama sili atu i le taimi na finagalo ai Iesu e faatuina Lona Malo ma pe faapefea ona fesootai ma le Brexit, ona tatau lea ona tatou ofuina matatioata faavaloaga "X-ray vision" matatioata ma alu atili loloto i le tino o le vae. Afai o le malamalama papa'u o lenei valoaga na faamatalaina o le tulaga "Katoliko", ma o le faauigaga sili atu ona faaeteete e fetaui ma le tulaga o le "Porotesano" (lea e le'i oo i ai le averesi o tagata Porotesano), o le a fetaui la sailiiliga e faavae i luga o le maualuga o le malamalama X-ray o le malamalama ma le tulaga maualuga o le Aso Sapati Maualuga.
O le faaataata a Ellen G. White e tatau ona tatou maua se poto faavae o le tino e uunaia ai i tatou e faia lenei mea a o tatou taumafai e tuufaatasia lenei mea ma lo tatou malamalama faale-Tusi Paia ina ia maua atili ai le malamalama e ala i le fausaga o le auivi o le vae.
Tau lava o le faitau o ivi o le pito i tua o vae! E iai tonu ivi tasa e fitu e pei ona faanumeraina i le ata i le itu taumatau, ma o le mea tonu lena o loo i ai le “aa” o le malo lona lima. E leʻi umi talu ona suia le Emepaea o Roma e ituaiga e sefulu o Europa, na sau ai le pu itiiti ma saeia le tolu o nei ituaiga, ma tuua ai ... fitu! O lea la ua tatou iloa o le manatu o tamatamaʻivae o loo fai ma sui o na malo e sefulu e mautinoa lava e lē saʻo, pe a lē o le tulaga o loo iai i aso nei. Ia i ai le viiga ma le mamalu ia te Ia o Lē na Foafoaina mea uma o le tino ma o lē na afifiina Lana Afioga faavaloaga ma le matuā mataina ma le atamai!
O nei "ituaiga e fitu" o Europa na nofotupu faatasi i lalo o pope eseese seia oo ina maua e le au mulimuli le manuʻa mataʻutia i le 1798, faamaloloina, ma iu ai ina amata se vaega fou o le vae ina ua fausia la tatou EU o loo i ai nei. O le pule i tua o le EU e masani lava o le pule faapope,[12] o lona manu'a na amata ona toe malolo i le Lateran Treaty o le 1929!
O lenei mea e aumaia ai i tatou i le vaega ogatotonu o le vae, lea e aofia ai le lima metatarsal ponaivi (lanu meamata i le ata). O lenei vaega o loʻo fusifusia ma faʻamautu i ligaments ma maso ma foliga se iunite e tu lea mo le EU, pe afai e leʻi motusia. E ese le tulaga ma tamatamaivae lena tutu taitoatasi e fai ma ata mo atunuu o le EU ina ua uma ona malepe e ala i le Brexit. O lea la ua e vaai i le tele o le “afa-upu moni” a le au faaliliu Porotesano o le Tusi Paia ua faafilemuina ai le toatele i se puipuiga sese, ma aoao atu o tamatamaivae e sefulu i le pito o le vae e tu mo le EU e aunoa ma le iloaina o le a taia e le maa vae a o lei oo mai le taimi o tamatamaivae?
Mo i matou, na o le pau lava le fesili o totoe auala e fa'avasega ai ponaivi o lo'o totoe, ae o le ufiufi o lena mea e tatau ona fa'atali mo sina taimi. E tele naua mea e tatau ona taʻua ma malamalama i ai, ae o le mea sili e tatau ona faʻamalamalama manino ai o le taimi o le Brexit o loʻo i ai pea le tele o mea e fai ma le taimi o le toe afio mai, ae i se auala e ese ai nai lo le mea na tatou mafaufau i ai muamua, i le uiga o le toe afio mai o loʻo i luma o le Brexit, ae le o se mea mulimuli. O lo'o iai lau fa'avae lelei i le taimi nei mo le su'esu'e atili ma le faia o au lava su'esu'ega!
Matou te alolofa ia te oe ma mafaufau ia te oe i aso uma! Fa'amanuiaga ma fa'afeiloa'iga mai Parakuei!
***
E mafai ona ou mafaufau lelei i le taimi lea o le a tuʻi fatafata e se tasi po o se tasi tagata faitau lona fatafata ma taʻutino atu e na o le Atua lava e mafai ona sau ai lenei faaaliga, e pei lava ona Ia faailoa atu le miti ma lona uiga i le perofeta o Tanielu. O e iai i lenei vaega?
O i matou o le au Aso Sapati Maualuga na latou vaavaai atu ma le naunautai i Brussels i le aso 10 o Aperila o le tausaga nei e faatali ai le taunuuga o feutagaiga a sui o le EU, talu ai sa masani lava ona matou mananao e maua le faamaoniga o le faaaliga a le Atua ma iloa pe na naunau le EU e tolopo le tapulaa mo le malaga ese atu a Peretania Tele i se aso a itiiti mai. ina ua mavae o le toe foi mai o Alnitak ia Me 2019, lea na matou faasilasilaina.
Talu ai e tusa ai ma le fuafuaga o femalagaaiga i le Aai Paia, lomia i le molimau lona lua, o le a faatuina e Iesu Lona Malo e faavavau i “Me 22 Me, 2019" faatasi ai ma le vaiaso o le foafoaga fou, o le palota a Europa na fuafuaina mai ia Me 23 i le 26 semanu e fetaui tonu ma lenei vaiaso. Sa faafia ona fai mai e tatau ona alu ese Peretania Ia 22 i se taimi lata mai, faigata Brexit pe leai, a leai o le a lamatia le palota a Europa. O lenei aso, ua leva ona manatu i ai o le aso mulimuli e mafai ai ona alu ese, na fetaui ma le aso o le faapaleina o Iesu ma le aso muamua o le foafoaga fou.[13] E mautinoa lava e le o se mea na tupu fua; O lea ua faatuina ai e Iesu Lona Malo i le Lalolagi Fou i le taimi tonu lava o loo mafaufau ai Satani e toe faafou “lona” malo masani, o Europa. Tatou te le tau faasaga i le tino ma le toto, ae faasaga i alii o le pouliuli!
I lenei tulaga, na faʻafuaseʻi ona taʻua e faapea afai e leai se maliega i le palemene a Peretania e uiga i le Fefaʻatauaʻiga a May's Brexit ma le EU, o le a manaʻomia e le EU le alu ese mai ia Aperila 12, 2019. O lenei aso o le a faʻamaonia ai lo tatou talitonuga o le le oʻo atu i tamatamaivae taʻitoʻatasi i le faatagata a Tanielu. Ma sa leai se maliliega i le malo vaeluaina atoa o le setete o le motu. Pe e mafai ona moni le tala a le uso o Ioane e fai ma sui o le Atua?
Ona, matua faafuasei lava, le nusipepa Siamani FA'ATA I LE INITANETI (tagai foi O le Mirror) lipotia naʻo le lua aso aʻo leʻi oʻo i le faʻatapulaʻaina o le Brexit malosi na faʻatulagaina e le EU:
Ua ofoina atu e le EU le tolopoina o Brexit seia oo ia Oketopa 31
Ina ua maeʻa feutagaiga umi, e foliga mai ua faia se faaiuga i Brussels: E manaʻo le EU e tuʻuina atu i Peretania se faʻaopoopoga o le Brexit tapulaa seia oʻo i le tautoulu.
E mafai ona e vaai faalemafaufau i se “maa na pa'ū mai i o tatou loto” ina ua faaali mai lenei savali. I le taimi lava e tasi, na matou mafaufau ai i le toatele o tagata o e na le amanaiaina ma le loto i ai a matou alaga lapatai ma ili mai i puipui,[14] ma o le a faapea ona le amanaiaina i latou e le Atua pe a latou tutu e aue i luma o le malepelepe o lenei lalolagi a o lelea ese e le matagi le efuefu, otaota, ma le lefulefu o le a na o le pau lea o le toega pe a mavae le mala lona fitu.[15]
Ae ui i lea, sa tatou maua pea le poloaiga faalelagi ina ia faailoa atu i le lalolagi le vaega o totoe o le faauigaga o vae o le faatagata o Nepukanesa. O le a ou faia lenei mea, ioe, e ala i le tulitatao i luga o le parakalafa mulimuli lea na ou faʻamaeʻaina ai laʻu faʻasalalauga mai Mati o lenei tausaga: "Mo i matou, na o le pau lava le fesili o totoe o le auala e fa'avasega ponaivi o lo'o totoe...i auiliiliga..."
Manatua na matou tilotilo mulimuli i ponaivi e lima o le ogatotonu o vae (metatarsals), o le vaega o loʻo faʻapipiʻiina ma faʻamautu e ligaments ma maso, e fausia ai se iunite. O lenei vaega e mafai ona vaʻaia o le EU aʻo leʻi pa'ū. Afai tatou te ave atili lenei manatu, o le a iai pea ponaivi vae 14 (phalanges) i le vae e totoe, faʻatasi e lima tamatamaivae ma tu mo Europa pe a maeʻa le malepelepe o le EU. O le mea moni, tatou te leʻi faagaloina le mea moni o le faatagata e tu i luga o vae e lua ma o ivi uma na tatou tilotilo i ai i le na o le tasi vae e tatau ona faaluaina. E mafai faapefea ona faauigaina le 14 tarsals, 10 metatarsals ma le 28 phalanges i se auala e tumau ai le taunuuga i le laina ma a tatou sailiga muamua, ma e sili atu ona fetaui lelei ma talafeagai?
Ina ua ou aumaia le vaega muamua o lo tatou malamalamaga i lena taimi ia Mati i o tatou uso ma tuafāfine ona ou tusia lea o le vaega lona lua ma le vaega mulimuli, sa tatau ona ou tauivi ma na lava fesili. O aso ia o piiga ma tatalo, ma a o ou mauaina se fofo mo le faauigaina o le tasi vae (ae ou te faasaoina lenei faauigaga ina ia le faafememeaiina oe), sa le mafai ona ou maua se faamalamalamaga mausali mo le faauigaina o le numera o ponaivi o vae e lua faatasi i se auala e tasi ma atoatoa. E tele fesili sa tumau pea i luga o le laulau, ma sa lei faamalieina le tulaga—ae e lei umi ae maua mai le tali i a matou tatalo.
Ona oʻo mai lea o le mea na sili ona taua ia Aperila 10 ina ua le gata na malilie le EU i se faʻaopoopoga o le taimi faʻatapulaʻa mo le malaga ese atu o Peretania, ae faʻapea foi faailoga o le Atalii o le Tagata na faaalia ma sa matou faamoemoeina le liligiina mai o le timu mulimuli mo le “itula lona sefulutasi” o galuega. Ona oo mai ai lea. Ina ua mavae le tele o tausaga o le filemu, na amata ai ona fiafia ma faamaumau o tatou uso ma tuafāfine savali vitio folafola leotele le afio mai o le Atalii o le Tagata mai le “taualuga” o le Faatoaga i Ao Paʻepaʻe. Na matou maua i Parakuei e le gata o se malamalamaaga atoatoa o le mala lona ono, lea ua uma ona matou maua ai i matou lava, ma pe faapefea ona faapotopotoina mo Amaketo o le a tupu, ae faapea foi le auala e foia ai le mea lilo o loo siomia ai vae o le faatagata o Tanielu. Sa taliina a matou tatalo, ma o le tasi faaaliga paia na mulimuli mai i le isi. Ona matou feagai lea ma le galuega toetoe lava a le mafai o le lolomiina o nei mea uma i se taimi puupuu o totoe.
I le faʻafitauli e tatau ona tatou foia iinei, o loʻo fesoasoani ia i tatou le ata o lima e lua o le faʻatagata i le miti, lea e masani ona faʻaalia o loʻo sopoia. Na latou tutū mo le malo tutusa o Metai ma Peresia, o ē na aufaatasi e faatoʻilalo le lalolagi. Ae peitai, o lea ua tatou talanoa e uiga i vae e lua ma vae e lua e le sopoia ae o loo sosoo. O lea e tatau ai ona tatou manatu i ivi o vae e LUA.
Talu ai o vae e lua e mulimuli i vae, e tatau ona tatou fesili muamua ia i tatou lava po o le a le uiga o le uʻamea o le Emepaea o Roma o loʻo faʻatusalia i vae tutusa e lua. Mai le talafaasolopito, ua tatou iloa ai o lenei emepaea lona fā o le lalolagi sa pulea i le amataga e se emeperoa po o le Senate Roma, ae i le tausaga TA 395, sa pulea ai i le amataga. vaevaeina i totonu o se Emepaea o Roma i Sisifo ma Sasaʻe, ma amata mai i lenā taimi ona pulea e ni emeperoa se toʻalua. Faamata e mafai ona tatou faatatauina lenei malamalama i vae e lua ma toe maua ai ni “emeperoa” e toalua o loo pule tutusa, ma faapea ona faamalamalamaina ai le mealilo o ivi o vae? O ai sui tauva?
Ke fai te mea tenei, e ‵tau o maua muamua ne tatou se malamalama fakavae o te tala fakasolopito telā e aofia i te tala i te Tusi Tapu ko te mea ke malamalama faka‵lei i te “malo” fakaoti i te lalolagi tenei. Na faamatalaina e le perofeta o Tanielu le faatagata o Nepukanesa i le taimi a o iai pea le lalolagi lauiloa i lena taimi i lalo o le pulega a Papelonia (le ulu auro) ma e leʻi mafai ona malamalama atoatoa i le muaʻi iloa o malo i le lumanaʻi. E na o le aluga o taimi na faamaonia ai e le talafaasolopito le mea na valoia e le valoaga.
O faatoaga eseese uma o Porotesano talu mai Luteru ua iloa o malo muamua e fa e amata mai i le ulu e oo i vae o le faatagata o le Tanielu 2 o loo faatusaina i se isi ata: o manu feʻai e fa i le Tanielu 7. Peitai, e foliga mai e leai se tasi e mafaufau e uiga i le eseesega i le tuuina atu e Tanielu o ni auiliiliga e uiga i vae o le faatagata, ae e leai se manu e tasi na tofia i lenei malo sili ona taua ma mulimuli uma.
Na fautuaina tagata aʻoga o le Tusi Paia o le Adventist ina ia suʻesuʻe le tusi a Tanielu faatasi ma le tusi o Faaaliga[16] ina ia maua mai i le “tusi matala” o le Faaaliga faamatalaga faaopoopo sa mafai ona latou faaaogā e faamalamalamaina ai tupua o le tusi a Tanielu lea na faamaufaailogaina seʻia oo i le taimi o le iʻuga.[17] Ae paga lea, latou te leʻi mulimuli i lenei faʻataʻitaʻiga, e pei o le a sili atu ona mataʻina mulimuli ane.
Ae mo i tatou, ua tulaʻi mai le manatu e suʻesuʻe manu o loʻo faʻamatalaina i le Faaaliga e iloa ai pe mafai ona tuʻuina atu i vae o le faatagata o Nepukanesa, talu ai o nei mea, i lona aotelega, e tatau ona avea ma manu "misi" i le Tanielu 7.
Ua uma ona iloa po o fea malo o loo faatusaina i ai le ulu, o le fatafata ma lima, ma le manava ma ogavae o le Tanielu 7. Ae o fea o manu i le tusi o Faaaliga e ave atili le Tanielu 7 ma faamatala atili mai ia i tatou vae o le faatagata? E le tuua e le Atua se masalosalo; e tatau o manu fe'ai e fa'aalia uiga o malo na muamua atu ia i latou—ma e tele lava. Ua iloga uma i latou i le mea moni o loo ia i latou le aofaʻiga o ulu e fitu o manu feʻai e fa o le Tanielu 7, ma o le tasi o ia mea e iai seu e sefulu o le manu feʻai lona fa. O nei seu e faasino atu i ituaiga e sefulu o nuu ese na suitulaga i le Emepaea o Roma. O lea la, e na o le tasi lava le “manufeʻai” o le Faaaliga e misia tulaga: o le manu feʻai lona lua o le Faaaliga 13. E na o le lua ona nifo e pei o se tamaʻi mamoe ma e leai ni ulu e fitu. Ua leva ona faailoa mai e Porotesano o Amerika, lea ua fai ma faatusa o le manu feai muamua o le Faaaliga 13, le pule faapope. O lea la, o le manu feʻai muamua o le Faaaliga 13 o lea ua amata ai le faataamilosaga o manufeʻai a le Faaaliga i ulu e fitu ma seu e sefulu, ma ua tatou iloa mai le Tanielu 7 o loo pulea e le “seu itiiti.” O le pule faapope o le sui moni lea o le Emepaea o Roma, ma sa amata ona pule i seu e sefulu—na oo lava ina lia'i ese e ia seu e tolu—i le taimi o vae o le faatagata.
O le taʻua mulimuli o le Emepaea o Roma, lea e faaauau pea i le uʻamea fefiloi ma le omea o vae o le faatagata i Tanielu, e mafai ona maua i le Faaaliga 12:
‘Ona fa‘aali mai lea o le tasi fa‘ailoga i le lagi; ma faauta o se tarako mumu tele [Satani, o lē na faaaogāina le Emepaea faapaupau o Roma mo ana fuafuaga], maua ulu e fitu ma seu e sefulu, ma o palealii e fitu i luga o ona ulu [o lona uiga i le taimi na iai pea le pule a ulu e fitu o malo muamua e fa o le Tanielu 7 i le Malo o Roma]. ‘Ua tosoina fo‘i e lona si‘usi‘u lona tolu o vaega o fetu o le lagi, ma lafo i le lalolagi, ‘ona tu ai lea o le tarako i luma o le fafine. [Maria, le tinā o Iesu] lea na sauni e lavea'iina, e 'aina [e ala i le oti mo tamaiti i lalo o le lua tausaga le matutua] lana tama [Iesu Keriso] ina ua fanau mai. ( Faaaliga 12:3-4 ).
I lalo o le manatu o loo i luga e uiga i uiga masani o manu feʻai e fitu ulu ma seu e sefulu, e manino ai pe a suʻesuʻeina mau o le Tusi Paia o manu feʻai uma o ia ituaiga o pulega faʻapolokiki a le pule faapope, ae i o latou tulaga eseese i le gasologa o taimi.
Pe a toe tepa i tua, e le faigata ona maua le faasologa tonu o nei laasaga, i le talafaasolopito. O palealii (po o palealii), e iloga pe o le i ai pe leai foi i luga o seu, ua aumai ai ia i tatou ni faaataataga taua, ona o le pule faapope sa i ai le pule, na leiloa i lalo o Pope Pius VI (ina ua ia maua le manua oti i le Faaaliga 13), ma toe maua mai ai. O fa'ailoga samasama i le aotelega o le laulau o lo'o i lalo ua fa'amoemoe e fa'amalamalama ai po'o fea vaega o manu ta'itasi o lo'o nofo ai pale. O le manu fe'ai mai le lalolagi, o Amerika, na fa'aopoopoina mo na'o le atoatoa.

I le laulau, tatou te maua muamua ai malo e fa mai le Tanielu 2 ma le 7 sosoo ai ma manu feʻai eseese o le Faaaliga, lea i o latou tulaga eseese e fausia ai le "malo lona lima" o vae.
O le manu feai muamua o loo ta’ua i le Faaaliga 13, lea e sau mai le sami o Europa, o—e pei ona ou fai atu—o le seu itiiti mai le Tanielu 7 ma faapea ai le pule faapope, lea na faalautele atu ai lona mana i ituaiga uma o Europa pe tusa o le tausaga TA 476. Ae o iina foi na te maua ai, e pei o se manu’a oti, lea e faamalolo ai mulimuli ane. O le faamaloloina o le manu'a e mafai ona malamalama i ai o le toe maua o le pule faapope e ala i le faavaeina o le Iuni a Europa, lea na ia taitaia talu mai lena taimi (sili atu pe itiiti ifo faalilolilo).
I le 17th mataupu o le Faaaliga tatou te fetaiaʻi ma le manu feʻai lava e tasi, ma e tolu vaega o le mana o lenei manu feʻai e mafai ona iloatino i le mau o le Tusi Paia. E faapefea ona fesootai lenei manu feʻai ma le manu feʻai muamua i le Faaaliga 13? Muamua lava, e mātauina e faapea o le manu feʻai mūmū i le Faaaliga 17 e leai sona pale i ona seu, o lona uiga e lē o pule “nuu e sefulu” o Europa i lenā vaitaimi. O le manufeʻai (o se faʻalapotopotoga faʻapolokiki, o le EU) o loʻo tietie, faʻatonu, ma taʻitaʻia e se fafine talitane (se ekalesia, le Ekalesia Katoliko Roma). O lea la, o le manu muamua lava lea e tasi mai le Faaaliga 13, ae ina ua uma ona toe maua le Aai o Vatikana ma faavaeina le EU ma alu uma seu i le fafine talitane.
E tasi le manatu o i latou nei, ma latou avatu lo latou malosi ma lo latou malosi i le manu feai. ( Faaaliga 17:13 )
Ma, i le agaʻi atu i le iʻuga o le taimi, ua toe suia ai le paleni o le mana, ma faafuaseʻi loa ona “maua e nifo e sefulu le pule o ni tupu i le itula e tasi” (palealiʻi e sefulu) faatasi ma le manu feʻai.
O nifo fo‘i e sefulu na e iloa, o tupu ia e sefulu, e le‘i maua e i latou se mālō; a ‘ia maua le pule e pei o ni tupu i le itula e tasi fa‘atasi ma le manu fe‘ai. ( Faaaliga 17:12 )
Ma i le iʻuga, o seu e sefulu o le a faasagatau atu i le fafine talitane ma faaumatia o ia pe a uma ona latou tau ma “le Tamai Mamoe.” E faatoa tupu lenei mea pe a uma ona toe afio mai Iesu Keriso ma o le a iloa e le lalolagi (ua tuai tele) o le fafine talitane sili o PAPULONA na faaseseina i latou uma.
O nifo fo‘i e sefulu na e iloa i le manu fe‘ai, e ‘ino‘ino i latou i le fafine talitane, ma fa‘atafunaina o ia ma lē lavalavā, latou te ‘aina fo‘i lona tino, ma susunu ‘iā te ia i le afi. ( Faaaliga 17:16 )
Ia, pau lava le mea e tatau ona tatou faia o le faʻaofiina o manu, lea ua uma ona tatou vaʻai i ai, i totonu o se ata ma tuʻuina atu i latou i vaega eseese o vae. Ina ia faafaigofieina mo oe le mulimuli i faʻamatalaga, lau pele faitau, ma vaʻavaʻai i manu feʻai eseese i le tafe o taimi, ua ou faia se siata o loʻo i ai faʻamatalaga sili ona talafeagai. Fa'amolemole kiliki i luga o le ata e fa'atele ai.

Faʻaauupegaina i lenei malamalama faʻavae, e mafai ona tatou taliina a tatou fesili na fesiligia muamua: "E mafai faapefea ona faauigaina le 14 tarsals, 10 metatarsals ma le 28 phalanges i se auala e tumau ai le taunuuga e ogatusa ma a tatou sailiga muamua, ma e sili atu ona fetaui lelei ma talafeagai?"
Tatou amata i tamatamaivae. O vae e lua e faʻatasi e sefulu tamatamaivae, lea ua mafai ona tatou faʻailoaina o le malepelepe post-Brexit EU. E lē gata i lea, afai tatou te mafaufau i ponaivi i tamatamaʻivae o vae e lua, e faateʻia i tatou i le vaai atu e 2 × 14 = 28 ponaivi e eseese le lapopoa. O lenei numera e fetaui lelei ma le numera o loʻo iai nei o sui o le Iuni a Europa, e aofia ai le United Kingdom. A maeʻa le Brexit, poʻo le maeʻa o le afio mai o Iesu, o le a le toe i ai le faʻapotopotoga o setete o Europa i le taimi nei ma toe faʻafoʻi atu i le "sefulu" eseese "vaega taʻitoʻatasi," e pei o le Emepaea o Roma. O le "moe" EU e solo i le matagi o taimi. Ua matou maua se faauigaga atoatoa mo ivi o lenei vaega!
Afai tatou te faʻaopoopoina le 5 × 2 = 10 metatarsals, e le faigata ona faʻamaonia i latou o nifo e sefulu o uluaʻi ituaiga tagata ese o Europa i o latou tulaga eseese i le taimi. E fetaui lelei foi lenei mea!
Ae tatou te leʻi oʻo mai i le palealii o lenei tupua, e faʻatatau i le faʻamatalaina o le 2 × 7 = 14 ponaivi tarsal, ou te manaʻo e fai se faʻamatalaga i laina soofaatasi o loʻo faʻaalia i le ata. O nei mea foi e fai ma sui o le taimi i le tafe o le taimi, e pei ona faaalia i luga. Ae ui i lea, ou te fia talanoa puupuu i se laina soofaatasi faapitoa i le va o le mulivae ma le ogatotonu o le vae. I vailaʻau faʻapitoa e taʻua o le "Lisfranc joint," o le laina tipi. E pei ona vaaia i le ata, o le vaega lea na maua ai e le pope Roma o le Vaitau Tutotonu le "manu'a" i se tasi o ona ulu, ma o lona pulega matautia ma le pogisa na "tapeina" po o le "vavaeeseina" seia oo ina le toe tafe toto le manua, ua maeʻa le faagasologa o faamalologa, ma o le fafine talitane, ma le pule faapope o lona ulu, na amata ona tietie i le manu feʻai o le Faaaliga. Pe ou te faalogo i se “Viia le Atua”?
Toe fo'i i le mealilo tele pe fa'afefea ona fa'atusa le aofa'i o ponaivi e 14 ma tagata e to'afitu o Europa o totoe i lena taimi, e pei ona ou manatu muamua ai i la'u fa'amatalaga auiliili o fa'asalalauga. O le pu itiiti, pope Roma, sa nafa ma le faaumatiaga o le tolu o ituaiga e sefulu sa i ai le sisifo Ua paʻū le Emepaea o Roma, e pei ona faaalia i tala faasolopito. E mautinoa lava e le luasefulu ituaiga na faaumatia ai le ono, peitai. Ma i le talafaasolopito o le Emepaea o Roma i Sasaʻe, lea e leai se sootaga ma “seu e sefulu o Europa,” e leai se lipoti o le paʻu atu o le emepaea i isi ituaiga e sefulu po o le faaumatiaga o isi ituaiga e tolu. E mafai faapefea ona faamatalaina lenei mea?
Ae ui i lea, o loʻo i ai se fofo, ma ua uma ona ou fesiligia le fesili faʻaupuga i luga:
“Mata e mafai ona tatou faaaogaina lenei malamalama [e toalua ni emeperoa na pule i le taimi e tasi i le Emepaea o Roma na vaeluaina] i vae foi e lua ma toe maua ai ni ‘emeperoa’ se toalua e pule tutusa, ma faapea ona faamalamalamaina ai le mea lilo o ivi o vae? O ai sui tauva?”
O se ata e sili atu nai lo le afe upu, ma atonu e leai se tasi e leʻi faʻalogo i lenei tulaga ese:

O pope o le mea moni o sui ia o tupu o Roma-e oo lava ina latou tauaveina o latou suafa-ma na matou tusia e uiga i pope uma e lua ina ua matou vaavaai atu. tua i laina o le fili ma faaalia ai le tuuina atu e Pope Penitito XVI lona nofoa mo Satani i la le tino—Pope Francis—e saunia le ala mo lona faaali mai. Na faamavae o ia, ae na te leʻi lafoaia lona tofi pope. O lo'o ia ofuina pea le 'ie pa'epa'e, lea e fa'aagaga mo na'o pope, ma o lona fa'alupega aloa'ia o le "pope emeritus", o lona uiga, pope litaea, ae o lo'o tumau pea le POPE.
Afai tatou te fia iloa atili e uiga i nei "tupu" e toʻalua e tatau ona tatou vaʻai i le fafine talitane o le Faaaliga 17 o loʻo tietie i le manu feʻai i le vaega metatarsal o loʻo i ai nei. Talu ai na amata ona toe malosi le manuʻa o le pule faapope i le 1929, ua talafeagai ai le faitauina o tupu e toafitu pe toʻavalu o loo taʻua i le tupua o fuaiupu e 10 e oo i le 11 mai lena taimi. Ua leva ona matou faia lenei mea i tala O le Manu mai le Lua Leilalo ma Ua tatalaina e Satani.

O le mea moni o loo umia e pope uma e toalua le suafa pope i le taimi e tasi, ma e i ai uma se mea e fai mai ai, aua e ui ina sa talitonuina ua malolo le Pope Emeritus Penitito XVI mo le tatalo e avea ma semita seia oo i le iuga o lona soifua, ae faatoa ia toe sii le peni. Le nofoaga talafou Siamani General-Anzeiger aoteleina e faapea:
ROMA. O le pope ua faamaloloina fa'alavelave i felafolafoaiga fa'atasi ai ma se fa'aaliga o le fa'asalaga fa'aagafesootai ma le tama'itusi puipui a le lotu fa'aleaganu'u i le tasi.
O le vaiaso fou o le a atoa ai le 92 tausaga o Benedict XVI. E faaalu e le pope ua faamaloloina ona aso i le monastery Vatikana Mater Ecclesiae; e na'o le nofoa fa'ata'avalevale e mafai ona fealua'i ai, o lipoti a le au fa'atuatuaina. Ae i le faaleagaga, sa faaauau pea ona auai ma le malosi Joseph Ratzinger i le olaga lotu. O lo’o fa’amaonia fo’i lea i se fa’aaliga e 19-itulau i le mafua’aga ma le a’afiaga o sauaga tau feusuaiga i totonu o le Ekalesia Katoliko, lea ua fa’asalalau nei e Penetito XVI i le Bavarian Klerusblatt. O le au'ili'iliga o se fa'asalaga fa'aagafesootai e le mapu—ma le tama'itusi puipui a se lotu fa'aleaganu'u.
A o'o mai i mala-pulea[18] i totonu o le Lotu Roma ua faaleagaina e tauafafine ma le sauaina, ua toe tagi leotele le Rottweiler a le Atua, ma le leotele!
Ae e faapefea ona fesoasoani lenei mea moni e faapea o loo nonofo faatasi pope malolosi e toʻalua i aso nei, e tatou te aveesea ai le faafitauli i le 2 × 7 = 14 ivi tasalo? E matua faigofie lava e tutusa uma talaaga o pope uma e lua. E tutusa uma le matafaioi ma e tutusa uma le tala faasolopito mo le faʻaumatiaina o Ostrogoths, Herules, ma Vandals. A'o latou fefa'asoaa'i pulega i luga o Europa (5 + 5 metatarsal ponaivi), i le tala fa'asolopito o pope uma e lua e le fa'atagaina i tatou e fa'aopoopo fa'atasi ivi tasa o vae e lua, ae o pope ta'ito'atasi e tatau ona tu'ua'ia mo le mata'utia e tasi. O i laua uma e nafa atoatoa mo solitulafono na faia i Europa o ponaivi tasa, e le Inquisition ma le sauaina o le au Porotesano i le 1260 tausaga o le pule a le seu laitiiti. O lea la ua e iloa le māfuaaga na faia ai e le Atua le mau o le Tusi Paia i le Faaaliga 17:10-11 i se auala e aofia ai se faailoaga faapea i le iʻuga o taimi, o le a iai ni pope se toʻalua i se tulaga tutusa.[19]
Pe o le fa'auigaga lea, lea e le taumateina e fa'alauteleina ai le malamalama fa'avae Porotesano i le tele o itu, e autasi ma fa'amautu mo oe? O a’u lava ia, ou te ofo ma ofo, aemaise lava ona o le aso na tatou valoiaina mo le toe afio mai o Iesu ua sili atu ona mautinoa le faavae. O le “itula e tasi” lea e maua ai le malosi o seu e sefulu faatasi ma le manu feʻai e amata iā Aperila 22, 2019, ma o le toe afio mai o Iesu o le a tupu i le taimi na valoia. O le Brexit, poʻo le faʻamavaeina o le EU, o le a-faʻasaga i faʻamoemoega uma-e faʻatinoina foi pe a uma le aso 6 o Me, e tusa ai ma le vaʻaiga o lenei suʻesuʻega.
Pe na o le fautuaga a Ellen G. White ia maua se poto faavae o le tino o le tino na fesoasoani mo faifeautalai faafomai po o i tatou foi o tagata aooga o valoaga e malamalama ai i le miti faavaloaga a Nepukanesa mai le ulu e oo i le tumutumu o tamatamaivae? Tau ina ia avea lenei tusitusiga ma molimau i le au faitio uma o loo manatu pea o le avefeau moni a le Atua o se perofeta pepelo.
Mulimuli ane, ou te fia avatu iā te outou se meaalofa faapitoa na imeli mai iā i matou i le asō, Aso Faraile, Aperila 19, 2019, e faaalia ai le loloto o le paʻū o le “ekalesia o le faamasinoga” a le Atua. O loʻo i ai tagata faʻasao i totonu o le ekalesia Aso Fitu o le Toe Afio Mai o loʻo talitonu "o le a tapunia le toe afio mai o le a tapunia i le auala lava e tasi na amata ai: faʻaaogaina se faʻatagata tele mai le Tanielu 2." O le au Millerites, i le taimi o le amataga o le toe afio mai, sa latou faaaogaina ni pepa lautele ma le ofoofogia o le faatagata e faailoa atu ai i tagata le latalata mai o le afio mai o Iesu, ma sa latou faamanuiaina tele i ai. O lea la ua manatu se tasi e tatau ona toe faia lenei mea ina ia mafai ai ona aumaia le savali a le agelu lona tolu i se faaiuga—ae le o le faaaogaina o pepa lautele i lenei taimi, e pei ona faia e le au Millerites, ae na faaosoosoina moni lava se tasi e fai se faatagata laau tele e 36 futu le maualuga (36 kupita = 6 × 6 kupita). E te fia va'ai i le mea lea ou te tautala ai? O le fesoʻotaʻiga! Ma o iinei, e mafai ona e vaʻai i se ata o vaega o le uluaʻi faʻatagata lava ia, i le taimi nei:

Afai e te fia vaʻai pe faʻapefea ona faia lenei faʻatagata laupapa ma pe o le a le tele o taumafaiga na tuʻuina i ai, e mafai ona e mauaina ni vitio se fa iinei ma le ulutala: “Tanielu 2 Vane ...”! O le imeli na taʻua muamua na faʻaalia ai o le faʻatagata o le taimi nei FAITAU ma o le a fa'aalia mo le taimi muamua i Amerika "aai agasala", le taaloga faitupe seoli aai Las Vegas, mai Me 13 i le 15, 2019. O le upega tafaʻilagi o loʻo tumu i faʻamau foaʻi ma o le mea moni latou te faʻamoemoe mo le tele o tupe maua mai mea "faaevagelia" ma le faʻaaliga o le faʻatagata i Niu Ioka, Jamaica, ma Nashville!

Pe le o le ituaiga tonu ea lena o tupua (faatagata ua vaneina) e faasaina e le Atua ona faia i le poloaiga lona lua? Pe le o lenei faatagata i le totonugalemu o le pisapisao o papa ma pop ma le pisapisao e faamanatu mai ai ia i tatou le Tanielu 3?
Ioe, e le tapuai le au Adventist i le faatagata lava ia, ae e mautinoa lava o tupe latou te maua mai a latou faaaliga Las Vegas. O le tupua a le au Aso Fitu i aso nei (ma isi tagata talaʻi manuia uma) o le auro lea na faia ai e Nepukanesa lona faatusa ma aumaia ai o ia. “fitu tausaga vaivai” e pei o se manu fe'ai.
I nei mea uma, ua le amanaiaina e le au Aso Fitu le mea moni ua leva ona i ai le Miller lona lua lea na latou teena pea talu mai le 2010, ma ua uma ona ia faia tonu lava le mea na latou le amanaiaina, i le le iloa o le faataunuuina moni o lo latou manatu. Na ia faaiuina le savali a le agelu lona tolu e ala i le "tatala" o se pepa lautele fou i o tatou luma ma nisi auiliiliga i luga o le faatagata o Tanielu 2 i le Sapati, Aperila 13, 2019-e taʻua o le faʻalauteleina o le X-ray vaaiga o vae o le faatagata-ma sa ou maua le faʻaaloalo e tuʻuina atu lenei pepa fou Miller i lenei tusiga.
Ae o loʻo i ai se mealilo mataʻutia i tua atu o mea uma na ou lipotia iinei e uiga i le lapoʻa laupapa lapoa ma mea e mafai ona vaʻaia mai vitio fesoʻotaʻi o le faia o le faʻatagata ma filifili.
E manatua e se tasi ia Mose ina ua ia mauaina le faatonuga e fai le fale fetafai[20] e tusa ma le mamanu na faaalia o ia i luga o le mauga[21] i se faaaliga a le Atua. O le mea moni, na ia vaai i le uluaʻi tusi ae lē o se faataʻitaʻiga e pei ona faaliliuina e nisi Tusi Paia. Na ia vaai i le malumalu moni o le Atua, ma na ia maua mulimuli ane faatonuga i le auala e fausia ai i le saʻo saʻo e mafai ai i faiga anamua o ona aso.
O fea oi ai le faatusa o Nepukanesa i le Tanielu 2 na ia vaaia i lana miti? Pe na fausia fa'aletino i lona lapo'a muamua pe na eliina e su'esu'e fa'asolopito i so'o se mea? Leai, leai lava! Na ia faatuina foi se isi faatagata auro lelei, ma o ona fua foi e lua ono, ae na te lei vaai i lenei faatagata i le miti, ae na ia faia ona o le fouvale i le Atua e faailoa atu ai o lona malo auro e le pa'u lava, e pei ona faamatalaina i le mataupu e tolu o le tusi a Tanielu. Ae afai tatou te mulimuli i le faamoemoega o le malumalu faalelagi mo le fale fetafai o Mose, o lona uiga la sa faaalia ia Nepukanesa se ata moni o le faatagata o malo. Ma afai e te faʻaaogaina le Strong's, e oʻo lava i totonu o le Tusi Paia lava ia:
‘Ua tali atu Tanielu i luma o le tupu, ‘ua fa‘apea atu, “E lē mafai e tagata popoto, ma ē sa‘ili i fetu, ma taulāitu, ma taulāitu, ‘ona fa‘aali atu i le tupu le mea lilo na fesili mai ai le tupu; Ae o loo i ai le Atua i le lagi na te faaalia mea lilo, ma faailoa atu i le tupu o Nepukanesa. o le a le mea e tupu [o iai] i aso e gata ai. O lau miti, ma faaaliga i lou ulu i luga o lou moega, o mea ia; ( Tanielu 2:27-28 ).
O le upu ua faaliliuina “o le a iai” o loo faamatalaina e le tagata taʻutaʻua o le Tusi Paia o Strong e faapea:
H1934 hava' (hav-aw') (Aramaic) v.
1. ia i ai
2. fa'aoga i le tele o fa'aoga eseese (aemaise i le feso'ota'iga ma isi upu)
ia, avea, + faauta, + ua oo mai (o le a taunuu), + taofi, + pipii, + mafaufau, + ia faia, + ia foaʻi atu, + ia i ai, + faamasino, + ia tumau, + galue, + fefiloi (tagata), + tuu, + vaai, + saili, + seti, + fasioti, + ia faaeteete, ia gatete, + ia savali, + ia lotomalie.
Ona sosoo ai lea ma ni nai upu tomua, ona amata lea ona faailoa atu e Tanielu iā Nepukanesa le mea “o le a iai i aso e gata ai”:
Le tupu e, na e silasila mai, ma faauta se ata sili. O lenei tupua tele, o lona pupula tele, na tu i ou luma; ma o ona foliga sa mata'utia. (Daniel 2: 31)
O le aafiaga tonu lea o le faatagata tele e tatau ona i ai i luga o tagata matamata i Las Vegas pe a faatoa valiina i auro, siliva, kopa ma lanu uliuli ma tutu iila i le la i o latou luma.
Maʻeu le tāua o le faitau ma le faaeteete o le Tusi Paia! Taumafai e tali le fesili pe aisea ua fai mai ai le maa na te nutimomoia le faatagata i le efuefu i le pito i le faaiuga na "leai ni lima".
O le miti e faasino i le eseesega i le va o se tupua na faia e lima po o se ili filifili ma le maa o loo faatusaina ai Iesu, o lē, o le Atua moni ae lē na faia e lima, na te faaumatia le tupua ua vaneina.
Na e vaai atu ua oo ina i ai le maa tipi ese e aunoa ma lima [po o le ili filifili], o lē na taia le tupua i ona vae uamea ma omea, ma nutililii ai. ( Tanielu 2:34 )
Le au faitau pele, ua faamamaluina i tatou i le taimi nei e vaai i lena faatagata i le mea moni, lea na na o le vaai i se miti na faatagaina ai Nepukanesa ma Tanielu. o aso e gata ai [o matou iinei ma le taimi nei] pe tusa o le 2650 tausaga ua mavae. O le a le toe faatagaina e le Atua lenei faatagata, ua uma ona maeʻa, e faʻaalia i Las Vegas poʻo se isi lava mea e faʻafiafia ai le toʻatele o tagata e le o malamalama. O le Papa, o Iesu Keriso Alnitak, o le a faamutaina lenei faatagata ma isi malo uma i le lalolagi.
Ma o lea na iu ai ina moni le miti a le Ekalesia Aso Fitu: faatasi ai ma se faatagata, na latou mautinoa ai ua oo mai le iuga. Na o le tatau lava ona latou faatapulaaina i latou lava—e pei o le Miller muamua ma le lona lua—i le faamalamalamaga, o ata o upu moni a le Atua, nai lo le vaneina o tupua mo le gaosiga o auro. I se uiga, natia seia oo mai i aso nei e ala i le poto o le Atua i faailoga le mautonu o valoaga, i le faaiuga o le Porotesano pa'ū mulimuli lea i Amerika o le Lalolagi Fou na vaneina se faatagata o le uluai manufeʻai mai le Faaaliga 13, o lona uiga o le Lalolagi Tuai, e taufaamatau i tagata uma i le oti e faavavau e le talitonu i a latou aoaoga le atoatoa e uiga i le faatagata. O lo latou valea i le mea moni faailoga o le manu feʻai ma o lo latou matapeapea i le faataunuuina o lo latou malamalama sese i le tulafono o le Aso Sa na iu lava ina taitai atu ai i le pa'ū o le lalolagi atoa, ona o le toatele o i tatou e toaitiiti lava e taitai atu ai se isi agaga e toatasi i le faaolataga.
Ua maeʻa le faʻatagata o le Miti a Nepukanesa, ma o lenei faʻamaeʻaina na faia i le va o Aperila 4, 2019 ma le aso o le imeli na oʻo mai ia i matou ia Aperila 19 na faʻaalia ai le maeʻa. E mafai ona tatou mafaufau lelei i le aso na faʻaaogaina ai le pulumu mulimuli ... ia Aperila 6, 2019, o le iʻuga o le 1290 aso na valoia e le perofeta lava lea e tasi na faʻatagaina foi e vaai i se miti le faatagata o loʻo i o tatou luma i le mea moni.
Ma e afua mai i ona po e aveesea ai le taulaga i aso taitasi, ma faatuina le mea inosia e faatafunaina, e tasi le afe lua selau ma le ivagafulu o aso. ( Tanielu 12:11 )
Po o le a lava le mea tatou te faia, ma po o le a lava le tele tatou te aioi atu ai mo se isi faaopoopoga o le taimi, e leai se toe foi i tua. Ua pa le maa ma ua faamaonia e Tanielu i le lalolagi, ia te oe, ma i tatou, e pei ona ia faia i le Tupu o Papelonia i afe o tausaga ua mavae:
… ua faailoa mai e le Atua silisili i le tupu mea e tutupu mulimuli ane; e moni foi le miti, e moni foi lona uiga. (Daniel 2: 45)
O le asō i le sauniga tapuai ua mafai ai ona tatou toe iloa le sa'o atoatoa o le Atua i Lana Afioga!
Seia oʻo ina matou tusia se faʻasalalauga faʻasalalau e uiga i ai, matou te fia fai atu ia te oe e te mafaufau e uiga i le "Brexit" autu. E te iloa ua leva ona tatou faʻaalia le taua o le Brexit e tupu aʻo leʻi afio mai Iesu e faʻataunuʻu le valoaga a Tanielu ma o le mea lea o le afio mai o Iesu e vavalalata i ai. Pe moni ea lenei faamatalaga, pe e finagalo le Atua e tofotofoina i tatou?
O le ala: Aisea e tatau ai ona tatou maua se poto masani o le tino (fauga faʻaletino)? ?
E tatau i tagata uma ona i ai se malamalama poto i le tino o le tagata ina ia mafai ai ona latou tausia o latou tino i le tulaga e tatau ai e fai ai le galuega a le Alii.... O le sootaga o le tino faaletino ma le olaga faaleagaga o se tasi lea o lala e sili ona taua o aoaoga. E tatau ona gauai atu ma le faaeteete i le aiga ma le aoga. E tatau i tagata uma ona faamasani i o latou fausaga faaletino ma tulafono e pulea ai le ola faalenatura... {COL 348.1}
E mafai faapefea e nei mataupu e lua e mautinoa lava tutoatasi (le Brexit ma le suʻesuʻeina o le fausaga faʻaletino o le tino) ona fesoasoani ia i tatou e maua le tali i le faʻalavelave?
O au uo mai Paraguay e fa'amanuiaina oe a'o e a'oga! ↑
- Faasoa atu
- Faasoa atu i WhatsApp
- tweet
- Pine i Pinterest
- Faasoa atu i Reddit
- Faasoa atu i LinkedIn
- Lafo meli
- Faasoa auf VK
- Fa'asoa ile Buffer
- Fa'asoa ile Viber
- Fa'asoa ile FlipBoard
- Fa'asoa ile Laina
- Facebook Avefeau
- Meli ile GMail
- Fa'asoa ile MIX
- Faasoa atu i Tumblr
- Faasoa i luga o Telegram
- Fa'asoa ile StumbleUpon
- Fa'asoa ile taga
- Fa'asoa ile Odnoklassniki


